Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mo bâ Mbeti ti Nzapa na nene ni mingi?

Mo bâ Mbeti ti Nzapa na nene ni mingi?

“Na ngoi so ala yamba tënë ti Nzapa . . . ala yamba ni  . . . tongana tënë ti Nzapa, na a yeke tënë ti lo biani.”​—1 ATHES. 2:13.

ABIA: 114, 113

1-3. Peut-être kpale so ayeke na popo ti Évodie na Syntyche alondo lani tongana nyen? Tongana nyen la e lingbi ti kanga lege na mara ti akpale tongaso ti si? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article so.)

AWAKUA ti Jéhovah abâ Mbeti ti Nzapa, Bible, na nene ni mingi. Teti so siokpari ayeke na tere ti e, e kue e yeke wara awango so alondo na Mbeti ti Nzapa na ambeni ngoi. E yeke sara ye tongana nyen na awango ni? Gbu li ti mo na ndo ti tapande ti Évodie na Syntyche na ngoi ti akozo Chrétien. Angangu kpale alondo lani na popo ti awali so a soro ala ti gue na yayu so. A yeke akpale wa? Bible afa ni pëpe. Zia e tara ti bâ ye so peut-être asi lani.

2 Peut-être Évodie atisa lani ambeni ita na da ti lo ti te mbeni ye nga ti sara ngia. Lo tisa Syntyche pëpe, me Syntyche amä tënë ti pendere ngia so ala kue asara. Peut-être lo tene: ‘Évodie alingbi ti tisa azo sân ti tisa mbi pëpe. Mbi bâ mbi tene e yeke akota kamarade!’ Syntyche abâ so Évodie aye lo nzoni pëpe nga lo yeke kpe lo kpengo. Tongaso, Syntyche atisa a-oko ita ni ti te kobe na ndo ti lo me lo tisa Évodie pëpe. Kpale so ayeke na popo ti Évodie na Syntyche so alingbi lani ti buba yâ ti siriri ti congrégation kue. Bible atene na e pëpe ye so asi na peko ni, me peut-être aita-wali so asara ye alingbi na wango so bazengele Paul amû na ala na ndoye.​—aPhil. 4:2, 3.

3 Laso, mara ti ye tongaso ayeke ga nga na akpale na yâ ti congrégation ti awakua ti Jéhovah. Me, e lingbi ti leke mara ti akpale tongaso wala même ti kanga lege na ni tongana e sara ye alingbi na awango so ayeke na yâ ti Bible. Tongana e bâ Mbeti ti Nzapa na nene ni mingi, e yeke sara ye alingbi na awango so ayeke na yâ ni na yâ ti gigi ti e.​—Ps. 27:11.

BIBLE AFA NA E TI HON NDO TI NGONZO TI E

4, 5. Wango wa la Bible amû na e ti hon ndo ti ngonzo ti e?

4 A yeke ngangu ti hon ndo ti ngonzo ti e tongana e bâ so a zonga e wala a sara ye na e na lege ni pëpe. Vundu alingbi ti sara e tongana a sara ye na e na lege ni pëpe ndali ti ngobo ti e, couleur ti e, wala ndali ti tere ti e. Vundu ni ayeke ngangu mingi tongana mbeni ita la asara ye ni na e. Wango ti Bible wa la alingbi ti mû maboko na e?

5 Jéhovah ahinga ye so alingbi ti passé tongana azo ahon ndo ti ngonzo ti ala pëpe. Tongana bê ti e ason wala ngonzo asara e, e lingbi ti tene mbeni tënë wala ti sara mbeni ye so e yeke regretté na pekoni. A yeke nzoni e sara ye alingbi na awango ti Bible nga e zia si bê ti e ason hio hio pëpe. (Diko aProverbe 16:32; Zo-ti-fa-tene 7:9.) Kite ayeke dä ape so e kue e bezoin ti sara ngangu ti sara ngonzo hio hio pëpe nga ti pardonné zo mingi. Pardon ayeke kota ye mingi na lê ti Jéhovah nga na Jésus (Mat. 6:14, 15). Mo bâ so a lingbi mo kanga bê nga mo pardonné azo ahon ti kozo?

