Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

ARTICLE TI MANDANGO NI 38

Amaseka: Mara ti gigi wa la ala ye ti duti na ni?

Amaseka: Mara ti gigi wa la ala ye ti duti na ni?

“Bango yâ ti aye nzoni ayeke bata mo.”—APROV. 2:11.

BIA 135 Pendere tisango ndo ti Jéhovah: “Sara ye na ndara”

AYE SO E YEKE BÂ NI a

1. Kpale wa la Joas, Ozias nga na Josias awara lani?

 IMAGINÉ so mo ga gbia ti awakua ti Nzapa na ngoi so mo yeke gï mbeni kete molenge wala maseka. Mo yeke sara kua na ngangu nga na komandema ti mo tongana nyen? Bible asara tënë ti gbâ ti amaseka so aga gbia na Juda. Na tapande, Joas ayeke lani na ngu 7, Ozias ayeke lani na ngu 16 nga Josias ayeke lani na ngu 8. Dutingo gbia ayeke lani ngangu mingi na ala. Atâa so a yeke lani kete ye ape, Jéhovah nga na ambeni zo a-aidé ala ti sara gbâ ti anzoni ye.

2. Ngbanga ti nyen la a yeke nzoni ti manda ye na ndö ti tapande ti Joas, Ozias nga na Josias?

2 E yeke agbia wala agbia-wali ape, me e peut ti manda ye mingi na lege ti tapande ti azo ota so, so Bible asara tënë ti ala. Ala mû lani anzoni desizion me ala mû nga asioni ni. Na lege ti tapande ti ala, e yeke bâ ndani so e bezoin ti soro anzoni kamarade, ti ngbâ ti sara terê ti e kete nga ti ngbâ ti gi Jéhovah.

SORO ANZONI KAMARADE

E peut ti mû tapande ti Joas laso tongana e mä wango ti anzoni kamarade (Bâ paragraphe 3, 7) c

3. Tongana nyen la Kota prêtre Jéhoïada a-aidé lani Gbia Joas ti mû anzoni desizion?

3 Mû anzoni desizion tongana Joas. Gbia Joas amû lani mbeni pendere desizion na ngoi so lo ngbâ maseka. So lo yeke lani na babâ ape, lo sara ye lani alingbi na wango ti Kota prêtre Jéhoïada so ayeke be-ta-zo. Prêtre so afa ye na Joas tongana molenge ti lo. Tapande ti Jéhoïada apusu Joas ti mû desizion ti sara na Jéhovah nga ti aidé azo ti lo ti sara nga tongaso. Joas aleke même ti tene a leke temple ti Jéhovah so abuba.—2 Chron. 24:​1, 2, 4, 13, 14.

4. Tongana e ye acommandement ti Jéhovah nga e sara ye alingbi na ni, e yeke bâ nzoni dä tongana nyen? (aProverbe 2:​1, 10-12).

4 Tongana a yeke fa na mo ti ye Jéhovah nga ti sara ye so lo hunda, mbeni pendere cadeau la a yeke mû na mo so. (Diko aProverbe 2:​1, 10-12.) Ababâ na amama apeut ti fa ye na amolenge ti ala na alege mingi. Bâ tongana nyen la babâ ti mbeni ita-wali, so iri ti lo Katya, a-aidé lani lo ti mû anzoni desizion. Lâ na lâ na ngoi so babâ ti lo ayeke gue na lo na ekole, lo yeke sara lisoro na lo na ndö ti versê ti lango ni. Lo tene: “Alisoro so a-aidé mbi ti sara ye na lege ni tongana mbi wara kpale na yâ ti lango ni.” Ka tongana mo bâ so fango lege so alondo na Bible so babâ na mama ti mo ayeke fa na mo akanga lege na liberté ti mo? Nyen la apeut ti aidé mo ti yeda na fango lege ti ala? Anastasia, mbeni ita-wali, adabe ti lo so babâ na mama ti lo amû lani ngoi ti fa na lo ndani so ala lu ambeni ndia. Lo tene: “A aidé mbi ti comprendre so ala lu andia so ti kanga lege na mbi ape me ti bata mbi ndali ti so ala ye mbi.”

