Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Zia maboko ti mo awoko pëpe”

“Zia maboko ti mo awoko pëpe”

“Zia maboko ti mo awoko pëpe.”—SOPH. 3:16.

ABIA: 81, 32

1, 2. (a) Akpale wa la azo mingi awara laso? Ye ti peko ni ayeke nyen? (b) Tâ beku wa la ayeke na Ésaïe 41:10, 13?

MBENI ita-wali so ayeke pionnier permanent nga so asara mariage na mbeni ancien, atene: “Atâa so mbi yeke sara lakue akua so a hunda na e aChrétien ti sara, mbi gi bê ti mbi na yâ ti angu mingi. Gingo bê afâ lango na lê ti mbi, aga na mbi kpale ti seni, asara si mbi sara ye na amba ti mbi nzoni ape nga na ambeni ngoi asara si mbi ye ti sara ye oko ape nga mbi ye ti duti gi mbi oko.”

2 Mo peut ti hinga songo ti ye so asi na ita-wali so? So e yeke na yâ ti sioni dunia ti Satan so, e yeke tingbi na gbâ ti aye ti ngangu so asara si e yeke gi bê ti e nga bê ti e anze. A yeke tongana mbeni kale so a kanga na tere ti mbeni bateau ti tene bateau ni ahon ape (aProv. 12:25). Nyen la alingbi ti sara si mo gi bê ti mo? Peut-être mo yeke gi ti hon ndo ti vundu ti kuâ ti mbeni zo ti mo so mo ye lo mingi, mo yeke na mbeni ngangu kobela, mo yeke gi ti bâ lege ti sewa ti mo na yâ ti ngoi so warango nginza ayeke ngangu so, wala mo tingbi peut-être na mbeni kangango lege. Vundu so mo wara na pekoni alingbi ti sara si na mbeni ngoi mo woko. A lingbi même ti sara si mo yeke na ngia ape. Me mo lingbi ti duti na confiance so Nzapa ayeke nduru ti mû maboko na mo.—Diko Ésaïe 41:10, 13.

3, 4. (a) Tongana nyen la Bible asara kua na tënë “maboko”? (b) Nyen la alingbi ti sara si maboko ti e awoko?

3 Bible ayeke sara ka tënë ti ambage ti tere ti zo ti fa na asarango ye nde nde ti mbeni zo. Na tapande, Bible asara tënë ti maboko fani mingi. Ti kpengba maboko ti mbeni zo aye ti tene ti wa zo ni, ti kpengba lo nga ti mû ngangu na lo ti sara mbeni ye (1 Sam. 23:16). A ye nga ti tene ti duti na nzoni bango ndo nga ti duti na beku teti kekereke.

4 Na ambeni ngoi, tongana Bible asara tënë ti mbeni zo so azia si maboko ti lo awoko aye ti sara tënë ti zo so bê ti lo anze, so vundu asara lo wala lo yeke na beku pëpe (2 Chron. 15:7; aHéb. 12:12). Mingi ni tongana mara ti ye tongaso asi na mbeni zo lo yeke sara ye oko ape. Tongana mo yeke na yâ ti akpale so asara si mo woko kue wala asara si mo bâ so songo ti mo na Jéhovah awoko, na ndo wa la mo lingbi ti wara ngangu so mo bezoin ni? Nyen la alingbi ti pusu mo nga ti kpengba mo ti gbu ngangu na ti duti na ngia?

“TÏTÎ L’ÉTERNEL AYEKE NDURU PËPE”

5. (a) Tongana akpale alondo, nyen la e lingbi ti sara? Me nyen la a lingbi e girisa ape? (b) Nyen la e yeke sara tënë na ndo ni?

