Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Eskê mo “ndoye mba ti mo tongana mo wani”?

Eskê mo “ndoye mba ti mo tongana mo wani”?

“Mo ndoye mba ti mo tongana mo wani.”MAT. 22:39.

ABIA: 73, 36

1, 2. Tongana nyen la Bible afa so ndoye ayeke kota ye mingi?

NDOYE ayeke kota mbage ti sarango ye ti Jéhovah Nzapa (1 Jean 4:16). Jésus, so ayeke kozo créature ti Jéhovah, aduti na tere ti lo aninga teti angu mingi na lo hinga sarango ye ti Jéhovah Nzapa ti ndoye nzoni (aCol. 1:15). Na yâ ti fini ti Jésus kue, na yayu nga na sese, lo fa na yâ ti sarango ye ti lo kue so lo hinga Jéhovah Nzapa ti ndoye nzoni mingi. Nga lo mû tapande ti ndoye ti Nzapa. Tongaso, e yeke na confiance so Jéhovah na Jésus ayeke komande ande teti lakue lakue na ndoye.

2 Na ngoi so mbeni zo ahunda lani Jésus ti hinga komandema so ayeke kota ahon tanga ni kue, Jésus atene: “‘Mo ndoye Jéhovah Nzapa ti mo na bê ti mo kue, na âme ti mo kue nga na bibe ti mo kue.’ So ayeke commandement so ayeke kota ahon atanga ni kue na a yeke kozoni la. Use commandement ni, so akpa ti kozoni so, ayeke so: ‘Mo ndoye mba ti mo tongana mo wani.’”—Mat. 22:37-39.

3. “Mba” ti e ayeke zo wa?

3 Bâ so gi na peko ti so Jésus asara tënë ti ndoyengo Jéhovah lo sara tënë ti ndoyengo amba ti e. Ye so afa so a yeke kota ye ti tene e ndoye azo kue. Me zo wa la ayeke “mba” ti e ni? Tongana e sara mariage awe, mba ti e so ayeke nduru na e mingi ayeke wali wala koli ti e. Aita ti e ti congrégation nga na azo so e yeke wara ala na fango tënë ayeke nga ‘amba’ ti e. Tongana nyen la azo so ayeke voro Jéhovah nga so ayeke mû peko ti afango ye ti Molenge ti lo ayeke fa so ala ndoye ‘amba’ ti ala?

NDOYE WALI WALA KOLI TI MO

4. Ngbanga ti nyen la atâa so e yeke nzoni-kue ape e lingbi ti duti na ngia na yâ ti mariage ti e?

4 Jéhovah asara Adam na Ève na lo bungbi ala koli na wali. So ayeke lani kozo mariage. Lo ye lani ti tene ala duti na ngia, yâ ti mariage ti ala afâ ape nga ala dü amolenge amû ndo ti sese kue (Gen. 1:27, 28). Ye oko, na peko ti so ala ke yanga ti Jéhovah, yâ ti mariage ti ala abuba, na siokpari na kuâ aga na ndo ti azo kue (aRom. 5:12). Me, Bible afa na e ye so e lingbi ti sara ti duti na ngia na yâ ti mariage ti e. Na yâ ti Bible, Jéhovah, lo so azia mariage na sese, amû gbâ ti anzoni wango na akoli na awali so asara mariage awe.—Diko 2 Timothée 3:16, 17.