5. Aye so mo sara ayeke sara babâ na mama ti mo nga na Jéhovah tongana nyen? (aProverbe 22:6; 23:​15, 24, 25).

5 Tongana mo sara ye alingbi na awango ti Bible so babâ na mama ti mo amû na mo, mo yeke zia ngia na bê ti ala. Kota ye ni ayeke so mo yeke zia ngia na bê ti Nzapa nga songo ti mo na lo ti kamarade ayeke kpengba mingi. (Diko aProverbe 22:6; 23:​15, 24, 25.) So ayeke anzoni raison ti sara ye tongana Joas na ngoi so lo de lani maseka.

6. Na peko ti kuâ ti Jéhoïada, wango ti azo wa la Joas amä? (2 Chronique 24:​17, 18).

6 Manda ye na lege ti asioni desizion so Joas amû. Na peko ti kuâ ti Jéhoïada, akamarade ti Joas apusu lo ti sara asioni ye. (Diko 2 Chronique 24:​17, 18.) Lo mä wango ti amokonzi ti Juda so aye Jéhovah ape. Peut-être mo yeke yeda so a yeke nzoni Joas angbâ yongoro na ala ndali ti so ala yeke sara aye ti sioni (aProv. 1:10). Me lo mä sioni wango ti ala. Na ngoi so Zacharie, mbeni fami ti Joas, agi ti kiri na lo na nzoni lege, lo fâ lo (2 Chron. 24:​20, 21; Mat. 23:35). So tâ sioni ye nga na ye ti buba! Joas akomanse lani nzoni, me mawa ni ayeke so lo ga mbeni apostat nga zo ti fango zo. Na nda ni, awakua ti lo afâ lo (2 Chron. 24:​22-25). Gigi ti lo ayeke duti fade nde tongana lo ngbâ ti mä Jéhovah nga na azo so aye Lo. Nyen la mo manda na lege ti tapande ti lo?

7. A yeke nzoni mo soro azo wa ti duti akamarade ti mo? (Bâ nga foto.)

7 Mbeni ye so e peut ti manda na lege ti sioni desizion so Joas amû ayeke so: e doit ti soro akamarade so ayeke pusu e ti sara anzoni ye, akamarade so aye Jéhovah nga aye ti zia ngia na bê ti lo. Akamarade ti e apeut ti duti azo so ngu ti ala ayeke nde nde. Girisa ape so Joas ayeke lani maseka mingi na kamarade ti lo Jéhoïada. Hunda terê ti mo na atënë so na ndö ti akamarade ti mo: ‘Eskê ala yeke aidé mbi ti kpengba mabe ti mbi na Jéhovah? Eskê ala yeke wa mbi ti sara ye alingbi na aye so Nzapa ahunda? Eskê ala yeke sara tënë na ndö ti Jéhovah nga na atâ tënë ti lo so ayeke ye ti ngangu ngere? Eskê ala yeke bâ aye so Nzapa ahunda na e na nene ni? Eskê ala yeke tene na mbi gï ye so mbi ye ti mä, wala, na mbeto ape, ala yeke kiri na mbi na nzoni lege tongana mbi ye ti hon nde?’ (aProv. 27:​5, 6, 17). Ti tâ tënë ni, tongana akamarade ti mo aye Jéhovah ape, mo bezoin ala ape. Me tongana mo yeke na akamarade so aye Jéhovah, ala yeke aidé mo lakue.—aProv. 13:20.

8. Tongana e yeke sara kua na aréseau sociaux, nyen la a yeke nzoni e gbu li na ndö ni?

8 Aréseau sociaux ayeke mbeni nzoni lege ti sara lakue lisoro na afami nga na akamarade ti e. Me ambeni zo ayeke sara kua na ni ti gboto lê na ndö ti ala na lege so ala yeke zia afoto nga na avidéo ti aye so ala vo wala ala sara. Tongana mo yeke sara kua na aréseau sociaux, hunda terê ti mo: ‘Eskê mbi ye gï ti gboto lê na ndö ti mbi? Eskê ye so mbi ye ayeke ti kpengba azo wala mbi ye ti tene azo agonda mbi? Eskê mbi yeke zia si bango ndo ti azo achangé apensé ti mbi, atënë ti mbi nga na asarango ye ti mbi?’ Ita Nathan Knorr, so ayeke lani mbeni membre ti Bebungbi, amû wango so: “Gi ti nzere na azo ape. Tongana mo gi ti sara ni, mo yeke nzere na zo oko ape. Zia ngia na bê ti Jéhovah na mo yeke nzere na azo kue so aye lo.”

