Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Akota tënë ti mbeti ti Marc

Akota tënë ti mbeti ti Marc

Tënë ti Jéhovah ayeke na fini

Akota tënë ti mbeti ti Marc

NA POPO ti a-Évangile osio kue, Évangile ti Marc la ayeke nduru mingi. Jean Marc la asû Évangile ti Marc na ngu 30 tongaso na peko ti kuâ ti Jésus Christ nga na zingongo ti lo. Na yâ ti mbeti ti Marc, a yeke wara tënë na ndo ti gbâ ti aye so Jésus asara na sese na ngoi ti kusala ti lo so aninga ngu ota na ndambo.

Kite ayeke dä pëpe so a sû mbeti ti Marc ndali ti azo so ayeke aJuif pëpe, mbilimbili ndali ti azo ti Rome. Na yâ ti mbeti so, a fâ Jésus tongana Molenge ti Nzapa so ayeke sara amiracle, so na bê ti lo kue, ayeke fa tënë na ando nde nde. Marc agboto lê mingi na ndo ti aye so Jésus asara lani ahon ti gboto lê na ndo ti aye so Jésus afa. Ti bâ na nene ni aye so ayeke na yâ ti Évangile ti Marc ayeke sara si mabe ti e na mbage ti Messie akpengba. A yeke pusu nga e ti sara kusala ti e ti fango tënë ti Nzapa na bê ti e kue.​—aHébreu 4:12.

KOTA KUSALA TI FANGO TËNË SO A SARA NA GALILÉE

(Marc 1:1–9:50)

Gi na yâ ti aversê 14 ti chapitre oko, Marc asara tënë na ndo ti kusala ti Jean Baptiste nga na lango 40 so Jésus asara na yando. Na pekoni, Marc ato nda ti sara pendere tënë na ndo ti akusala so Jésus asara na kodoro ti Galilée. Fani mingi, Marc akiri na ndo ti tënë “fade fade” ti fa so ye so lo sara tënë ni ayeke kota ye mingi.​—Marc 1:10, 12.

Gi na yâ ti ngu ota tongaso, Jésus ahunzi akapa ota ti fango tënë so lo sara na kodoro ti Galilée. Mingi ni, Marc asû atënë ti yâ ti mbeti ti lo na lege so aye ni asi na ni na peko ti tere. Lo sara tënë na ndo ti Fango ye ti Jésus na ndo ti Hoto pëpe, legeoko tongana ti so lo sara tënë pëpe na ndo ti ayongoro diskur ti Jésus.

kiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:

1:15​—Tongana Jésus atene “lâ asi awe”, lo ye ti tene nyen? Jésus aye lani ti tene so ngoi ni asi awe ti tene lo to nda ti kusala ti lo ti fango tënë. Royaume ti Nzapa aga nduru lani awe ndali ti so na ngoi ni so, Jésus ayeke lani na popo ti ala tongana zo so a soro lo ti ga ande Gbia. Azo so ayeke na nzara ti voro Nzapa alingbi lani ti yeda na tënë so Jésus ayeke fa, na ala sara aye so ayeke mû lege na ala ti ga nzoni na lê ti Nzapa.

1:44; 3:12; 7:36​—Ngbanga ti nyen Jésus aye pëpe ti tene a fa tënë ti amiracle so lo sara na ndo kue? Ngbanga ti so Jésus aye lani pëpe ti tene atënë so a tene tenengo na azo, so alingbi ti duti tâ tënë kue pëpe, apusu ala ti bâ so lo yeke Christ ni. Lo ye si ala wani abâ aye ni na lê ti ala na ala wani ayeda so lo yeke Christ ni (Esaïe 42:1-4; Matthieu 8:4; 9:30; 12:15-21; 16:20; Luc 5:14). Ye oko, Jésus ayeda na mbeni koli ti kodoro ti Gadara, so lo tomba adémon na yâ ti lo, ti fa tënë ti miracle so lo sara na azo. Jésus atene na lo ti gue na kodoro ti lo, na ti sara tënë ti ye so a sara na lo na afami ti lo. A voro yanga na Jésus ti hon na mbeni ndo nde, na tongaso Jésus awara tere na azo ti kodoro ni mingi pëpe wala lo wara tere na ala oko pëpe. Tongana azo ti kodoro ni abâ koli ni na ala mä ye so lo yeke tene, a mû lege na ala ti hinga nzoni kusala so Jésus asara. A yeke sara nga si ala zia lege ti asioni tënë so ala lingbi ti tene na ndo ti lo ndali ti acochon ti ala so agirisa.​—Marc 5:1-20; Luc 8:26-39.

