Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Abalaga: A lingbi a sala na kusala na yâ vorongo Nzapa?

Abalaga: A lingbi a sala na kusala na yâ vorongo Nzapa?

Abalaga: A lingbi a sala na kusala na yâ vorongo Nzapa?

Mo bâ ti mo so abalaga ayeke mbeni kota ye mingi na yâ vorongo so mo yeke mû na Nzapa? Ti azo mingi so ayeke ti a-église ti Chrétienté, tënë ti balaga alingbi ti gbu bê ti ala mingi. Mo bâ lâ oko awe tënë so Bible atene na ndo salango kusala na abalaga na yâ vorongo?

Kozo balaga so a sala tënë ni na yâ Bible ayeke ti so Noé aleke ni ti mû na asandaga ti anyama na peko ti Kota Moa na ngoi so lo yeke sigigi na yâ ti arche so a bata lo na fini. *​—Genèse 8:20.

Na pekoni so a gbian yanga ti azo na Babel si ala to nda ti tene ayanga nde nde, azo akangbi tele ti ala na ndo ti sese kue (Genèse 11:1-9). Teti so nzara ti vorongo Nzapa ayeke na yâ bê ti ala, azo agi ti ga ndulu na Nzapa, teti so hingango ye ti ala na ndo lo ayeke kiri gi na peko tongana ngoi ayeke hon; na tongaso ala “tatara ndo” ti wara lo legeoko tongana zo so lê ti lo abuba (Kusala 17:27; aRomain 2:14, 15). Ti londo na ngoi ti Noé, amara mingi aleke abalaga teti anzapa ti ala. Alege ti vorongo nga na azo asala kusala na abalaga teti vorongo ti wataka. Teti so ala gue yongoro na tâ Nzapa, fani mingi ambeni zo asala kusala na abalaga teti amatanga ti vorongo so ayeke tâ sioni mingi na so andu mungo na sandaga azo, même amolenge. Tongana ala zia Jéhovah, ambeni gbia ti Israël aleke abalaga teti anzapa ti wataka tongana Baal (1 aGbia 16:29-32). Me ti salango kusala na abalaga na yâ tâ vorongo a yeke tongana nyen?

Abalaga nga tâ vorongo na Israël

Na peko ti Noé, ambeni koli be-ta-zo nde aleke abalaga ti sala kusala na ni na yâ vorongo so ala mû na tâ Nzapa, Jéhovah. Abraham aleke lani abalaga na Sichem; lo leke nga mbeni ndulu na Béthel, nga mbeni na Hébron, na mbeni nga na ndo Hoto ti Moria, so na ndo ni lo mû na sandaga mbeni koli-ngasangbaga so Nzapa amû ni na place ti Isaac. Na pekoni, Isaac, Jacob, na Moïse, ala mveni na bê ti ala aleke abalaga ti sala na kusala na yâ vorongo so ala mû na Nzapa.​—Genèse 12:6-8; 13:3, 18; 22:9-13; 26:23-25; 33:18-20; 35:1, 3, 7; Exode 17:15, 16; 24:4-8.

Tongana Nzapa amû lani Ndia na azo ti Israël, lo mû yanga ti tene ala leke tabernacle so ayeke mbeni tente so a yeke tambela na ni, na so a hiri nga ni “tente ti bungbi”; aye so a leke ti mû lege na ala ti ga ndulu na Nzapa ayeke ngoro na tele ti tabernacle so (Exode 39:32, 40). A yeke wara lani na yâ tabernacle, wala tente ni, abalaga use. Oko ni, so a sala na kusala teti a-offrande so a zö na wâ, na so a sala na keke ti acacia na a zia gengere na tele ni, ayeke na yanga ti tabernacle, na a sala na kusala ti mû asandaga ti anyama (Exode 27:1-8; 39:39; 40:6, 29). Balaga ti zö yombo, so a sala nga ni na keke ti acacia na so a zia lor na tele ni, ayeke ti lo na yâ ti tabernacle, na gbele voile so a kanga lingo ni na Ndo ti Nzoni Ahon Kue (Exode 30:1-6; 39:38; 40:5, 26, 27). Fani use na yâ lango oko, na ndapelele nga na lakui, a yeke zö mbeni yombo so a yeke nde (Exode 30:7-9). Lege so Gbia Salomon aleke na temple ti ngbâ biaku gi na ndo oko ague oko na lege so a leke na tabernacle ni giriri, teti a yeke wara nga na yâ ni abalaga use.

