Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Zo alingbi biani ti ku ti sara mariage “gi na yâ ti Seigneur”?

Zo alingbi biani ti ku ti sara mariage “gi na yâ ti Seigneur”?

“Mbi wara koli na yâ ti congrégation pëpe, nga mbeto asara mbi ti tene mbi ngbâ gi tongaso juska mbi ga mbakoro.”

“Ambeni koli ti dunia so ayeke sara ye na nzoni bê, ala ye zo nga ala yeke bi bê ti ala na zo. Ala ke bungbi ti vorongo Nzapa ti mbi ape, nga na bango ala, ala yeke nzoni mingi ahon ambeni ita-koli.”

Ambeni wakua ti Nzapa so ayeke kumbamba atene mara ti atënë so. Ye oko, ala hinga nzoni mingi wango ti Paul so atene a lingbi e sara mariage “gi na yâ ti Seigneur.” A lingbi aChrétien kue asara ye alingbi na wango so (1 aCor. 7:39). Tongaso, ka ngbanga ti nyen ambeni wakua ti Jéhovah ayeke tene mara ti atënë so?

NDANI SO AMBENI KUMBAMBA AYEKE NA KITE

A-Chrétien so atene mara ti atënë so alingbi peut-être ti pensé so aita-wali so ayeke kumbamba ayeke mingi ahon aita-koli so ayeke kumbamba. Na yâ ti akodoro mingi, tënë so ayeke tâ tënë. Na tapande, na Corée, tongana a mû aTémoin 100 so ayeke kumbamba, aita-wali ayeke 57 na aita-koli ayeke 43. Na Colombie, tongana a mû aTémoin 100 so ayeke kumbamba, aita-wali ayeke 66 na aita-koli ayeke 34.

Na yâ ti ambeni kodoro, ababâ na amama so ayeke aTémoin pëpe alingbi ti hunda gbâ ti nginza na peko ti amolenge ti ala. Ye so asara si a yeke ngangu na aita-koli so ayeke na moyen mingi ape ti sara mariage. Na bango akpale so, mbeni ita-wali alingbi ti pensé so lo lingbi lâ oko pëpe ti wara mbeni koli “na yâ ti Seigneur” ti sara mariage na lo. Tongaso, lo lingbi ti hunda tere ti lo, lo tene: “A yeke biani na lege ni ti tene mbi pensé so mbi lingbi ti wara mbeni koli so alingbi na mbi na popo ti amba ti mbi aChrétien?” *

A YEKE KOTA YE TI ZIA BÊ KUE NA JÉHOVAH

Tongana ade mo wara mara ti pensé so lâ oko pëpe, hinga so Jéhovah ahinga dutingo ti mo. Lo hinga atënë ti bê ti mo na ndo ti tënë so.—2 Chron. 6:29, 30.

Jéhovah ahunda na e na yâ ti Bible ti tene e sara mariage gi na yâ ti Seigneur. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so lo hinga ye so ayeke nzoni ndali ti awakua ti lo nga lo ye ti bata ala. Lo ye pëpe ti tene e mû asioni desizion so ayeke zia vundu na bê ti e wala ayeke sara si e duti na ngia pëpe. Na ngoi ti Néhémie, mingi ti aJuif ayeke sara lani mariage na awali so ayeke awande so avoro Jéhovah pëpe. Tongaso, Néhémie asara tënë na ala na ndo ti sioni tapande ti Salomon. Atâa so ‘Nzapa ti Salomon andoye lo, awali so ayeke awande asara si lo sara siokpari.’ (Néh. 13:23-26). Tongaso, Nzapa ahunda na e awakua ti lo ti sara mariage gi na atâ wakua ti lo ndali ti nzoni ti e (Ps. 19:8-11; És. 48:17, 18). Atâ Chrétien amû merci mingi na Nzapa ndali ti so lo yeke bâ lege ti ala nzoni, nga ala zia bê ti ala kue na awango ti lo. So ala yeke mä yanga ti lo tongana Gbia ti ala, ala fa so lo yeke Seigneur ti dunia kue.—aProv. 1:5.

Kite ayeke pëpe so mo ye ti “bungbi oko pëpe na azo so amä na bê pëpe na gbe ti joug oko”, so ti tene mo yeke sara mariage pëpe na mbeni zo so aye Jéhovah pëpe. Zo tongaso alingbi ti kanga lege na mo ti voro Jéhovah (2 aCor. 6:14). Mingi ti aChrétien laso asara ye alingbi na nzoni wango so Nzapa amû, na ala bâ so nzoni desizion la ala mû so. Ye oko, ambeni asara ti ala mbeni ye nde.