E DOIT TI NGBÂ TI SARA TERÊ TI E KETE

9. Nyen la Jéhovah a-aidé Ozias ti sara? (2 Chronique 26:​1-5).

9 Mû anzoni desizion tongana Ozias. Na ngoi so Gbia Ozias angbâ lani maseka, lo sara terê ti lo kete. Lo manda “ti kpe mbeto ti tâ Nzapa.” Jéhovah asara tufa na ndö ti lo na yâ ti mingi ti angu 68 so lo sara. (Diko 2 Chronique 26:​1-5.) Ozias asö benda na ndö ti mingi ti amara so ayeke awato nga lo bâ si a bata Jérusalem nzoni (2 Chron. 26:​6-15). Terê ti Ozias anzere lani mingi ndali ti aye kue so Nzapa a-aidé lo ti sara ni.—Zo-ti. 3:​12, 13.

10. Nyen la asi na Ozias?

10 Manda ye na lege ti asioni desizion so Ozias amû. Gbia Ozias ayeke tene ka na azo ye so ala doit ti sara. Eskê ye so la asara si lo pensé so lo peut ti sara ye kue so lo ye? Mbeni lâ, Ozias alï na yâ ti temple ti Jéhovah nga na fandara lo gi ti zö dukane na ndö ti gbalaka, ye so a mû lege na agbia ti sara ni ape (2 Chron. 26:​16-18). Kota prêtre Azariah agi ti kanga lege na lo, me ngonzo asara lo sioni. Mawa ni ayeke so Ozias angbâ be-ta-zo ape na Jéhovah apunir lo na kobela ti buruma (2 Chron. 26:​19-21). Gigi ti lo ayeke duti fade nzoni mingi tongana lo ngbâ ti sara terê ti lo kete.

Ahon ti pika kate ndali ti aye so e sara, a yeke nzoni e kiri singila na Jéhovah so amû na e ngangu ti sara ni (Bâ paragraphe 11) d

11. Nyen la apeut ti aidé e ti ngbâ ti sara terê ti e kete? (Bâ nga foto.)

11 Na ngoi so Ozias aga ngangu mingi, lo girisa so Jéhovah la amû na lo ngangu nga na mosoro. Nyen la e manda dä? A yeke nzoni e girisa ape so atufa so e wara nga na akua so e sara alondo na Jéhovah. Ahon ti pika kate ndali ti aye so e sara, a yeke nzoni e kiri singila na Jéhovah so amû na e ngangu ti sara ni (1 aCor. 4:7). b E doit ti sara terê ti e kete e hinga so e yeke mbilimbili-kue ape nga e bezoin ti tene a kiri na e na nzoni lege. Mbeni ita-koli so ayeke na ngu 60 tongaso, atene: “Mbi manda ti tene bê ti mbi ason hio hio ape wala ti découragé ape tongana azo ahinga afaute ti mbi. Tongana a suku na mbi ndali ti aye ti buba so mbi sara na ambeni ngoi, mbi yeke gi ti changé nga ti ngbâ ti sara ye so mbi peut ti sara ndali ti Jéhovah.” Ti vrai ni, tongana e kpe mbeto ti Jéhovah nga e ngbâ ti sara terê ti e kete, e yeke duti biani na ngia.—aProv. 22:4.

NGBÂ TI GI JÉHOVAH

12. Tongana nyen la Josias agi lani Jéhovah na ngoi so lo de maseka? (2 Chronique 34:​1-3).

12 Mû anzoni desizion tongana Josias. Josias ade lani maseka na ngoi so lo komanse ti gi Jéhovah. Lo ye ti hinga ye na ndö ti Jéhovah nga ti sara ye so bê ti lo aye. Ye oko, gigi akpengba lani na gbia so ade maseka so. Lo doit lani ti mû mbage ti tâ vorongo Nzapa na ngoi so vorongo nzapa ti wataka amû ndo. Na lo sara ni lani. Kozo ti tene Josias awara ngu 20, lo komanse ti zi vorongo nzapa ti wataka na yâ ti kodro ni.—Diko 2 Chronique 34:​1-3.