6. Ngbanga ti nyen a lingbi e sara hange na songo bê?

6 Azo so ahon ndo ti ngonzo ti ala pëpe, bê ti ala yeke son mingi. Ye so ayeke sara si azo aye ti duti na tere ti ala pëpe. Mbeni zo so bê ti lo ason alingbi ti pusu aita na yâ ti congrégation ti sara ye tongana lo. Peut-être lo yeke gi ti kanga ndo ti songo bê ti lo wala même ti kanga ndo ti kengo zo so ayeke na bê ti lo, me asioni pensé so ayeke na yâ ti bê ti lo so ‘fade a fa ni na gigi na gbele azo so abungbi.’ (aProv. 26:24-26). A-ancien alingbi ti mû maboko na azo tongaso ti bâ so ngonzo, kengo zo na bê wala batango tënë na bê ayeke asarango ye so place ni ayeke na yâ ti bungbi ti Jéhovah pëpe. Mbeti ti Nzapa so ayeke kota mingi asara tënë tâ polele na ndo ni (Lév. 19:17, 18; aRom. 3:11-18). Mo yeda na atënë so Bible atene?

JÉHOVAH AYEKE FA LEGE NA E

7, 8. (a) Tongana nyen la Jéhovah ayeke fa lege na mbage ti bungbi ti lo so ayeke na sese ge? (b) Ambeni fango lege wa ayeke na yâ ti Bible? Ngbanga ti nyen a lingbi e sara ye alingbi na ni?

7 Jéhovah ayeke fa lege na mbage ti bungbi ti lo na sese ge nga lo yeke mû kobe na ni na lege ti “ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara” so ayeke na gbe ti fango lege ti Christ, “li ti congrégation”. (Mat. 24:45-47; aÉph. 5:23). Legeoko tongana bebungbi ti akozo Chrétien, ngbâa so ayeda na tënë ti Mbeti ti Nzapa nga lo bâ ni na nene ni mingi. (Diko 1 aThessalonicien 2:13.) Ambeni fango lege wa so ayeke na yâ ti Bible alingbi ti ga na e aye ti nzoni?

8 Bible ahunda na e ti gue na abungbi lakue (aHéb. 10:24, 25). A wa e ti yeda na a-oko fango ye so ayeke na yâ ni (1 aCor. 1:10). Mbeti ti Nzapa atene na e ti zia Royaume na kozo ndo na yâ ti fini ti e (Mat. 6:33). Mbeti ti Nzapa afa na e ti fa tënë da na da, na ndo so azo ayeke dä mingi nga na alege kue so azi (Mat. 28:19, 20; Kus. 5:42; 17:17; 20:20). Mbeti ti Nzapa ahunda na a-ancien ti bata bungbi ti Jéhovah si aduti na saleté pëpe (1 aCor. 5:1-5, 13; 1 Tim. 5:19-21). Mbeti ti Nzapa atene nga na e so a lingbi e bata tere ti e si aduti na saleté pëpe nga e kpe apensé nga na asarango ye so Jéhovah ake.​—2 aCor. 7:1.

9. Zo wa la Jésus azia lo ti mû maboko na e ti mä yâ ti Mbeti ti Nzapa?

9 Ambeni zo alingbi ti pensé so ala wani ala lingbi ti fa nda ti aversê ti Bible. Me Jésus azia “ngbâa be-ta-zo” tongana oko lege so lo yeke mû na e kobe ti yingo. Ti londo na ngu 1919 ti ga na ni, Jésus so awara gloire ayeke sara kua na ngbâa so ti mû maboko na adisciple ti lo ti mä yâ ti Mbeti ti Nzapa nga ti sara ye alingbi na afango lege ti lo. Tongana e sara ye alingbi na awango so ayeke na yâ ti Bible, e yeke sara si congrégation aduti na saleté pëpe, na siriri nga beoko. A lingbi e oko oko e hunda tere ti e, ‘Mbi yeke be-ta-zo na ngbâa be-ta-zo so Jésus ayeke sara kua na lo laso so?’