5 Diko Sophonie 3:16, 17. Tongana e yeke na yâ ti akpale, a yeke nzoni e sara mbeto pëpe nga bê ti e anze pëpe, tongaso ape a yeke mo bâ mo tene e zia si maboko ti e awoko la. Jéhovah, Babâ ti e so aye e ahunda na e ti ‘bi agingo bê ti e kue na ndo ti lo’. (1 Pi. 5:7). Jéhovah ayeke bâ lege ti e tongana ti so lo bâ lege ti azo ti Israël lani. Lo tene na ala so maboko ti lo “ayeke nduru pëpe, tongaso lo lingbi sö azo.” Lo yeke lakue nduru ti sö awakua be-ta-zo ti lo (És. 59:1). Na yâ ti article so, e yeke sara tënë na ndo ti akpengba tapande ti Bible ota so afa nzara so Jéhovah ayeke na ni nga na ngangu so lo yeke na ni ti kpengba awakua ti lo ti sara ye so bê ti lo aye même tongana ala yeke na yâ ti angangu kpale. Bâ tongana nyen la atapande ni alingbi ti kpengba mo.

6, 7. Akpengba ye wa la e lingbi ti manda na lege ti songo benda ti azo ti Israël na ndo ti azo ti Amalek?

6 Kete na peko ti so a zi azo ti Israël na ngbâa na Égypte na lege ti miracle, azo ti Amalek alondo ti sara bira na ala. Tongana ti so Moïse afa, Josué so asara ye na mbeto pëpe la amû li ni na ndo ti azo ti Israël na yâ ti bira ni. Na oko ngoi ni, Moïse amû Aaron na Hur lo gue na ala na ndo ti mbeni hoto so ayeke nduru na ndo ti tiringo bira ni tongaso si ala lingbi ti bâ ni. Mbeto la agbu akoli ota so si ala kpe bira so? Ên-ën!

7 Moïse asara mbeni kpengba ye so asara si azo ti Israël asö benda. Moïse agbu keke ti tâ Nzapa lo yô ni na nduzu na lo zia maboko ti lo use kue angbâ na nduzu. Na ngoi so Moïse asara tongaso, Jéhovah akpengba maboko ti azo ti Israël ti sö benda na ndo ti azo ti Amalek. Me na ngoi so maboko ti Moïse ason nga ayeke gue ti tï, azo ti Amalek ato nda ti sö benda. Aaron na Hur asara ye hio, ‘ala mû tênë ala zia na gbe ti lo, na lo duti na ndo ni, na Aaron na Hur agbu maboko ti lo na nduzu, zo oko na mbage, zo oko na mbage; tongaso maboko ti lo ayeke na ngangu juska lâ akui’. Biani, ngangu maboko ti Nzapa amû lege na azo ti Israël ti sö benda lani.—Ex. 17:8-13.

8. Nyen la Asa asara lani na ngoi so azo ti Éthiopie aga ti sara bira na azo ti Juda? (b) Tongana nyen la e lingbi ti sara ye tongana Asa so azia lani bê ti lo na Nzapa?

8 Na ngoi ti Gbia Asa, Jéhovah akiri afa so maboko ti lo ayeke nduru pëpe. Bible asara tënë ti abira mingi. Me wungo ti aturugu so ahon atanga ni kue so a bungbi ala lani ndali ti bira ayeke ti Zérah, zo ti Éthiopie. Lo yeke na angangu turugu 1 000 000 so ahinga ti sara bira nzoni mingi. Wungo ti aturugu ti Éthiopie ahon ti Asa fani use. Mo lingbi ti bâ so ayeke lani ngangu ape ti tene Asa agi bê ti lo, mbeto asara lo nga ti tene lo zia si maboko ti lo awoko na lo tï na gbe ti awato. Ahon ti tene lo sara tongaso, lo tourné hio na mbage ti Jéhovah ti gi mungo maboko. Na lê ti aturugu, a yeke ngangu ti hon azo ti Éthiopie so na ngangu, me “Nzapa alingbi ti sara ye kue.” (Mat. 19:26). Jéhovah asara kua na kota ngangu ti lo na lo “hon azo ti Éthiopie na ngangu na gbele Asa” so ‘bê ti lo ayeke mbilimbili na gbele L’Éternel na lâ ti lo kue.’—2 Chron. 14:7-12; 1 aGbia 15:14.