13. Tongana mo mû terê ti mo na Jéhovah, nyen la ayeke changé na yâ ti gigi ti mo?

13 Même tongana mo de maseka mingi, mo peut ti mû desizion ti sara ye tongana Josias na lege so mo manda ye mingi na ndö ti Jéhovah nga na apendere sarango ye ti lo. Tongana mo sara tongaso, mo yeke ye ti mû terê ti mo na lo. Ye so ayeke changé fini ti mo ti lâ oko oko tongana nyen? Luc, so awara batême na ngu 14, atene: “Ti fadeso, mbi yeke zia Jéhovah kozo na yâ ti gigi ti mbi nga mbi yeke gi ti zia ngia na bê ti lo.” (Marc 12:30). Tongana mo kue mo yeke na nzara ti sara tongaso, so nzoni ye la!

14. Fa tapande ti ambeni maseka so asara ye tongana Gbia Josias.

14 Akpale wa la mbeni maseka so ayeke wakua ti Jéhovah apeut ti wara? Johan, so awara batême na ngu 12, asara tënë na ndö ti amba ti lo ti klase so apusu lo ti nyon manga. Ti dö sese na ala, Johan adabe ti lo so nyongo manga apeut ti sara sioni na seni ti lo nga na songo ti lo ti kamarade na Jéhovah. Rachel, so awara batême na ngu 14, afa ye so a-aidé lo ti gbu ngangu na yâ ti akpale so lo wara na ekole. Lo tene: “Mbi gi ti tingbi aye so mbi bâ na mbeni ye so ayeke na yâ ti Bible. Na tapande, mbeni cours ti histoire apeut ti rappelé mbi na mbeni mbaï so ayeke na yâ ti Bible wala mbeni prophétie. Wala mbeni lisoro apeut ti dabe ti mbi na mbeni pendere versê so mbi peut ti fa na mbeni zo.” Akpale so mo wara apeut ti duti nde na ti Gbia Josias, me mo peut ti sara ye na ndara nga ti duti be-ta-zo tongana lo. Tongana mo gbu ngangu na yâ ti akpale so mo wara na ngoi so mo de maseka, a yeke leke mo ti ku na akpale so mo yeke wara na yâ ti angu so ayeke ga.

15. Nyen la a-aidé lani Josias ti sara na Jéhovah be-ta-zo? (2 Chronique 34:​14, 18-21).

15 Na ngoi so Gbia Josias ayeke na ngu 26, lo komanse ti leke temple so abuba lani. Na ngoi ti kua so, a wara “mbeti ti Ndia ti Jéhovah, Ndia so lo mû ândö na lege ti Moïse.” Na ngoi so a diko ni si gbia ni amä, hio lo sara achangement ti sara ye alingbi na ye so a diko. (Diko 2 Chronique 34:​14, 18-21.) Mo ye ti diko Bible lakue? Peut-être mo komanse ti diko ni lâ oko oko awe, eskê a nzere na mo? Eskê mo yeke bata aversê so apeut ti aidé mo? Luc, so e sara tënë ti lo fade, ayeke sû na mbeti apendere ye so lo wara. Tongana mo sara tongaso apeut ti aidé mo ti dabe ti mo na aversê ti Bible wala aye so mo manda na lege ni. Tongana mo hinga Bible nzoni nga mo ye ni mingi, mo yeke ye mingi ti sara na Jéhovah. Gï tongana ti so tënë ti Nzapa a-aidé Josias ti sara ye so ayeke na lege ni, a yeke aidé nga mo.

16. Ngbanga ti nyen la Josias asara lani mbeni kota faute? Nyen la e manda dä?

16 Manda ye na lege ti sioni desizion so Josias amû. Na ngoi so Josias ayeke na ngu 39 tongaso, lo sara mbeni faute so asara si lo wara kuâ. Lo sara confiance na lo wani ahon ti hunda Jéhovah ti fa lege na lo (2 Chron. 35:​20-25). E manda mbeni ye na lege ni. Atâa ngu ti e ayeke oke, wala e manda Bible asara ngu oke, e doit ti ngbâ ti gi Jéhovah. Ye so aye ti tene e doit ti sambela lo lakue ti fa lege na e, e manda Bible nga e mä wango ti aChrétien so akpengba. Ye so ayeke sara si peut-être e yeke sara akota faute ape nga e yeke duti na ngia mingi.—Jacq. 1:25.