2:28​—Ngbanga ti nyen a iri Jésus “Seigneur ti lâ ti sabbat”? Bazengele Paul atene so “Ndia ayeke gbede ti nzo ye so ayeke ga”. (aHébreu 10:1). Tongana ti so Ndia ti Moïse afa, lango ti Sabbat ayeke tï na lango mbasambala, na peko ti alango omene so zo amû ti sara na kua. Na, Jésus asava azo mingi na lango ti Sabbat. Ye so afa kozoni awe tënë ti mbeni ngoi ti wungo tere na ti siriri so azo ayeke wara ande na ngoi ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Christ, na pekoni so a yeke zi sioni komandema ti Satan. A fa nga kozoni awe so na ngoi ni so, fade azo ayeke wara nga ambeni ye ti nzoni. A yeke ngbanga ni la Gbia ti Royaume so ayeke nga “Seigneur ti lâ ti sabbat.”​—Matthieu 12:8; Luc 6:5.

3:5; 7:34; 8:12​—Ye wa amû lege na Marc ti hinga anzene nzene ye na ndo ti tënë ti bê ti Jésus na yâ ti aye nde nde? Marc ayeke mbeni oko ti abazengele 12 ti Jésus pëpe. Lo yeke nga pëpe na popo ti akota kamarade ti Jésus. Ambeni tënë ti akotara ti aJuif afa so Marc ayeke lani mbeni kota kamarade ti bazengele Pierre, ye so afa so Pierre la afa na lo anzene nzene tënë na ndo ti Jésus.​—1 Pierre 5:13.

6:51, 52​—“Nda ti tënë ti mapa” so adisciple ti Jésus ahinga ni pëpe ayeke nyen? Akete ngbonga kozoni, gi na lege ti mapa oku na asusu use, Jésus amû kobe na akoli 5 000, na awali nga na amolenge. A yeke nzoni ti tene adisciple ti Jésus ahinga so “nda ti tënë ti mapa” ayeke ti fa so Jéhovah Nzapa amû na Jésus ngangu ti sara amiracle; a yeke ye so adisciple ti Jésus ahinga ni pëpe (Marc 6:41-44). Tongana ala hinga fade tënë ti kota ngangu so Nzapa amû na Jésus, ka bê ti ala ayeke dö pëpe na ngoi so lo yeke tambela na ndo ti ngu.

8:22-26​—Ngbanga ti nyen Jésus azia maboko ti lo na lê ti koli so fani use kozo ti tene lo bâ ndo polele? Jésus asara aye so peut-être ndali ti so lo ye ti sara nzoni bê na koli so. A sara angu mingi la koli so abâ ndo pëpe. Ni la Jésus aye ti tene koli so abâ ndo kete na kete si lâ aso lê ti lo mingi pëpe.

Aye ti manda teti e:

2:18; 7:11; 12:18; 13:3. Marc afa nda ti asarango ye ti akotara ti aJuif nga na ambeni tënë so ala yeke tene. Lo fa nga ando so peut-être azo so ayeke aJuif pëpe ahinga ni pëpe. Lo fa polele so aFarizien “ayeke zia kobe”. Lo fa nga so nda ti tënë Corban aye ti tene ‘Ye so a mû na Nzapa awe’. Marc afa so aSadducéen “atene londongo ti awakinda ayeke pëpe”. Lo tene so temple ni ayeke “na gbele” Jésus na ngoi so lo yeke duti na tere ti “Hoto ti Oliviers”. Marc abâ so a yeke kota ye pëpe ti tene azo so ayeke aJuif pëpe ahinga ye na ndo ti molongo ti akotara ti Messie, ni la lo sara tënë ni pëpe na yâ ti mbeti ti lo. Na sarango aye so, Marc azia na e mbeni tapande. Na ngoi so e yeke fa tënë, e yeke sara mbeni devoir wala e yeke mû mbeni diskur, a yeke nzoni e bâ na nene ni ye so azo so ayeke mä e ahinga.

3:21. Afami ti Jésus amä na bê na lo pëpe. Ni la, lo yeke bâ mawa ti azo so afami ti ala, so ayeke aTémoin ti Jéhovah pëpe, ayeke kanga lege na ala wala ayeke he ala ndali ti bungbi ti nzapa so ala yeke na yâ ni.

3:31-35. Na ngoi so Jésus awara batême, lo ga Molenge ti Nzapa na lege ti yingo, nga “Jérusalem ti nduzu” aga lani mama ti lo (aGalate 4:26). A to nda ni na ngoi ni so, Jésus ayeke na kota songo mingi na azo ti sewa ti lo ti yingo nga lo ye ala mingi ahon sewa ti lo ti mitele. Ye so afa na e so a yeke nzoni e zia aye ti yingo na kozo ndo na yâ ti fini ti e.​—Matthieu 12:46-50; Luc 8:19-21.