5. Tongana nyen la ndoye ayeke kota ye mingi na yâ ti mariage?

5 Bible afa so ndoye so alondo na gbe ti bê ti zo ayeke kota ye so ayeke sara si songo ti azo aduti nzoni. A yeke nga legeoko na yâ ti mariage. Bazengele Paul asara tënë ti tâ ndoye, lo tene: “Ndoye ahinga ti kanga bê ti ku nga lo ye gi ti sara nzoni na zo. Ndoye asara mbanda pëpe, lo pika kate na ndo ti ye pëpe, lo zia si baba alï lo pëpe, lo sara ye ti songo bê ti zo pëpe, lo gi gi aye so anzere na lo pëpe, lo yeke sara ngonzo hio hio pëpe. Lo yeke diko pëpe sioni so a sara na lo. Lo wara ngia pëpe na yâ ti ye so ayeke mbilimbili pëpe, me lo wara ngia na yâ ti tâ tënë. Lo kanga bê na gbele aye kue, lo mä na bê na aye kue, lo zia beku na ndo ti aye kue, lo gbu ngangu na yâ ti aye kue. Ndoye ayeke hon lâ oko pëpe.” (1 aCor. 13:4-8). Tongana e gbu li ti e na ndo ti atënë ti Paul so nga e sara ye alingbi na ni e yeke duti na ngia na yâ ti mariage ti e.

Mbeti ti Nzapa afa tongana nyen la e lingbi ti duti na ngia na yâ ti mariage ti e (Bâ paragraphe 6, 7)

6, 7. (a) Nyen la Bible atene na ndo ti dutingo mokonzi? (b) Tongana nyen la a lingbi mbeni Chrétien asara ye na wali ti lo?

6 Jéhovah asoro zo so alingbi ti duti mokonzi ti sewa. Paul afa ni, lo tene: “Mbi ye si ala hinga so mokonzi ti akoli kue ayeke Christ, mokonzi ti wali ayeke koli na mokonzi ti Christ ayeke Nzapa.” (1 aCor. 11:3). Me Jéhovah aye ti tene koli amû li ni na ndoye, me na ngangu ape. Jéhovah akomande na nzoni bê nga lo pensé gi na lo wani ape. Jésus nga kue asara tongaso. Lege so Jéhovah akomande na ni anzere na Jésus, ndali ti so lo tene: “Mbi ndoye Babâ.” (Jean 14:31). Tongana fade Jéhovah asara ye na ngangu na Jésus ka Jésus alingbi ti tene tënë so ape.

7 Atâa so koli ayeke mokonzi ti wali ti lo, Bible atene na lo ti ‘ne wali’ ti lo (1 Pi. 3:7). Mbeni lege so akoli alingbi ti ne na awali ti ala ayeke ti bâ na nene ni abezoin ti ala nga na yâ ti ambeni ye, a lingbi ala sara ye alingbi na bango ndo ti awali ti ala. Bible atene: “Akoli, ala ngbâ lakue ti ndoye awali ti ala gi tongana ti so Christ nga andoye congrégation na lo kä tere ti lo na kuâ ndali ti congrégation ni.” (aÉph. 5:25). Jésus amû même fini ti lo na kuâ ndali ti adisciple ti lo. Tongana mbeni koli akomande na ndoye, tongana ti Jésus, a yeke duti ngangu pëpe na wali ti lo ti ye lo, ti ne lo nga ti woko tere na gbe ti lo.—Diko Tite 2:3-5.

NDOYE AMBA TI MO ACHRÉTIEN

8. A lingbi e sara ye na mbage ti amba ti e aTémoin tongana nyen?

8 Na ndo ti sese kue laso, azo million mingi ayeke voro Jéhovah nga ayeke fa na azo iri ti lo nga na ye so lo leke na bê ti lo ti sara. A lingbi awakua ti Jéhovah asara ye na mbage ti amba ti ala aTémoin tongana nyen? Bible akiri tënë, a tene: “Zia e sara ye ti nzoni na azo kue, me mbilimbili na ala so ayeke aita ti e na yâ ti mabe.” (aGal. 6:10; diko aRomain 12:10.) Bazengele Pierre atene: “So fadeso ala sukula âme ti ala na lege so ala yeda ti sara ye alingbi na tâ tënë awe so, ye ti pekoni ayeke yengo tere ti aita, yengo tere so ayeke ti handango lê ti zo pëpe, zia ala ndoye tere ngangu mingi na ndoye so alondo na bê.” Pierre atene nga na amba ti lo aChrétien, lo tene: “Kota ye ni kue ayeke ti tene ala ndoye tere ngangu na popo ti ala.”—1 Pi. 1:22; 4:8.