AMASEKA: ALA PEUT TI DUTI NA NGIA NA YÂ TI GIGI TI ALA

17. Nyen la e peut ti tene na ndö ti mbaï ti agbia ti Juda ota so?

17 Lâ ti maseka ayeke ngoi so lege azi na zo ti sara apendere ye. Mbaï ti Joas, Ozias nga na Josias afa so amaseka apeut ti mû anzoni desizion nga ti zia ngia na bê ti Jéhovah. Ti vrai ni, tongana ti so e bâ, agbia so asara gï anzoni ye ape. Me e peut ti mû tapande ti anzoni ye so ala sara nga ti kpe ti sara afaute so ala sara. Tongana e sara tongaso, e peut ti duti na ngia na yâ ti gigi ti e.

David, so ade lani maseka, aga nduru na Jéhovah. Lo zia ngia na bê ti Nzapa, nga lo yeke lani na ngia (Bâ paragraphe 18)

18. Atapande wa ti Bible la afa so mo peut ti duti na ngia na yâ ti gigi ti mo? (Bâ nga foto.)

18 Na yâ ti Bible, mo yeke wara mbaï ti ambeni maseka so aga nduru na Jéhovah, so azia ngia na bê ti lo nga so abâ so gigi ti ala aga nzoni. Mbeni ayeke lani David. Na ngoi so lo de maseka, lo soro ti voro Nzapa nga na pekoni lo ga mbeni gbia so ayeke be-ta-zo. Tâ tënë, na ambeni ngoi lo sara lani afaute, me Nzapa abâ lo tongana zo so ayeke be-ta-zo (1 aGbia 3:6; 9:​4, 5; 14:8). Tongana mo manda ye na ndö ti David, tapande ti lo ayeke kpengba mo ti sara na Jéhovah be-ta-zo. Wala mo peut ti manda ye mingi na ndö ti Marc wala Timothée. Ala komanse ti sara na Jéhovah na ngoi so ala de maseka mingi, nga ala ngbâ ti sara na lo be-ta-zo. Desizion so ala mû ti sara na Jéhovah azia ngia na bê ti lo na ala nga kue ala yeke na ngia.

19. Mara ti gigi wa la mo peut ti duti na ni?

19 Fason so mo yeke vivre na ni laso la ayeke fa gigi ti mo ayeke duti ande tongana nyen na yâ ti angoi so ayeke ga. Tongana mo sara confiance na Jéhovah me na hingango ye ti mo wani ape, lo yeke aidé mo ti mû anzoni desizion (aProv. 20:24). Mo peut ti duti na ngia nga mo wara atufa na yâ ti gigi ti mo. Girisa ape so Jéhovah abâ na nene ni aye so mo yeke sara ndali ti lo. Mbeni nzoni ye so mo peut ti sara na yâ ti gigi ti mo ahon ti sara na Babâ ti e Jéhovah, so aye e, ayeke dä ape.

BIA 144 Zia lê ti mo na ndö ti futa ni!

a Amaseka, Jéhovah ahinga so na ambeni ngoi a peut ti duti ngangu na ala ti sara ye so ayeke na lege ni nga ti ngbâ akamarade ti lo. Tongana nyen la ala peut ti mû anzoni desizion so ayeke zia ngia na bê ti Babâ ti ala ti yayu? E yeke bâ tapande ti amaseka-koli ota so aga lani agbia ti Juda. Bâ nyen la mo peut ti manda na lege ti adesizion so ala mû lani.

b Bâ encadré “Attention à la fausse modestie” so ayeke na yâ ti article “Être vu sur les réseaux sociaux : est-​ce important ?” na ndö ti jw.org.

c NDA TI AFOTO: Mbeni ita-wali so akpengba ayeke mû nzoni wango na mbeni ita-wali so ade maseka.

d NDA TI AFOTO: Mbeni ita-wali so asara interview na ngoi ti mbeni kota bungbi azia bê ti lo na Jéhovah nga akiri singila na lo ndali ti ye so lo wara lege ti sara.