CHAR TI JEHOVAH ANGBÂ TI TAMBELA

10. Mbeti ti Ézéchiel afa mbage ti bungbi ti Jéhovah so ayeke na yayu tongana nyen?

10 Mbeti ti Nzapa afa na e mbage ti bungbi ti Jéhovah so ayeke na yayu. Na tapande, na yâ ti mbeni vision so prophète Ézéchiel abâ, a fa na lo mbage ti bungbi ti Jéhovah so ayeke na yayu tongana mbeni char (Ézéch. 1:4-28). Jéhovah la ayeke kpe na char ni, na char ni ayeke gue na ndo kue so yingo ti lo afa ti tene ague dä. Mbage ti bungbi ti Jéhovah so ayeke na yayu ayeke pusu mbage ni so ayeke na sese ge ti sara ye. Kite ayeke dä ape so char ni ayeke tambela. Gbu li ti mo na ndo ti gbâ ti achangement so a sara na yâ ti bungbi ti Jéhovah na yâ ti angu bale-oko so ahon, na zia na li ti mo so Jéhovah la ayeke na peko ti achangement so. So Christ nga na a-ange so ayeke nzoni-kue ayeke nduru ti futi sioni dunia so, char ti Jéhovah ayeke gue na loro mingi ti sara si a hinga droit ti Jéhovah ti komande dunia kue nga ti sara si iri ti lo aga nzoni-kue.

E kiri singila mingi na gbâ ti avolontaire ti construction so ayeke sara kua ngangu (Bâ paragraphe 11)

11, 12. Ambeni ye wa la bungbi ti Jéhovah ayeke sara?

11 Gbu li ti mo na ndo ti aye so mbage ti bungbi ti Jéhovah so ayeke na sese ayeke sara na alango ti nda ni so. Lekengo ada so andu aye ti Royaume. Avolontaire ngbangbo mingi asara kua mingi lani ti leke fini kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na Warwick, New York, U.S.A. Na gbe ti ndokua so ayeke bâ lege ti lekengo ada so andu aye ti Royaume na yâ ti dunia kue, avolontaire saki mingi ayeke sara kua mingi ti leke afini Da ti Royaume nga ti kono yâ ti ada ti Béthel. E kiri singila mingi na aita so, so ayeke sara akua so na bê ti ala kue sân ti fatigué. Girisa ape so Jéhovah ayeke iri tënë nzoni na ndo ti awafango tënë ti Royaume na ndo ti sese kue so asara tere ti ala kete na ndo so ala yeke dä ti mû maboko na yâ ti kua so.​—Luc 21:1-4.

12 A-ekole. Gbu li ti mo na ndo ti a-ekole nde nde so na lege ni Nzapa ayeke fa ye na azo ti lo (És. 2:2, 3). E yeke na Ekole ti apionnier, Ekole ti awafango nzoni tënë ti Royaume, Ekole ti Galaad, Ekole ti azo so alï fini fini na Béthel, Ekole ti asurveillant na awali ti ala, Ekole ti a-ancien, Ekole ti Kusala ti Royaume nga na Ekole ti amembre ti komite ti filiale na awali ti ala. Jéhovah aye mingi ti fa ye na azo ti lo. Na ndo ti site ti e jw.org, e yeke wara Bible nga na ambeti na ayanga ti kodoro ngbangbo mingi. Na ndo ti site ti e, a yeke wara ambeni mbage so a leke ni mbilimbili ndali ti amolenge nga na asewa; nga a leke mbeni mbage ni ndali ti asango. Mo yeke sara kua na site jw.org na fango tënë nga na ngoi ti vorongo Nzapa na yâ ti sewa?