9, 10. Ngbanga ti nyen la awakua ti Jéhovah ayeke beoko?

9 So e ye amba ti e aTémoin mingi, a sara si e yeke na yâ ti mbeni bungbi so mara ni ayeke dä pëpe na yâ ti dunia. Nga, ndali ti so e ye Jéhovah nga e sara ye alingbi na andia ti lo, lo yeke mû maboko na e na lege ti yingo vulu ti lo, so ayeke ngangu so ahon angangu kue na yâ ti dunia. Ye so amû maboko na e ti duti beoko na yâ ti sewa ti e ti aita kue na yâ ti dunia.—Diko 1 Jean 4:20, 21.

10 Paul afa so a yeke kota ye ti tene ndoye aduti na popo ti aChrétien tongana lo tene: ‘Ala yü tâ bango mawa ti zo, sarango nzoni na zo, tâ be-ti-molenge, sarango ye na ngangu pëpe; ala yü nga kangango bê ti ku. Ala ngbâ ti kanga bê na amba ti ala na popo ti ala, na ti pardonné mba na bê ti ala kue, tongana mbeni zo ayeke na tënë ti dema na tere ti mba ti lo. Gi tongana ti so Jéhovah apardonné ala na bê ti lo kue, ala nga ala sara tongaso. Me, na ndo ti aye so kue, ala yü ndoye, teti ndoye ayeke kamba ti bungbingo ye mbilimbili.’ (aCol. 3:12-14). E kiri merci mingi so ndoye, “kamba ti bungbingo ye mbilimbili”, ayeke na popo ti e atâa ndo wa la e londo dä wala mara ti e ayeke nyen.

11. Nyen la ndoye nga na beoko so ayeke na popo ti aTémoin ti Jéhovah afa na ndo ti ala?

11 Tâ ndoye nga na beoko so ayeke na popo ti awakua ti Jéhovah afa biani so ala yeke na yâ ti tâ bungbi ti vorongo Nzapa, ndali ti so Jésus atene: “A yeke na lege ti ye so si azo kue ayeke hinga ande so ala yeke adisciple ti mbi: tongana ala yeke na ndoye na popo ti ala.” (Jean 13:34, 35). Bazengele Jean nga atene: “A hinga amolenge ti Nzapa na amolenge ti Zabolo na lege ti ye so: Zo kue so ayeke sara ye ti mbilimbili pëpe alondo na Nzapa pëpe, nga zo so andoye ita ti lo pëpe alondo na Nzapa pëpe. Tënë so ala mä na tongo nda ni ayeke so: a lingbi e ndoye tere na popo ti e.” (1 Jean 3:10, 11). Ndoye nga na beoko so ayeke na popo ti aTémoin ti Jéhovah afa so ala yeke atâ disciple ti Christ, azo so Nzapa ayeke sara kua na ala ti fa nzoni tënë ti Royaume na ndo ti sese kue so azo ayeke dä.—Mat. 24:14.

BUNGBINGO “AZO MINGI MINGI”

12, 13. Nyen la “azo mingi mingi” ayeke sara laso? Nyen la “azo mingi mingi” aga nduru ti wara awe?

12 Mingi ti awakua ti Jéhovah ayeke ti “azo mingi mingi . . . ala londo na popo ti amara kue, akete mara kue, azo ti kodoro kue, ayanga ti kodoro kue, ala yeke luti na dawa ti trône [ti Nzapa] nga na dawa ti Molenge ti ngasangbaga [Jésus Christ].” Ala yeke azo wa? “Azo so ayeke ala so asigigi na yâ ti kota ye ti vundu si aga so, ala sukula yongoro bongo ti ala na ala sara si a vuru na yâ ti mênë ti Molenge ti ngasangbaga ni”, ndali ti so ala mä na bê na sandaga ti Jésus. “Azo mingi mingi” so aye Jéhovah na Molenge ti lo, nga “ala yeke sara na lo kusala so ayeke nzoni-kue bï na lâ”.—Apoc. 7:9, 14, 15.