9. (a) Nyen la akanga lani lege pëpe na Néhémie ti kiri ti leke agbagba ti Jérusalem? (b) Nzapa akiri lani tënë na sambela ti Néhémie tongana nyen?

9 Tara ti bâ na yâ ti li ti mo ye so Néhémie apensé na ngoi so lo gue lani na Jérusalem. Mbeni zo ti tiri ti bata gbata ni ayeke lani dä ape nga bê ti aJuif anze kue. Mbeto ti awato so ayeke awande asara si maboko ti aJuif awoko asara si ala zia lege ti kua ti agbagba ti Jérusalem so ala kiri ti leke ni. Néhémie nga kue azia lani si ye so asara si maboko ti lo awoko nga bê ti lo anze? Ên-ën. Legeoko tongana Moïse, Asa nga na ambeni wakua be-ta-zo ti Jéhovah, Néhémie ayeke sambela lani nga lo zia bê ti lo na Jéhovah. Ti so ni so lo sara nga gi tongaso. Na gbele ye so, so aJuif abâ ni peut-être tongana mbeni kpale so ahon ngangu ti ala so, Jéhovah akiri lani tënë na sambela so Néhémie asara na bê ti lo kue ti hunda mungo maboko. Nzapa asara kua na “kota ngangu” ti lo nga na “tïtî [lo] ti ngangu” ti kpengba maboko ti aJuif so awoko. (Diko Néhémie 1:10; 2:17-20; 6:9.) Mo mä na bê so Jéhovah ayeke sara kua na “kota ngangu” ti lo nga na “tïtî [lo] ti ngangu” ti kpengba awakua ti lo laso?

JÉHOVAH AYEKE KPENGBA ANDE MABOKO TI MO

10, 11. (a) Tongana nyen la Satan ayeke gi ti sara si maboko ti e awoko? (b) Jéhovah ayeke kpengba e nga lo yeke mû ngangu na e na lege ti aye wa? (c) Tongana nyen la mo wara ye ti nzoni na lege ti afango ye ti Jéhovah?

10 E lingbi ti hinga na bê ti e kue so maboko ti Satan Zabolo ayeke woko lâ oko ape na yâ ti ngangu so lo yeke sara ti kanga lege na akua ti e ti Chrétien. Lo yeke sara kua na amvene nga na atënë so azo ti gouvernement, akota zo ti nzapa nga na a-apostat ayeke tene ti zia mbeto na yâ ti e. Nyen la lo yeke gi ti sara? Ye so lo yeke gi ayeke ti sara si e fa nzoni tënë ti Royaume ape. Me Jéhovah ayeke na ngangu nga lo yeke nduru ti mû maboko na e na lege ti yingo vulu ti lo (1 Chron. 29:12). A yeke kota ye ti tene e hunda na Nzapa ti mû na e yingo ti lo tongaso si e lingbi ti gbu lê ni na yâ ti akpale kue so Satan nga na sioni dunia ti lo ayeke ga na ni na ndo ti e (Ps. 18:40; 1 aCor. 10:13). E kiri nga singila na Nzapa ndali ti so lo mû na e Bible so a sara ni na gbe ti yingo vulu. Gbu li ti mo nga na ndo ti akobe ti yingo so e yeke wara nze oko oko so alondo na yâ ti Bible. A tene atënë so ayeke na Zacharie 8:9, 13 (diko ni) lani na ngoi so a kiri ti leke temple ti Jérusalem, atënë so alingbi tâ na e.

11 Jéhovah ayeke mû nga na e ngangu na lege ti afango ye so e yeke wara na ngoi ti abungbi, akota bungbi nga na ngoi ti a-ekole ti bungbi ti Jéhovah. Afango ye so ayeke mû maboko na e ti sara na Nzapa na nzoni bibe, ti zia na gbele e aye ti yingo nga ti sara akua ti e ti Chrétien nzoni (Ps. 119:32). Mo yeke gi gingo ti wara ngangu na lege ti mara ti afango ye so?

