Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Royaume ti Nzapa ayeke ga ande lawa?

Royaume ti Nzapa ayeke ga ande lawa?

Royaume ti Nzapa ayeke ga ande lawa?

“SEIGNEUR, Mo yeke kiri royaume na Israël fadeso?” (Kusala 1:6). Abazengele ti Jésus ayeke na kota nzara ti hinga ngoi so Jésus ayeke to nda ti komande na yâ ti Royaume ti lo. Laso, ngu 2 000 tongaso na pekoni, azo angbâ lakue ti duti na nzara ti hinga ngoi so Royaume ti Nzapa ayeke ga.

Teti so Jésus asara tënë mingi na ndo ti Royaume na ngoi so lo yeke fa tënë, mo yeke ku peut-être ti tene lo fa ye na ndo ti tënë so. Na a yeke ye so lo sara lani. Lo sara tënë mingi na ndo ti mbeni mbilimbili ngoi so lo iri ni ngoi ti “singo” ti lo (Matthieu 24:37). Ngoi ni so ague oko na ngoi so Royaume ti Messie ato nda ni ti komande. Ngoi ti singo ti Jésus ayeke nyen? Zia e bâ ambeni tënë osio so Bible afa na ndo ti ngoi ti singo ti Christ.

1. Ngoi ti singo ti Christ ayeke to nda ni ngu mingi na peko ti kuâ ti lo. Jésus amû mbeni toli so na yâ ni lo haka lo wani na mbeni koli so “ague na mbeni ndo yongoro ti wara royaume”. (Luc 19:12). Na lege wa prophétie so a fa na yâ ti toli so aga tâ tënë? A ga tâ tënë na lege so Jésus akui nga a zingo lo na kuâ; na pekoni, lo gue na mbeni “yongoro” ndo, so ti tene na yayu. Tongana ti so Jésus afa kozoni awe na yâ ti mbeni toli so aye ti gue oko na ti so, a yeke gi na peko ti “lango mingi mingi” si Jésus ayeke ga ande na lege so lo to nda ti komande.​—Matthieu 25:19.

Ambeni ngu na pekoni so Jésus ague na yayu, bazengele Paul atene: “Jésus, tongana Lo mû sacrifice oko teti siokpari teti lakue lakue, Lo duti na koti ti Nzapa; fadeso Lo yeke ku juska A sara si awato ti Lo aga mbata ti gere ti Lo.” (aHébreu 10:12, 13). Tongaso, na pekoni so Jésus ague na yayu, lo ku a ninga kozoni si lo ga gbia. Ngoi so Jésus amû ti ku ahunzi na ngoi so Nzapa asara si lo ga Gbia ti Royaume ti Messie so a mû zendo ni ândö na lo. A yeke na ndo so la ngoi ti singo ti Christ ato nda ni. Na ngoi so apendere ye so asi, azo abâ ni?

2. Ngoi ti singo ti Christ ayeke mbeni ye so zo alingbi pëpe ti bâ ni na lê ti lo. Girisa pëpe so Jésus asara tënë na ndo ti aye so afa ngoi ti singo ti lo (Matthieu 24:3). Tongana zo alingbi fade ti bâ ngoi ti singo ti Christ na lê ti lo, ka e yeke pëpe na bezoin ti aye so afa ngoi ti singo ti Christ. Zia e mû mbeni tapande: Tara ti bâ so mo sara voyage ti bâ mbeni kota ngu. Na tere ti lege, mo yeke bâ aye so afa wungo ti akilomètre so angbâ na mo ti si na kota ngu so. Me na ngoi so mo si na yanga ti kota ngu ni awe, na mo yeke luti tâ na tere ti ngu ni, mo yeke na bezoin ti mbeni ye ti fa na mo kilomètre so angbâ ti si na kota ngu ni? Oko pëpe! Mo yeke na bezoin ni pëpe teti so ngu ni ayeke fadeso tâ na gbe ti lê ti mo.

Jésus afa aye so afa ngoi ti singo ti lo. Ye oko, lo sara ni pëpe ti fa ambeni ye so azo alingbi ti bâ na lê ti ala, me ti mû maboko na azo ti hinga tënë na ndo ti mbeni ye so abâ gigi na yayu. Ni la, Jésus atene: “Royaume ti Nzapa aga pëpe na lege ti ye so zo alingbi bâ.” (Luc 17:20). Tongaso, na lege wa aye so afa ngoi ti singo ti Christ amû maboko na azo ti hinga so ngoi ti singo ti lo ato nda ni awe?

3. A yeke hinga ngoi ti singo ti Christ na lege ti akota ye ti ngangu so ayeke si ge na sese. Jésus afa so abira, akota nzara, yengingo ti sese, akobela so ayeke fâ gbâ ti azo nga sarango ye ague nde na andia ayeke bâ ande gigi na ndo ti sese. Aye so ayeke mû lege na azo ti hinga ngoi ti singo ti lo tongana Gbia so ayeke komande na yayu (Matthieu 24:7-12; Luc 21:10, 11). Ye wa ayeke sara si akota ye ti ngangu so kue asi? Bible afa so Satan, “mokonzi ti sese so”, ayeke na ngonzo mingi. Lo hinga so ngoi ti futingo lo aga nduru awe ndali ti so ngoi ti singo ti Christ tongana Gbia so ayeke komande ato nda ni awe (Jean 12:31; Apocalypse 12:9, 12). A yeke bâ polele gbâ ti aye so afa so Satan ayeke na ngonzo mingi nga so afa so e yeke na ngoi ti singo ti Christ. Aye so ato nda ni mbilimbili na ngu 1914, mbeni ngu so azo ti sungo mbaï ahinga ni tongana mbeni ngoi so aye achangé mingi na ndo ti sese. Mara ti aye tongaso ade ti si lâ oko pëpe na ayeke si na ndo ti sese kue.