8:32-34. A lingbi ti si so na sioni bê pëpe, mbeni ita afa na e ti sara mbeni ye so ayeke ga na ye ti nzoni gi na e wani. A yeke nzoni e duti nduru ti hinga mara ti aye tongaso na ti ke ti sara ni. A lingbi mbeni disciple ti Christ aduti nduru ti “ke tere ti lo mveni,” so ti tene, ti ke ti tomba peko ti aye so lo yeke gi gi teti nzoni ti lo wani. A yeke nzoni lo duti nduru ti “yô keke ti [pasi, MN ] ti lo”, so ti tene ti bâ pasi, tongana a hunda ti sara tongaso. A yeke nzoni lo yeda ti tene a bi kamene na lê ti lo, a sara ye ti ngangu na lo wala même a fâ lo ndali ti so lo yeke Chrétien. Nga, a lingbi lo mû “peko” ti Jésus lakue, lo sara ye tongana ti Jésus na yâ ti fini ti lo. Ti fa so e yeke adisciple ti Jésus ayeke hunda na e ti duti lakue nduru ti ke ti sara aye so ayeke ga na aye ti nzoni gi na e wani, tongana ti so Jésus Christ asara.​—Matthieu 16:21-25; Luc 9:22, 23.

9:24. A yeke nzoni e duti na kamene pëpe ti fa na azo aye so e mä na bê dä wala ti sambela Nzapa mingi ti sara si mabe ti e akpengba ahon ti kozo.​—Luc 17:5.

NDANGBA NZE TI FINI TI JÉSUS NA SESE

(Marc 10:1–16:8)

Na ngoi so ngu 32 ayeke gue ti hunzi, Jésus ‘ague na sese ti Judée, na mbeni mbage ti Jourdain’, na azo mingi akiri abungbi ti mä lo (Marc 10:1). Na pekoni so lo fa tënë kâ awe, lo mû lege ti guengo na Jérusalem.

Jésus aduti na Béthanie na lango 8 ti nze ti Nisan. Na ngoi so Jésus ayeke te ye, mbeni wali aga na lo tuku yombo na li ti lo. Marc asara tënë na ndo ti aye so asi ngbene ye na ngoi ti lingo ti Jésus na Jérusalem juska na ngoi so a zingo lo na kuâ na lege ti molongo so aye ni asi na ni.

Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:

10:17, 18​—Ngbanga ti nyen Jésus ayeda pëpe ti tene mbeni koli airi lo “Maître nzoni”? Jésus ayeda pëpe ti tene azo agonda lo na mungo na lo akota iri ngbanga ti so lo fa na azo ti gonda gi Jéhovah, na lo fa so aye kue so ayeke nzoni alondo na tâ Nzapa. Na ndo ni, Jésus agboto lê na ndo ti mbeni kpengba tënë so afa so gi Jéhovah Nzapa, Wasarango ye kue, ayeke na droit ti fa na zo ye so ayeke nzoni wala ayeke sioni.​—Matthieu 19:16, 17; Luc 18:18, 19.

14:25​—Jésus atene na abazengele ti lo so ayeke be-ta-zo, lo tene: “Fade Mbi nyon ngu ti lê ti vigne mbeni pëpe, juska lâ ni so Mbi nyon ngu ti fini lê ni na royaume ti Nzapa.” Lo ye ti tene nyen? Jésus aye lani pëpe ti tene so a yeke wara vin na yayu. Tongana Bible asara tënë ti vin, lo ye ti sara tënë ti ngia so zo ayeke wara na peko ti nyongo vin. Tongaso, Jésus ayeke sara lani tënë ti ngia so lo na adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala ayeke wara na yâ ti Royaume na yayu na pekoni so a zingo adisciple ni.​—Psaume 104:15; Matthieu 26:29.

14:51, 52​—Maseka koli so ‘akpe tere senge’ ayeke zo wa? Gi Marc lo oko la asara tënë ti ye so, tongaso a yeke na lege ni ti tene so Marc ayeke sara tënë ti lo wani.

15:34​—Jésus ahunda Nzapa lo tene: “Nzapa ti Mbi, Nzapa ti Mbi, teti nyen Mo zia Mbi?” Ye so aye ti fa so lo yeke na mabe pëpe? Ên-ën. Atâa so e hinga kue pëpe ye so apusu Jésus ti tene tënë so, atënë ti Jésus afa so lo hinga so Jéhovah ayeke kanga lege mbeni pëpe ti tene a tara lo kue ti bâ wala lo yeke ngbâ be-ta-zo. A lingbi nga ti tene so Jésus atene tënë so ndali ti so lo ye ti tene atënë ti Psaume 22:2 aga tâ tënë na ndo ti lo.

Aye ti manda teti e:

10:6-9. Ye so Nzapa aleke na bê ti lo ayeke ti tene koli na wali so asara mariage awe akangbi pëpe. Tongaso, ahon ti londo hio ti sara divorce, a yeke nzoni koli na wali ti lo asara ngangu ti sara ye alingbi na akpengba-ndia ti Bible ti mû lege na ala ti hon ndo ti akpale so ala lingbi ti wara na yâ ti mariage ti ala.​—Matthieu 19:4-6.

12:41-44. Tapande ti womua so ye ti lo ayeke dä pëpe afa na e so a yeke nzoni e mû nginza ndali ti kusala ti tâ vorongo.

[Foto na lembeti 31]

Ngbanga ti nyen Jésus atene na koli so ti fa na afami ti lo ye kue so a sara na lo?