NGBÂ LAKUE TI KU

Maggy, * mbeni ita-wali so ayeke na Australie, afa ye so asi na lo na ngoi so lo komanse ti sara nzara ti mbeni koli so ayeke Témoin ape, lo tene: “Mbi manke abungbi mingi ti duti gi na tere ti lo. Mbi kiri na peko mingi na lege ti yingo.” Ratana so ayeke na Inde asara nzara ti mbeni kamarade ti lo ti klase so akomanse ti manda Bible. Ye oko, asi na mbeni ngoi, sarango ye ti kamarade ti lo ni afa so lo yeke manda Bible ni gi ndali ti so lo ye ita ni. Na nda ni, Ratana azia lege ti vorongo Jéhovah lo gue na yâ ti mbeni bungbi ti nzapa nde tongaso si lo sara mariage na kamarade ti lo ni.

Mbeni tapande ni ayeke ti ita-wali Ndenguè so ayeke na Cameroun. Lo sara mariage na ngoi so lo yeke na ngu 19. Koli so lo na lo asara mariage ayeke Témoin pëpe. Kozo ti tene ala sara mariage, koli ni atene na lo so lo lingbi ande ti ngbâ ti voro Jéhovah senge. Ye oko, yenga use na peko ti mariage ti ala, koli ni ake na lo ti gue na abungbi. Ita-wali ni atene: “Mbi yeke gi mbi oko nga mbi yeke toto. Mbi bâ so sioni desizion la mbi mû so. Mbi regretté.”

A yeke tâ tënë so ambeni Chrétien asara mariage na mbeni koli wala wali so avoro Jéhovah pëpe na koli wala wali ni asara ye na ala na nzoni bê nga na lege ni. Ye oko, même tongana mo bâ pëpe pasi so aita so asara mariage na azo so ayeke aTémoin abâ, songo ti mo na Jéhovah ayeke tongana nyen? So mo hinga so mo sara ye pëpe alingbi na wango so Jéhovah amû na mo ti tene mo duti na ngia, a sara mo tongana nyen? Desizion so mo mû so anzere na lo?—aProv. 1:33.

Na yâ ti dunia kue, aita so asara ye alingbi na wango ti Jéhovah ti sara mariage “gi na yâ ti Seigneur” ahinga biani na bê ti ala kue so nzoni desizion la ala mû so. Aita so ayeke kumbamba aleke na bê ti ala ti ngbâ ti zia ngia na bê ti Nzapa na lege so ala yeke sara mariage gi na mbeni nzoni koli wala wali na popo ti awakua ti Jéhovah. Michiko ayeke mbeni ita-wali so ayeke kumbamba na Japon. Afami ti lo atara lakue ti pusu lo ti sara mariage na mbeni koli so ayeke Témoin ape me lo ke. Nga, na ngoi so lo bâ ambeni kamarade ti lo asara mariage na atâ Chrétien me lo ngbâ ti lo kumbamba, a sara lo mawa. Lo tene: “Mbi yeke tene lakue so, teti so Jéhovah ayeke ‘Nzapa so ayeke na ngia,’ atâa zo asara mariage wala lo sara mariage ape lo lingbi ti duti na ngia. Mbi hinga nga so lo yeke mû na e aye so bê ti e aye. Tongaso, même tongana e wara mbeni koli wala wali ti sara mariage na lo pëpe atâa so e ye ti sara mariage, a yeke nzoni e ngbâ kumbamba.” (1 Tim. 1:11). A si na mbeni ngoi, Michiko asara mariage na mbeni nzoni ita-koli, nga lo yeke na ngia so lo ku.

Ambeni ita-koli ayeke nga dä so aku juska ala wara anzoni ita-wali ala sara mariage na ala. Na tapande, Bill, so ayeke na Australie, atene so na ambeni ngoi awali so ayeke aTémoin pëpe asara nzara ti lo. Ye oko, lo mû ngoi mingi ti duti ndo oko na ala pëpe ndali ti so lo ye pëpe ti lë mbeni songo so ayeke gue na lo ti ‘bungbi na mbeni zo so amä na bê pëpe na gbe ti joug oko’. Teti angu mingi, lo ye ambeni ita-wali, me ala ye lo pëpe. Bill aku juska ngu 30 la lo ga ti wara mbeni ita-wali so alingbi na lo. Bill atene: “Mbi regretté ye oko ape. Mbi yeke na ngia ndali ti so mbi na wali ti mbi e yeke gue na fango tënë legeoko, e yeke manda ye legeoko nga e yeke voro Nzapa legeoko. A nzere na mbi ti hinga akamarade ti wali ti mbi nga ti sara kamarade na ala ndali ti so ala kue ayeke awakua ti Jéhovah. E yeke sara kua na afango ye ti Bible ti sara si mariage ti e aga nzoni.”