“Tâ tabernacle” na balaga ti fä

Tongana Jéhovah amû Ndia na Israël, lo ngbâ pëpe gi na ndo andia so afa lege na fini ti azo ti lo nga na lege so ala lingbi ti ga ndulu na lo na sandaga nga na sambela. Mingi ti aye ni so ayeke ye so bazengele Paul ahiri ni “tapande”, “fä”, wala “gbede ti [a]ye ti yayu”. (aHébreu 8:3-5; 9:9; 10:1; aColossien 2:17). Ti tene ni nde, aye mingi na yâ ti Ndia ni ayeke gi pëpe ti fa lege na azo ti Israël juska na singo ti Christ, me a yeke nga gbede ti aye so Nzapa aleke ti sala na lege ti Jésus Christ (aGalate 3:24). Biani, ambeni ye na yâ ti Ndia aduti lani tapande ti aye so ayeke si ande na pekoni. Na tapande, ngasangbaga so a mû na sandaga na Pâque, na so a yeke sala kusala na mênë ni tongana fä ti salut teti azo ti Israël, aduti fä ti Jésus Christ. Lo yeke “Ngasangbaga ti Nzapa! Lo so alungula siokpari ti sese so,” lo so a sa mênë ti lo ti zi e na gbe ti siokpari.​—Jean 1:29; aEphésien 1:7.

Aye mingi so andu tabernacle na kusala so a sala na yâ temple aduti fä ti atâ ye na lege ti yingo so ayeke na yayu (aHébreu 8:5; 9:23). Biani, Paul asû mbeti na ndo “tâ Tabernacle so Seigneur asala, [me so] zo asala pëpe.” Lo tene na pekoni: “Christ aga, Lo yeke Kota Sacrificateur ti nzoye so aga awe; Lo lï na lege ti Tabernacle ti kota ahon na ti nzoni ahon, so maboko ti zo asala pëpe, so atene, a yeke ye ti sese so pëpe”. (aHébreu 8:2; 9:11). “Tabernacle ti kota ahon na ti nzoni ahon” ni ayeke aye so Jéhovah aleke ti duti kota temple ti lo na lege ti yingo. Atënë ti yâ ti Mbeti ti Nzapa afa so kota temple ti yingo ayeke aye so a leke ti mû lege na azo ti ga ndulu na Jéhovah na lege ti sandaga-ti-futa ti Jésus Christ.​—aHébreu 9:2-10, 23-28.

Ti manda na yâ Tënë ti Nzapa so ambeni ye so a mû lani na yâ Ndia ti Moïse aduti fä ti atâ ye ti yingo so ayeke kota ahon ni, na so aye ti manda ayeke dä mingi ahon ti so a fa, ayeke kpengba biani mabe ti e so Bible alondo na Nzapa. A yeke kono nga yekiango ndo ti e teti ndara ti Nzapa so ayeke wara na yâ Bible na mbeni lege so ayeke nde.​—aRomain 11:33; 2 Timothée 3:16.

Balaga ti sandaga so a zö na wâ ayeke nga fä ti ye so ayeke ga. A bâ so balaga ni aduti fä ti “ye so bê ti Lo [Nzapa a]ye”, wala dutingo ti lo ndulu ti yeda na sandaga ti tele ti Jésus so ayeke mbilimbili-kue.​—aHébreu 10:1-10.

Na pekoni na yâ mbeti ti lo na aHébreu, Paul amû tapande so agbu bê: “E yeke na balaga so ala so asala kusala ti Tabernacle alingbi te kobe dä pëpe.” (aHébreu 13:10). Lo yeke sala tënë ti balaga wa?

Awandara ti Église Catholique mingi so ayeke fa peko ti Bible atene so balaga so a sala tënë ni na aHébreu 13:10 ayeke balaga so a yeke sala na kusala na ngoi ti Messe, so ayeke “salango ye ti Église” so a tene Christ ayeke mû tele ti lo mbeni na sandaga lakue na ngoi ti Messe. Me mo lingbi ti bâ na lege ti atënë so angoro versê ni, so balaga so Paul asala tënë na ndo ni ayeke na lege ti fä. Awagingo nda ti ye na ndo Bible mingi atene so “balaga” so a sala tënë ni na yâ versê so ayeke na lege ti fä. Ti Giuseppe Bonsirven, mbeni Jésuite, “tënë so ague tâ oko biani na atënë kue ti fä so ayeke wara na yâ mbeti [so a to na aHébreu].” Lo tene: “Na yâ salango tënë ti aChrétien, a sala kusala kozoni kue lani na tënë ‘balaga’ na lege ti yingo wala fä, na a yeke gi na peko ti Irénée, na mbilimbili na peko ti Tertullien na Saint Cyprien, si a to nda ti tene so balaga ni ayeke balaga so a sala na kusala teti Messe, na ti bâ ni mbilimbili, a yeke table so a zia Communion na ndo ni na ngoi ti Messe.”

Tongana ti so mbeni mbeti-sango ti aCatholique atene, salango kusala na balaga amû ndo kue na yâ “ngoi ti Constantin” na lege ti “lekengo a-basilique (akota da ti Église Catholique)”. Mbeti Rivista di Archeologia Cristiana atene: “A yeke tâ tënë biani so na yâ akozo siècle use ti ngoi ti e, mbeni zo alingbi pëpe ti sala tënë ti mbeni tâ ndo so a yeke voro Nzapa dä, me a yeke lani gi abungbi ti vorongo Nzapa so ayeke sala na yâ ti ambeni chambre ti ada ti azo . . . , achambre ni so, tongana a hunzi bungbi ni awe, hio a yeke kiri na aye ti yâ ni na place ti ala ti kozo.”