NGBÂ BE-TA-ZO NA JÉHOVAH NGA MÛ MABOKO NA BUNGBI TI LO

13. So e yeke awakua be-ta-zo ti Jéhovah, a lingbi e sara nyen?

13 Ti duti na yâ ti bungbi ti Jéhovah ayeke mbeni pasa. Teti so e hinga aye so Nzapa ahunda na e nga na andia ti lo, a lingbi e sara ye so ayeke nzoni nga e yeda na droit so lo yeke na ni ti komande dunia kue. Atâa so azo ti dunia so ayeke sara aye ti sioni mingi, a lingbi e “ke sioye” tongana ti so Jéhovah ake ni (Ps. 97:10). E yeke mû pëpe peko ti azo so akpe Nzapa pëpe na atene: “Nzoni ye ayeke sioni nga sioni ye ayeke nzoni.” (És. 5:20, FD). E ye ti zia ngia na bê ti Jéhovah, ni la na yâ ti aye kue e leke na bê ti e ti duti na saleté pëpe (1 aCor. 6:9-11). E ye Jéhovah nga e zia bê ti e kue na lo; e ye ti fa so e yeke be-ta-zo na lo na lege so e yeke sara ye alingbi na andia so lo fa ni polele na yâ ti Mbeti ti lo so ayeke kota mingi. Nga, e yeke sara kue ti sara ye alingbi na andia ti lo so na yanga-da, na yâ ti congrégation, na place ti kua, na ekole, so ti tene na ndo kue (aProv. 15:3). Bâ ambeni ye so na yâ ni e lingbi ti fa so e yeke be-ta-zo na Nzapa.

14. Tongana nyen la ababâ na amama so ayeke aChrétien alingbi ti fa so ala yeke be-ta-zo na Nzapa?

14 Batango molenge. Ababâ na amama so ayeke aChrétien afa so ala yeke be-ta-zo na Jéhovah na lege so ala yeke fa ye na amolenge ti ala alingbi na Mbeti ti Nzapa. Ababâ na amama so akpe mbeto ti Nzapa ayeke zia pëpe si bango ndo ti azo ti ndo so ala yeke dä na ndo ti batango molenge achangé bango ndo ti ala. A lingbi yingo ti dunia so aduti na yâ ti da ti Chrétien pëpe (aÉph. 2:2). Mbeni babâ ti sewa so awara batême awe ayeke tene pëpe: ‘Na kodoro ti e, awali ayeke fa ye na amolenge.’ Bible ayeke polele na ndo ti tënë so, a tene: “Ababâ, . . . ala ngbâ ti bata [amolenge ti ala] na lege ti sengo ndo nga na awango ti gbotongo mê so alondo na Jéhovah.” (aÉph. 6:4). Ababâ na amama so akpe mbeto ti Nzapa aye ti tene amolenge ti ala aduti tongana Samuel, ndali ti so Jéhovah ayeke na lo lani na ngoi so lo ngbâ kete molenge.​—1 Sam. 3:19.

15. Tongana nyen la e yeke fa so e yeke be-ta-zo na Jéhovah na ngoi so e ye ti mû akota desizion?

15 Mungo adesizion. Tongana e ye ti mû akota desizion na yâ ti gigi ti e, mbeni lege so e yeke fa so e yeke be-ta-zo na Nzapa ayeke ti gi mungo maboko ti Mbeti ti lo nga na ti bungbi ti lo. Ti bâ ndani so a yeke kota ye ti sara tongaso, gbu li na ndo ti mbeni ye so ababâ na amama mingi ayeke sara. Ambeni zo so ague na mbeni kodoro-wande ayeke tokua ka amolenge so ala dü na afami so angbâ na kodoro ti ala ti bata ala, tongaso si babâ na mama ni alingbi ti ngbâ ti sara kua ti wara nginza. Biani, so ayeke desizion ti zo oko oko, me a lingbi e girisa pëpe so e yeke kiri tënë na Nzapa ndali ti adesizion ti e. (Diko aRomain 14:12.) Eskê a yeke na lege ni ti mû akota desizion na ndo ti sewa nga na kua ti nginza sân ti gi ti hinga ye so Bible atene? Oko pëpe. E bezoin mungo maboko ti Babâ ti e ti yayu ndali ti so e lingbi pëpe ti fa lege na gere ti e wani.​—Jér. 10:23.

16. Desizion wa la mbeni mama amû na ngoi so lo dü lani mbeni bébé ti koli? Nyen la amû maboko na lo ti mû nzoni desizion?