NA NGOI SO MO YEKE KU JÉHOVAH

Nyen la mo lingbi ti sara na ngoi so mo zia bê ti mo kue na wango ti Jéhovah na mo yeke ku ti wara mbeni koli wala wali so avoro Jéhovah ti sara mariage na lo? Mbeni ye so mo lingbi ti sara ayeke ti gbu li ti mo na ndo ti ye so asara si ade mo sara mariage pëpe. Tongana raison ni ayeke so mo ye ti sara ye alingbi na wango ti Bible so atene na e ti sara mariage “gi na yâ ti Seigneur”, e gonda mo mingi ndali ti so mo yeke sara ye alingbi na ye so Nzapa ahunda. Hinga so Jéhovah ayeke na ngia mingi ndali ti so mo leke na bê ti mo ti ngbâ ti mä yanga ti lo (1 Sam. 15:22; aProv. 27:11). Ngbâ lakue ti “fa tënë ti bê” ti mo na Nzapa na yâ ti sambela (Ps. 62:9). Tongana mo yeke sambela Jéhovah lakue na bê ti mo kue, songo ti mo na lo ayeke kpengba ahon ti kozo. Tongana mo ngbâ ti gbu ngangu atâa so mo yeke wara akpale na yâ ti congrégation wala na gigi, songo ti mo na Nzapa nga ayeke kpengba lâ na lâ. Hinga na bê ti mo kue so Jéhovah ayeke bi bê ti lo na awakua ti lo so ayeke be-ta-zo nga lo bâ mo na nene ni mingi. Lo yeke mû na mo aye so mo yeke na bezoin ni nga na aye so mo ye ni mingi. Lo tene pëpe so ni yeke mû na e koli wala wali. Me, tongana mo ye biani ti wara mbeni koli wala wali ti sara mariage na lo, Nzapa ahinga nzoni lege ti mû na mo aye so mo yeke na bezoin ni.—Ps. 145:16; Mat. 6:32.

Na ambeni ngoi, atënë ti bê ti mo alingbi ti duti tongana ti David so atene: “O L’Éternel, mo kiri tënë na mbi fade! Ngangu ti yingo ti mbi awe. Honde lê ti mo na mbi pëpe.” (Ps. 143:5-7, 10). Na angoi tongaso, zia ngoi na Babâ ti mo ti yayu ti fa na mo ye so lo ye mo sara. Mo lingbi ti sara ni na lege so mo yeke mû ngoi ti diko Bible nga mo gbu li ti mo na ndo ni. Ye so ayeke sara si mo yeke hinga aye so Jéhovah ahunda na mo ti sara nzoni mingi nga mo yeke bâ tongana nyen la lo sara ye na awakua ti lo ti giriri. Tongana mo mä lo, mo yeke bâ so ti ngbâ lakue ti mä yanga ti lo ayeke nzoni mingi.

Aita so ayeke kumbamba asara akua mingi na yâ ti congrégation, fani mingi ala yeke mû maboko na asewa nga na amaseka

Nyen la mo lingbi ti sara nga ti ngbâ ti duti na ngia nga ti sara aye mingi na ngoi so mo yeke kumbamba? Mo lingbi ti gi ti sara si songo ti mo na Jéhovah akpengba ahon ti kozo nga ti duti na nzoni sarango ye. Mo lingbi nga ti gi ti duti zo so amû ye na zo, zo so asara kua ngangu, zo so ayeke na nzoni songo na azo nga zo so ayeke be-ta-zo na Jéhovah. Ti tene zo aduti na ngia na yâ ti mariage ti lo, a yeke kota ye ti tene lo duti na asarango ye so (Gen. 24:16-21; Ruth 1:16, 17; 2:6, 7, 11; aProv. 31:10-27). Gi Royaume ti Nzapa kozoni na fango tënë mingi nga na sarango akua mingi na yâ ti congrégation. Aye so ayeke bata mo si mo mû asioni desizion pëpe. Bill, so e sara tënë ti lo fade, atene atënë so na ndo ti ngoi so lo yeke kumbamba: “Ngoi ni ahon hio mingi. Mbi mû lani ngoi so ti sara kua ti Jéhovah tongana pionnier.”

Biani, zo alingbi ti sara mariage “gi na yâ ti Seigneur.” Tongana mo sara ye alingbi na tënë so, mo yeke mû gonda na Jéhovah nga mo yeke wara ngia so aninga. Bible atene: “Ngia ayeke na zo so akpe mbeto ti L’Éternel, lo so awara ngia mingi na yâ commandement ti Lo. Mosoro na yango-iri ayeke na yâ da ti lo; na mbilimbili ti lo angbâ lakue.” (Ps. 112:1, 3). Tongaso, leke na bê ti mo ti ngbâ ti sara ye alingbi na commandement ti Nzapa so ahunda ti sara mariage “gi na yâ ti Seigneur.”

^ par. 7 Na yâ ti article so, e yeke sara tënë na ndo ti bango ndo so aita-wali ayeke na ni na ndo ti tënë so. Ye oko, tënë ni abâ nga aita-koli.

^ par. 13 A changé ambeni iri ni.