Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Atënë so azo ahunda

Atënë so azo ahunda

Atënë so azo ahunda

Ye so a leke ni lani teti ngu ti hulungo trompette ti liberté, so a sala tënë ni na Lévitique chapitre 25, aduti fä ti nyen?

Ndia ti Moïse afa lani so “ngu mbasambala ni ayeke sabbat teti L’Eternel, sabbat ni ti zia sese si aduti senge”. Na ndo tënë ti ngu ni so, a mû ndia na amolenge ti Israël: “A lingbi mo lu le-kobe na yaka ti mo pëpe, wala mo fâ tele ti kamba ti yaka ti vigne ti mo pëpe. Le-kobe ti mo so amaï na bê ti lo senge, a lingbi mo fâ pëpe; a yeke sabbat ti ngu oko ti zia sese ni aduti senge.” (Lévitique 25:4, 5). Ni la, ngu mbasambala oko oko kue ayeke lani mbeni sabbat teti sese. Nga ngu 50 kue so aga na peko ti Sabbat ti ngu mbasambala ni, a yeke mbeni ngu ti hulungo trompette ti liberté. Ye nyen ayeke si na yâ ti ngu so?

Jéhovah asala lani tënë na azo ti Israël na lege ti Moïse: “I bata ngu bale-oku ni nde teti Mbi, na i to mbela tënë ti mungo liberté na azo kue na yâ sese ni kue; fade a ga ngu ni so trompette atoto teti i; a lingbi i kiri azo kue na sese ti ala, na i kiri azo kue na kete mara ti ala. A lingbi ngu bale-oku ni aga ngu ni so trompette atoto teti i; a lingbi i lu le-kobe pëpe, na i fâ le-kobe pëpe so amaï na bê ti lo senge, na i ko lê ti vigne pëpe so i fâ tele ni pëpe.” (Lévitique 25:10, 11). Ngu so aga kozoni na ngu ti hulungo trompette ti liberté ayeke nga mbeni ngu ti Sabbat; tongaso angu ti Sabbat teti sese ayeke use, so aga gi na peko ti tele. Me, ngu ti hulungo trompette ti liberté ayeke mbeni ngu so ayeke ga na liberté na azo ti kodoro ni kue. A yeke zi Juif oko oko kue so a kä lo na ngbâa. Sese so mbeni zo awara lani tongana ye ti héritier na so a lingbi lo kä ni, a yeke kiri na ni na sewa ti lo. Ngu ti hulungo trompette ti liberté ayeke lani mbeni ngu ti kiringo ti leke ye, mbeni ngu ti liberté teti Israël ti giriri. Ngu ti hulungo trompette ti liberté aduti fä ti nyen teti aChrétien?

Kengo yanga ti kozo koli, Adam, asala si azo kue aduti ngbâa ti siokpari na ti kui. Ye so Nzapa aleke ti tene a zi azo na gbe ti siokpari na kui ayeke sandaga ti kota ngele ti Jésus Christ * (Matthieu 20:28; Jean 3:16; 1 Jean 2:1, 2). Lawa si a zi aChrétien na gbe ti ndia ti siokpari ni? Na salango tënë na aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, bazengele Paul atene: “Teti ndia ti Yingo, so amû fini na ala so ayeke na yâ Christ Jésus, azi mbi na ndia ti siokpari na ti kui.” (aRomain 8:2). Ala so ayeke na beku ti wara fini na yayu awara lege ti tene a zi ala na gbe ti siokpari na kui na ngoi so a sa yingo vulu na ndo ti ala. Atâa so ala yeke mitele na so ala yeke mbilimbili-kue pëpe, Nzapa adiko ala azo ti mbilimbili na ala ga amolenge ti lo na lege ti yingo (aRomain 3:24; 8:16, 17). Teti bungbi ti ala so a sa yingo na ndo ti ala, ngu ti hulungo trompette ti liberté ti aChrétien ato nda ni lani na Pentecôte ti ngu 33.

Ti “ambeni ngasangbaga” so ayeke na beku ti wara fini ti lakue lakue na ndo sese, ye ni ayeke tongana nyen? (Jean 10:16). Ti ala, Komandema ti Ngu Saki Oko ti Jésus ayeke duti ande mbeni ngoi ti kiri ti leke ye, mbeni ngoi ti liberté. Na ngoi ti hulungo trompette ti liberté ti Komandema ti Ngu Saki Oko so, Jésus ayeke sala kua na anzoni ye ti peko ti sandaga ti lo ti kota ngele na ndo azo kue so amä na bê na ni, na lo yeke hunzi biaku aye so aga na peko ti siokpari (Apocalypse 21:3, 4). Na hunzingo ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Christ, fade azo ayeke ga mbilimbili-kue, na fade a yeke zi azo na gbe ti siokpari na kui so ala wara ni tongana ye ti héritier (aRomain 8:21). Tongana ye so aga ande tâ tënë awe, fade ngu ti hulungo trompette ti liberté ni ayeke hunzi.

[Kete tënë na gbe ni]

^ par. 5 Biani, a tokua lani Jésus “ti fa tënë ti liberté na angbâa”. (Esaïe 61:1-7; Luc 4:16-21). Lo fa lani mbeni tënë ti zingo azo na lege ti yingo.

[Foto na lembeti 26]

Hulungo trompette ti liberté na ngoi ti Ngu Saki Oko ayeke duti ande mbeni ngoi ti kiri ti leke ye, mbeni ngoi ti liberté teti “ambeni ngasangbaga”