16 Mbeni wali so ayeke na kodoro-wande so adü mbeni bébé ti koli aye ti tokua molenge ni na a-âta ti lo na kodoro ti lo ti bâ lege ti lo. Na ngoi ti dungo molenge ni, mbeni Témoin ti Jéhovah akomanse ti manda Bible na wali ni. Lo gue na li ni na lege ti aye so lo manda na yâ ti Bible, na lo ga ti hinga so a yeke na lo la Jéhovah amû na lo kua ti fa na molenge ti lo ti voro Jéhovah (Ps. 127:3; aProv. 22:6). Lo fa atënë ti bê ti lo na Jéhovah tongana ti so Bible afa na e ti sara (Ps. 62:8, 9). Lo fa nga atënë ti bê ti lo na ita-wali so amanda Bible na lo nga na ambeni ita na yâ ti congrégation. Atâa so afami ti lo nga na akamarade ti lo apusu lo ti tokua molenge ni na a-âta ti lo, lo tene so a yeke na lege ni pëpe ti sara ni. Bê ti koli ti lo adö ti bâ tongana nyen la aita ti congrégation afa so ala yeke ndo ti batango tere ndali ti wali ni nga na bébé ni, ye so asara si lo yeda ti manda Bible nga lo komanse ti gue na bungbi legeoko na wali ti lo nga na molenge ni. Mo pensé so mama so abâ so Jéhovah akiri tënë na sambela so lo sara na bê ti lo kue so? Kite ayeke dä ape so lo pensé lani tongaso.

17. Fango lege wa la a fa na e na ndo ti azo so e yeke sara étude na ala?

17 Sarango ye alingbi na afango lege. Mbeni kpengba lege so e lingbi ti fa so e yeke be-ta-zo na Nzapa ayeke ti sara ye alingbi na afango lege ti bungbi ti lo. Na tapande, gbu li ti mo na ndo ti awango so a mû na e na ndo ti azo so e yeke sara étude na ala. Kete na peko ti so e to nda ti manda Bible na mbeni zo na yâ ti buku Bible afa nyen biani? a hunda na e ti mû kete penze-ngbonga na peko ti étude oko oko ti fa bungbi ti Jéhovah na zo ni. E lingbi ti sara ni na fango na lo vidéo E yeke sara abungbi ti e tongana nyen? nga na brochure Azo wa la ayeke sara laso ye so Jéhovah aye? Na ngoi so e hunzi ti manda buku Bible afa nyen na mbeni zo so ayeke gue na li ni, a hunda na e ti manda na lo buku Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapamême na peko ti so lo wara batême awe. Bungbi ti Jéhovah amû fango lege so tongaso si afini disciple ‘ayengi ande pëpe na yâ ti mabe’. (aCol. 2:7). Mo yeke sara ye alingbi na awango so alondo na bungbi ti Jéhovah so?

18, 19. Ambeni raison wa la a lingbi e kiri singila na Jéhovah ndali ni?

18 Araison ayeke mingi so a lingbi e kiri singila na Jéhovah. E yeke na fini ndali ti lo, ndali ti so sân lo e yeke tambela pëpe wala e yeke na fini pëpe (Kus. 17:27, 28). Lo mû na e mbeni cadeau so ngere ni ayeke kota mingi, Mbeti ti lo Bible. Na singila na bê, e yeda na ni tongana tënë ti Nzapa, tongana ti so aChrétien ti Thessalonique ayamba lani tënë ti Nzapa na ala yeda na ni.​—1 aThes. 2:13.

19 Bible amû maboko na e ti ga nduru na Jéhovah, nga lo ga nduru na e (Jacq. 4:8). Babâ ti e ti yayu amû na e pendere pasa ti duti na yâ ti bungbi ti lo. E bâ apasa tongaso na nene ni mingi. Tënë ti bê ti e ague oko na ti zo ti sungo psaume so atene: “Mû merci na L’Éternel, teti Lo yeke nzoni, teti nzobe ti Lo angbâ lakue.” (Ps. 136:1). Na yâ ti Psaume 136, e wara tënë “nzobe ti Lo angbâ lakue” fani bale-use na omene. Tongana e fa so e yeke be-ta-zo na Jéhovah nga na bungbi ti lo, e yeke bâ tâ tënë ti atënë so zo ti sungo psaume so atene na bê ti lo kue, ndali ti so e yeke ngbâ na fini lakue lakue.