13 Nzapa aga nduru ti futi dunia ti Satan so awe na ngoi ti “kota ye ti vundu”. (Mat. 24:21; diko Jérémie 25:32, 33.) Me Jéhovah ayeke bata awakua ti lo nga lo yeke gue na ala na fini dunia ndali ti so lo ye ala. Tongana ti so a fa aga nduru ti sara ngu 2000 awe, “fade [Nzapa a]yeke mbô ngu ti lê kue na lê ti ala, kuâ ayeke duti ande dä mbeni pëpe; mua, wala toto, wala pasi ayeke duti dä mbeni pëpe.” Mo yeke ku kungo ti duti na yâ ti Paradis na peko ti so “angbene ye ni ahon ti ala awe”?—Apoc. 21:4.

14. Wungo ti “azo mingi mingi” ague na li ni laso tongana nyen?

14 Na ngoi so alango ti nda ni akomanse lani na ngu 1914, awakua ti Jéhovah ayeke saki oku tongaso na ndo ti sese kue. Ndoye so kete wungo ti tanga ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke na ni na mbage ti azo apusu ala ti ngbâ ti fa nzoni tënë ti Royaume. Yingo vulu ti Nzapa amû nga maboko na ala ti sara ni. Ye so asara si laso a yeke bungbi “azo mingi mingi” so ayeke na beku ti wara fini na ndo ti sese teti lakue lakue. Wungo ti e aTémoin ayeke 8000000 tongaso na yâ ti acongrégation ahon 115400 na ndo ti sese, na wungo ti e angbâ gi ti gue na li ni. Na tapande, azo 275500 na ndo ni awara batême na ngu ti kusala 2014. So ti tene azo 5300 awara batême yenga na yenga.

15. Nyen la amû lege na azo mingi laso ti mä nzoni tënë?

15 Ti bâ wungo ti azo so ayeke mä nzoni tënë laso apika bê mingi. Laso a sigigi na ambeti ti e na ayanga ti kodoro ahon 700. Tour ti Ba Ndo ayeke périodique so a kangbi ni na yâ ti dunia ahon atanga ni kue. A yeke imprimé ni ahon 52000000 nze na nze na ayanga ti kodoro 247. Nga, buku Bible afa nyen biani? so e yeke manda na Bible na azo a imprimé ni 200000000 nga a sigigi na ni na ayanga ti kodoro ahon 250.

16. Ngbanga ti nyen la bungbi ti Jéhovah angbâ ti gue na li ni?

16 Wungo ti e aTémoin ti Jéhovah angbâ gi ti gue na li ni ndali ti so e yeke na mabe na Nzapa nga e yeda so Bible ayeke Mbeti so a sû na gbe ti yingo ti Nzapa (1 aThes. 2:13). Jéhovah angbâ ti iri tënë nzoni na ndo ti e atâa so Satan “nzapa ti aye ti ngoi so” aye e ape nga lo yeke kanga lege na e.—2 aCor. 4:4.

NDOYE AMBA TI MO LAKUE

17, 18. A lingbi e sara ye tongana nyen na mbage ti azo so ayeke aTémoin ape?

17 A lingbi awakua ti Jéhovah asara ye tongana nyen na mbage ti azo so avoro oko tâ Nzapa ape? Na fango tënë, ambeni zo ayeda ti mä e me ambeni ake. Me atâa sarango ye ti azo ni ayeke tongana nyen, e yeke sara ye alingbi na wango ti Bible so atene: “Zia lakue tënë ti yanga ti ala aduti nzoni, ala zia ingo dä, si ala hinga tongana nyen a lingbi ala kiri tënë na zo oko oko.” (aCol. 4:6). Na ngoi so e yeke fa tënë ti mabe ti e na azo so ahunda na e nda ti beku ti e, e yeke sara ni na “ngangu pëpe nga na nengo zo mingi” ndali ti so e ye amba ti e.—1 Pi. 3:15.