12. Nyen la a lingbi e sara ti ngbâ ti kpengba na lege ti yingo?

12 Jéhovah amû lani maboko na azo ti Israël ti sö benda na ndo ti azo ti Amalek nga na azo ti Éthiopie, lo mû nga lani ngangu na Néhémie na amba ti lo ti hunzi kua ti gbagba ti Jérusalem so ala kiri ti leke ni. Legeoko nga, Nzapa ayeke mû na e ngangu ti ngbâ ti sara kua ti e ti fango tënë atâa agingo bê so e yeke na ni wala azo akanga lege na e wala ala ke ti mä e (1 Pi. 5:10). Jéhovah ayeke zi akpale ti e na lege ti miracle ape. Me a lingbi e sara part ti e. A lingbi e diko Bible lâ na lâ, e leke tere ti e ndali ti abungbi nga e gue dä yenga oko oko, e yôro lakue na yâ ti li ti e nga na yâ ti bê ti e akobe ti yingo na lege ti mandango ye e wani nga na vorongo Nzapa na yâ ti sewa nga e sambela Jéhovah lakue na e zia bê ti e na lo. E zia lâ oko pëpe si ambeni ye so e yeke gi nga na ambeni kua so e yeke sara akanga lege na e ti sara aye so na lege ni Jéhovah ayeke kpengba e nga lo yeke dë bê ti e. Tongana mo bâ so mo woko na yâ ti ambeni ye so, hunda na Nzapa ti mû maboko na mo. Na pekoni, bâ tongana nyen la yingo ti lo ayeke zia na yâ ti mo “nzara ti sara ye” nga na ngangu ti sara ye ni (aPhil. 2:13). Nyen la mo lingbi ti sara ti kpengba maboko ti amba ti mo?

ALA MÛ NGANGU NA AMABOKO SO AYEKE GUE TI TÏ

13, 14. (a) Tongana nyen la mbeni ita-koli awara ngangu na peko ti kuâ ti wali ti lo? (b) Na alege wa la e lingbi ti kpengba amba ti e?

13 Jéhovah amû na e sewa ti aita ti dunia kue so ayeke bibe na e nga so alingbi ti dë be ti e. Bazengele Paul atene: “Ala yô na nduzu amaboko so ayeke gue ti tï nga na alikuni so awoko, ala ngbâ ti leke alege so ayeke nzoni ndali ti gere ti ala.” (aHéb. 12:12, 13). Akozo Chrétien mingi akpengba lani amba ti ala. A yeke nga legeoko tongaso laso. Na peko ti so wali ti mbeni ita-koli akui nga lo wara ambeni ye ti ngangu, lo tene: “Mbi bâ so e lingbi pëpe ti soro atara so ayeke si na e, e lingbi pëpe ti fa lawa si ayeke ga, wala même fani oke si ayeke si. Sambela na mandango Bible mbi wani amû maboko na mbi ti yô li ti mbi na nduzu na yâ ti aye ti ngangu so. Nga, mungo maboko ti aita na lege ti yingo adë bê ti mbi ngangu. Mbi bâ so a yeke kota ye ti lë nzoni songo na Jéhovah kozoni si akpale alondo.”

Zo oko oko na yâ ti congrégation alingbi ti kpengba amba ti lo (Bâ paragraphe 14)

14 Aaron nga na Hur ayô maboko ti Moïse na nduzu na ngoi ti mbeni bira. E nga kue laso, e lingbi ti gi alege so na yâ ni e lingbi ti kpengba amba ti e nga ti mû maboko na ala. Azo wa la e lingbi ti kpengba ala? Aita so ayeke na kpale ti mbakoro, ala so ayeke na kobela, ala so azo ti sewa ti ala akanga lege na ala, ala so ayeke gi ala oko wala so mbeni zo so ala ye lo mingi akui. E lingbi nga ti kpengba amaseka so a yeke pusu ala ti sara sioni ye wala so ayeke gi ti ga zo na yâ ti sioni dunia so na lege ti mandango mbeti ayo, warango gbâ ti nginza wala ti sara mbeni nzoni kua ti nginza (1 aThes. 3:1-3; 5:11, 14). Gi alege ti fa so mo bibe na amba ti mo na Da ti Royaume, na fango tënë, na ngoi so ala wara tere ti te mbeni ye wala na ngoi so ala yeke sara lisoro na téléphone.

