Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ngbanga ti nyen azo mingi ayeke gue na église?

Ngbanga ti nyen azo mingi ayeke gue na église?

Ngbanga ti nyen azo mingi ayeke gue na église?

“RÉPUBLIQUE ti Corée ayeke fadeso na azo ti église presbytérienne so wungo ti ala ahon ndulu na fani osio ala ti kodoro ti Amerika.” Tënë ti mbeti-sango Newsweek so adö peut-être bê ti gbâ ti awadikongo mbeti ni, teti so mingi ti azo abâ so Corée ayeke mbeni kodoro so mingi ti azo ni amû peko ti afango ye ti Confucius na ti Bouddha. Laso, mbeni gene alingbi ti wara na kodoro ni kâ gbâ ti a-église ti “aChrétien” so, fani mingi a yeke hinga ni na acroix ti wâ ti bengba so ayeke za na amingo. A yeke si ka mingi ti bâ bungbi ti azo use wala ota lakue na dimanche, Bible na maboko, ti gue na église. Na lege ti mbeni gingo nda ti ye so a sala na ngu 1998, tongana a mû azo ti Corée ngbangbo oko, azo ndulu na 30 ague na lege ti vorongo ti aCatholique wala ti aProtestant. Wungo ti ala ahon ala so atene ala yeke aBouddhiste.

Laso, na ndo sese kue, a yeke ngangu ti bâ azo mingi tongaso ti gue lakue na église. Ye oko, ye ni ayeke si, pëpe gi na kodoro ti Corée, me nga na yâ ti ambeni kodoro ti Asie, ti Afrika nga na Amerika ti Mbongo. Ngbanga ti nyen azo mingi tongaso angbâ ti tene so ala mä na bê na Nzapa atâa so na bango ni, salango pëpe nzara ti aye ti lege ti vorongo amû ndo ti sese kue? Ngbanga ti nyen azo mingi ayeke gue na église?

Mbeni hundango tënë na azo afa so tongana a mû azo ti Corée 100 so ayeke gue na église, azo ahon 50 ayeke gue kâ ti gi siriri ti bibe; zo oko na ndo azo ota ayeke ku ti wara fini ti lakue lakue na peko ti kui; nga zo oko na ndo azo bale-oko ayeke gi nzoni seni, mosoro nga na nzoni maïngo.

Azo mingi na Chine ayeke tuku na lege ti gue na a-église na bibe ti wara mbeni ye so alingbi ti kaï nzara ti ala ti aye ti yingo, so atënë ti capitalisme so, yeke yeke, aga amû place ti communisme si ayeke na gunda ni. Ngu oko oko, a yeke sigigi na aBible kutu mingi ti kangbi ni na kodoro ti Chine; na a bâ so azo ni ayeke na wâ ti diko ni tongana ti so ala yeke diko giriri bengba kete mbeti ti Mao.

Ambeni Catholique ti Brésil, mbilimbili amaseka, bê ti ala anzere pëpe ndali ti zendo ti warango ngia na yâ fini so ayeke ga ande; ala ye ti ala ti wara ni gi fade fadeso. Mbeti-sango Tudo atene: “Tongana a yeke lani senda-ndara ti lege ti vorongo na ndo zingo zo na gbe ti aye ti ngangu si agbu bê ti azo na yâ ti angu 1970, ti fadeso a yeke tënë ti bungbingo mosoro si ayeke gbu bê ti ala”. Na lege ti mbeni gingo nda ti ye na Grande-Bretagne, a hunda na azo so ayeke gue na église na kodoro ni ti fa ye so ala ye na ndo lege ti vorongo ti ala. Mingi ti ala asala tënë ti salango songo.

Aye so kue afa so, atâa so azo mingi angbâ ti mä na bê na Nzapa, mingi ti ala ayeke bi bê kozoni kue na ndo ye so ala lingbi wara ni fadeso ahon ti so ala lingbi wara ni kekereke, na même ahon ti bi bê na ndo Nzapa mveni. Ti mo, mbilimbili nda ti tënë ti mä na bê na Nzapa ayeke so wa? Ye nyen Bible atene na ndo ni? Mo yeke wara ande kiringo tënë ni na yâ article ti peko.