Azo alingbi ti bâ aye so ayeke si tongana asioni sango, me a yeke asioni sango pëpe. Aye so aye ti fa so Royaume ti Messie ato nda ni ti komande na yayu awe. Na yâ ti ngoi kete, ngorogbia so ayeke komande na ndo ti sese kue. Ye oko, ye wa ayeke mû lege na azo ti hinga ye na ndo ti Royaume ni si ala yeda ti tene a komande na ndo ti ala?

4. A yeke hinga ngoi ti singo ti Christ na lege ti fango tënë na ndo ti sese kue. Jésus afa so ngoi ti singo ti lo ayeke duti ande tongana “ngoi ti Noé”. * (Matthieu 24:37-39, Fini Mbuki, 2001). Noé asara ye mingi ahon gi ti leke arche; lo yeke lani nga mbeni “zo ti fa tënë ti mbilimbili”. (2 Pierre 2:5). Noé afa na azo ni so Nzapa aga nduru awe ti fâ ngbanga na ndo ti ala. Jésus atene so adisciple ti lo ayeke sara ande mbeni kusala so ayeke tongana ti Noé na ngoi ti singo ti lo. Jésus afa kozoni awe, lo tene: “Fade a fa Tene-nzoni so ti royaume na sese so kue teti tënë ti témoin na amara kue; na tongaso fade nda ni aga.”​—Matthieu 24:14.

Tongana ti so e bâ na yâ ti article so ahon, Royaume ti Nzapa ayeke futi ande angorogbia kue ti sese so. Kusala ti fango tënë ayeke mû lege na azo ti hinga so ngorogbia ti yayu aga nduru ti sara ye awe. Tënë so a yeke fa ni asara si lege azi na azo kue ti kpe futingo so ayeke ga nduru nga ti ga azo so ayeke duti ande na gbe ti ngorogbia so. Kota hundango tënë ni ayeke so: Mo yeke sara ande ye tongana nyen?

Mo yeke duti ande dä ti bâ nzoni na lege ti Royaume ti Nzapa?

Tënë so Jésus afa ayeke mû na zo mbeni beku so mara ni ayeke use pëpe. A sara angu saki mingi fadeso awe so Adam ake yanga ti Nzapa. Na peko ti kengo yanga so, Jéhovah Nzapa aleke na bê ti lo ti sigigi na mbeni ngorogbia so ayeke sara si ye kue akiri atambela na lege ni, na so ayeke sara si azo so ayeke be-ta-zo akiri aduti tongana ti so lo leke lani na bê ti lo ti sara na tongo nda ni: ala yeke duti na fini teti lakue lakue na yâ ti paradis na ndo ti sese ge. E hinga so ngorogbia ti Nzapa so lo mû zendo ni giriri ato nda ni ti komande na yayu awe, na ti hinga ni amû na e ngia mingi. Ngorogbia so ayeke mbeni senge tënë pëpe me ayeke tâ ye biani.

Na ndembe so, Gbia so Nzapa asoro lo ayeke komande na popo ti awato ti lo (Psaume 110:2). E yeke na yâ ti mbeni sioni sese so azo ti yâ ni ague yongoro na Nzapa. Ye oko, Messie ni ayeke sara ye so bê ti Babâ ti lo aye na lege so lo yeke gi ti wara azo so ayeke na nzara ti hinga tâ tënë na ndo ti Nzapa na ti voro lo “na yingo na tene-biani.” (Jean 4:24). Azo ti amara nde nde kue, so ngu ti ala ayeke nde nde nga so alondo na ando nde nde alingbi ti duti na beku ti ngbâ na fini lakue lakue na gbe ti komandema ti Royaume ti Nzapa (Kusala 10:34, 35). E wa mo mingi ti yeda ti mû pendere lege so azi na mo. Gi ti manda ye na ndo ti Royaume ti Nzapa fadeso, ti mû lege na mo ti duti na fini teti lakue lakue na gbe ti komandema ti Nzapa so ayeke mbilimbili.​—1 Jean 2:17.

[Kete tënë na gbe ni]

^ par. 10 Lege so ambeni Bible akiri na peko ti tënë ngoi ti “singo” ayeke na lege ni pëpe. Ni la, atënë so Jésus atene ayeke mû lege na e ti hinga mbilimbili ye so tënë so aye ti tene. Na yâ ti ambeni Bible, a kiri na peko ti tënë so na tënë “gango” wala “ti kiri ti ga”, aye so kue asi a ninga pëpe. Ye oko, bâ so Jésus ahaka ngoi ti singo ti lo pëpe na Kota Moa ti ngoi ti Noé, mbeni ye so asi a ninga pëpe. Me lo haka ni na “ngoi ti Noé”, mbeni ngoi so ague a ninga, na so na yâ ni ambeni kpengba ye asi dä. Legeoko tongana ti so a si lani na ngoi ti Noé, na ngoi ti singo ti Christ, azo ayeke mû ngoi ti ala kue ti sara gi akua ti ala ti lâ oko oko, na ala yeke bi bê pëpe na ndo ti aye so a yeke gi ti fa na ala.