15. Anzoni tënë so e tene alingbi ti sara nyen na aita ti e?

15 Na peko ti kpengba songo benda ti Asa, prophète Azaria adë bê ti lo nga na azo ti lo na lege ti atënë so: “Me i gbu ngangu, i woko pëpe, teti fade A futa kusala ti i.” (2 Chron. 15:7). Atënë so apusu lani Asa ti changé gbâ ti aye ti kiri na tâ vorongo na place ni. Legeoko nga, anzoni tënë so mo tene alingbi ti kpengba amba ti mo nga ti mû maboko na ala ti ngbâ ti sara na Jéhovah (aProv. 15:23). Nga girisa lâ oko ape so anzoni commentaire so mo yôro maboko ti mo si mo mû na ngoi ti abungbi ayeke kpengba amba ti mo.

16. Tongana Néhémie, tongana nyen la a-ancien ayeke kpengba maboko ti aita na yâ ti congrégation? Mû ambeni tapande ti fa tongana nyen la aita amû maboko na mo.

16 Jéhovah amû maboko na Néhémie na amba ti lo ti kpengba maboko ti ala na yâ ti kua ti lekengo gbagba ti Jérusalem. Ala hunzi kua ni gi na yâ ti lango 52 (Néh. 2:18; 6:15, 16). Néhémie ayeke bâ lani gi ndo na ndo ti kua ni ape. Lo kue lani lo yeke sara kua ni (Néh. 5:16). Legeoko nga a-ancien mingi ayeke sara ye tongana Néhémie na lege so ala yeke mû mbage na lekengo ada so andu aye ti Royaume wala ala yeke bata Da ti Royaume ti ala nzoni nga si aduti na saleté pëpe. Ala yeke kpengba nga maboko ti aita so awoko so gingo bê ahon ndo ti ala tongana ala fa tënë legeoko na ala nga ala sara avizite na ala ti kpengba ala.—Diko Ésaïe 35:3, 4.

“ZIA MABOKO TI MO AWOKO PËPE”

17, 18. Tongana e yeke na yâ ti akpale wala e gi bê ti e mingi, nyen la e yeke na kite na ni ape?

17 Ti sara kua maboko na maboko na aita ti e ayeke sara si e duti beoko. A yeke sara nga si e lë kpengba songo na amba ti e nga a yeke sara si e na ala kue e duti na kpengba confiance so na yâ ti Royaume ti Nzapa e yeke wara ande aye ti nzoni. Tongana e yeke kpengba maboko ti aita ti e, e yeke mû maboko na ala ti gbu ngangu na yâ ti angangu kpale nga ti ngbâ ti duti na nzoni beku teti kekereke. Na ndo ni, ti sara tongaso ayeke mû maboko na e ti bâ aye so Nzapa aleke ndali ti e tongana tâ ye. Biani, maboko ti e nga kue ayeke kpengba.

18 Tongana e gbu li ti e na ndo ti lege so Jéhovah amû maboko na awakua be-ta-zo ti lo giriri nga lo bata ala, a yeke kpengba mabe ti e nga a yeke sara si e duti na confiance mingi na lo. Tongaso, tongana mo yeke na yâ ti kpale nga mo gi bê ti mo mingi, “zia maboko ti mo awoko pëpe”. Duti na kite ape so tongana mo sambela Jéhovah ti mû maboko na mo, ngangu maboko ti lo ayeke kpengba mo nga ayeke gue na mo ti wara aye ti nzoni so Royaume ayeke ga na ni.—Ps. 73:23, 24.