18 E yeke ye azo même tongana ala sara ngonzo na tere ti e nga ala ke tënë so e yeke fa, nga e yeke mû tapande ti Jésus. “Tongana a yeke zonga [Jésus], lo kiri peko ti zonga ni pëpe. Tongana lo yeke bâ pasi, lo gi ti son na ndo ti zo pëpe, me lo ngbâ ti zia tënë ti lo kue na maboko ti lo so ayeke fâ ngbanga mbilimbili.” (1 Pi. 2:23). Atâa e yeke na tere ti amba ti e aChrétien wala na tere ti ambeni zo nde, e yeke sara tere ti e kete nga e yeke sara ye alingbi na wango so: “Ala kiri sioni teti sioni pëpe wala zonga teti zonga pëpe; me ala tene nzoni tënë na zo.”—1 Pi. 3:8, 9.

19. A lingbi e sara ye na mbage ti awato ti e tongana nyen?

19 Tongana e sara tere ti kete ayeke mû maboko na e ti sara ye alingbi na mbeni kpengba fango ye ti Jésus. Na yâ ti fango ye ti Jésus na ndo ti Hoto, lo tene: “Ala mä so a tene: ‘Mo ndoye mba ti mo na mo ke wato ti mo.’ Me mbi tene na ala: Ala ngbâ ti ndoye awato ti ala na ti sambela ndali ti azo so ayeke sara ye ti ngangu na ala. Ala sara tongaso ti fa so ala yeke amolenge ti Babâ ti ala so ayeke na yayu, teti lo sara si lâ ti lo asu na ndo ti azo ti sioni nga na azo ti nzoni. Na lo sara si ngu-nzapa apika na ndo ti azo ti mbilimbili nga na azo ti mbilimbili pëpe.” (Mat. 5:43-45). So e yeke awakua ti Nzapa, a lingbi e “ndoye awato” ti e atâa ala sara nyen na e.

20. E hinga tongana nyen so na yâ ti fini dunia azo kue ayeke ye Nzapa nga na amba ti ala? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article ni.)

20 Na ngoi kue, a lingbi e awakua ti Jéhovah e fa na yâ ti sarango ye ti e so e ye Jéhovah nga na amba ti e. Na tapande, même tongana azo ake ti mä tënë ti Royaume so e yeke fa, e yeke mû maboko na ala na ngoi so ala yeke na bezoin ni. Bazengele Paul atene: “Zia kuda ti mbeni ye ti zo aduti na li ti ala pëpe, me gi ti ndoye tere na popo ti ala, teti zo so andoye mba ti lo asara biani ye so ndia afa. Teti andia so, ‘Mo gi wali wala koli nde pëpe, mo fâ zo pëpe, mo nzi ye pëpe, mo sara bê ti ye pëpe,’ na mbeni commandement kue so ayeke dä, abungbi kue gi na yâ ti tënë oko so: ‘Mo ndoye mba ti mo tongana mo wani.’ Ndoye ayeke sara sioni na mbeni zo pëpe, tongaso ndoye ayeke sarango biani ye so ndia afa.” (aRom. 13:8-10). E aTémoin ti Jéhovah, e yeke fa tâ ndoye na mbage ti amba ti e na yâ ti dunia ti Satan so tënë ti kangbi, sarango ye ti ngangu na zo nga sarango ye ti sioni amû ndo dä (1 Jean 5:19). Tongana Jéhovah afuti ande Satan na asioni yingo ti lo nga na azo so ayeke sara ngangu li awe, azo ayeke sara ye kue na ndoye na ndo ti sese na yâ ti fini dunia. Azo ayeke duti ande nzoni mingi na ngoi so azo kue na ndo ti sese ayeke ye Nzapa nga na amba ti ala.