Salango kusala na balaga na yâ ti Chrétienté

Mbeti-sango ti aCatholique La Civiltà Cattolica, atene so “balaga ayeke tâ kota ye ti yâ ti da ti église ni, me a yeke nga kota ye na yâ Église so ayeke na fini.” Ye oko, Jésus Christ azia na sese lâ oko pëpe mbeni matanga ti vorongo so a hunda ti sala ni na ndo ti mbeni balaga; nga lo hunda lani pëpe na adisciple ti lo ti sala amatanga so a hunda mbeni balaga. Tongana Jésus asala tënë ti balaga na Matthieu 5:23, 24 nga na yâ ti ambeni versê nde, lo ye ti sala tënë ti asalango ye so andu vorongo Nzapa na popo ti aJuif, me lo tene pëpe so a lingbi adisciple ti lo avoro Nzapa na salango kusala na mbeni balaga.

George Foot Moore, wasungo-mbaï ti Amerika, so aduti na fini na popo ti angu 1851 ti si na 1931, asû tënë so: “Akota mbage ti vorongo ti aChrétien angbâ giriri lakue na place ni; me tongana ngoi ayeke hon, azo agbian asenge matanga, so Justin afa pekoni na yâ siècle use, si a ga akota matanga ti vorongo so adö bê.” Wungo ti amatanga ti aCatholique nga na amatanga nde ti vorongo so azo ayeke sala ahon tâ ndo ni, nga a yeke tâ ngangu biani ti gbu nda ni, a sala si a ga mbeni tënë so a lingbi gi na mandango ye na yâ aséminaire ti aCatholique. Moore atene na pekoni: “Salango ye tongaso, so a wara na yâ amatanga ti vorongo kue, ague nga na li ni mingi ndali ti ngangu so Testament ti Giriri asala na ndo azo, tongana a to nda ti bâ amokonzi ti lege ti vorongo ti aChrétien, tongana azo so amû place ti aprêtre ti lege ti vorongo ti aJuif. Pendere bongo ti kota prêtre, abongo so tanga ti aprêtre ni ayeke yü na ngoi ti matanga ni, lege so azo ayeke tambela na molongo na ngoi ti amatanga ni, bungbi ti aLévite so ayeke he abia, aguru ti yombo so ayeke sigigi na yâ ata ti zö yombo ni so a yeke yengi ni na mbage na mbage, aye so kue akpa mbeni tapande so Nzapa amû teti vorongo lo, na so amû lege na église ti tara ti lingbi wala ti hon gloire ti alege ti vorongo ti apaïen ti giriri.”

Peut-être bê ti mo adö ti manda so gbâ ti akusala ti vorongo, amatanga, abongo na ambeni ye nde so a-église nde nde ayeke sala na kusala na yâ vorongo ti ala aluti pëpe na ndo afango ye ti aChrétien so a wara na yâ aÉvangile, me a luti na ndo angobo ti salango ye nga na amatanga ti vorongo ti aJuif na apaïen. Mbeni bakari ti aCatholique (Enciclopedia Cattolica) atene so na yâ lege ti vorongo ti aCatholique, “salango kusala na balaga ayeke ye so a mû na peko ti vorongo ti aJuif na a mû mbeni mbage ni na peko ti apaïen.” Minucius Felix ti siècle ota, so agbu koko ti lege ti vorongo ti aChrétien, atene so aChrétien ayeke lani ‘na atemple wala abalaga pëpe.’ Kota bakari Religioni e Miti (Alege ti vorongo na atënë ti pande), amû nga mara ti tënë tongaso; bakari ni atene: “Akozo Chrétien ake lani ti sala kusala na balaga ti zia kangbi na popo ti ala na lege ti vorongo ti aJuif nga na ti apaïen.”

Teti so lege ti vorongo ti aChrétien aluti kozoni kue na ndo akpengba-ndia so a lingbi zo abata ni na a sala na kusala na yâ fini ti lo ti lâ oko oko nga na yâ akodoro kue, a yeke na bezoin mbeni pëpe ti duti na mbeni gbata ti nzoni-kue na sese ge wala mbeni temple so zo aleke na so a wara dä abalaga, wala aprêtre ti kota kamba so yungo bongo ti ala ayeke nde. Jésus atene: “L’heure ayeke ga, so fade i sambela Babâ na hoto so pëpe, wala na Jérusalem pëpe. . . . Azo so ayeke sambela biani, fade ala sambela Babâ na yingo na tene-biani”. (Jean 4:21, 23). Angangu matanga ti vorongo nga na abalaga so a sala na kusala na yâ a-église mingi ague nde na tënë so Jésus atene na ndo lege so a lingbi a voro na tâ Nzapa.

[Kete tënë na gbe ni]

^ par. 3 Kozoni na ye so, Caïn na Abel amû peut-être lani sandaga ti ala na Jéhovah na ndo abalaga.​—Genèse 4:3, 4.