Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Royaume ti Nzapa ayeke nyen?

Royaume ti Nzapa ayeke nyen?

Royaume ti Nzapa ayeke nyen?

KOTA li ti tënë ti fango tënë ti Jésus ayeke lani nyen? Jésus lo wani atene so a yeke Royaume ti Nzapa (Luc 4:43). Na ngoi so azo ayeke mä lo, kite ayeke dä pëpe so ala bâ so lo yeke sara tënë mingi na ndo ti Royaume. Ala gi li ti ala gbä na ye so lo yeke fa? Ala hunda lo ti fa na ala nda ti Royaume ni? Ên-ën. A-Évangile afa so ala sara aye so pëpe. A ye ti fa so azo ni ahinga ye nzoni mingi na ndo ti Royaume ni?

Na yâ ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu, so aJuif abâ ni tongana ambeti so ayeke nzoni-kue, a sara tënë na ndo ti Royaume. Ambeti so asara tënë polele na ndo ti Royaume ni na afa so a yeke tâ ye. A fa nga nda ti Royaume ni nga aye so lo yeke sara ande. Laso, e lingbi ti sara oko ye so aJuif asara ti manda ye na ndo ti Royaume: e lingbi ti bâ ye so Bible atene na ndo ni. Zia e bâ atënë mbasambala so Bible afa na ndo ti Royaume. A fa kozo tënë ni, use ni nga na ota ni na aJuif so aga kozoni na ngoi ti Jésus. A yeke Christ wala abazengele ti lo la afa osio tënë ni, oku ni nga na omene ni na ngoi ti akozo Chrétien. Ndangba tënë ni asigigi polele na ngoi ti e laso.

1. Royaume ti Nzapa ayeke mbeni tâ ngorogbia so ayeke ngbâ ande lakue lakue. Kozo prophétie ti Bible afa so Nzapa ayeke tokua mbeni zo ti sö azo so ayeke be-ta-zo. A iri zo ni so “hale”, so ayeke zi ande aye ti sioni kue so abâ gigi ndali ti so Adam, Eve nga na Satan ake yanga ti Nzapa (Genèse 3:15). Ngu mingi na pekoni, a tene mbeni pendere tënë na ndo ti “hale” ni, wala Messie ni na Gbia David so ayeke be-ta-zo. Fade hale ni ayeke komande ande na ndo ti mbeni Royaume. Fade ngorogbia ti lo ayeke nde mingi na tanga ti angorogbia kue. Fade ngorogbia so ayeke ngbâ ande lakue lakue.—2 Samuel 7:12-14.

2. Royaume ti Nzapa ayeke futi ande angorogbia kue ti azo. Na yâ ti mbeni ye so prophète Daniel abâ tongana suma, a fa na lo ye na ndo ti angorogbia so ayeke komande sese kue na peko ti tere juska na ngoi ti e laso. Na hunzingo ti ye so Daniel abâ tongana suma, lo tene pendere tënë so: “Na lâ ti agbia so [andangba gbia ti sese], fade Nzapa ti yayu ayä royaume so afuti lâ oko pëpe, na Lo zia royaume ni na tïtî ambeni zo nde pëpe; me fade royaume so afâ mbeni royaume so kue nduru nduru, na a sara si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue.” Tongaso, fade a yeke futi aroyaume, wala angorogbia kue ti sese so teti lakue lakue. Ye so ayeke sara ande si abira, aye ti ngangu nga na tënë ti mungo goro ayeke hunzi biani biani. Prophétie ti Daniel afa so Royaume ti Nzapa ayeke na yayu, me na yâ ti kete ngoi, lo yeke komande ande na ndo ti sese kue (Daniel 2:44, 45). Royaume ti Nzapa ayeke mbeni tâ ngorogbia na gi lo oko si ayeke ngbâ ande lakue lakue. *

3. Royaume ti Nzapa ayeke zi ande abira, akobela, nzara nga na kuâ. Apendere prophétie ti Bible afa aye so Royaume ti Nzapa ayeke sara ande na ndo ti sese ge. Ngorogbia so ayeke sara ande ye so angorogbia ti azo asara pëpe wala ala lingbi ande pëpe ti sara ni. Tara ti bâ dutingo ti azo tongana a futi ande aye kue so azo ayeke sara na bira! “Lo sara si bira awe juska na nda ti sese.” (Psaume 46:10). Adocteur, ahôpital wala akobela nde nde kue ayeke duti ande dä mbeni pëpe. “Fade wakodoro atene pëpe, Mbi yeke na kobela.” (Esaïe 33:24). Fade kota nzara nga na kpale ti warango kobe ayeke duti dä mbeni pëpe. Azo ayeke te ande anzoni kobe nga zo ayeke kui kuâ ti nzara mbeni pëpe. “Fade le-kobe ayeke mingi na sese”. (Psaume 72:16). Fade lungo kuâ, sarango place ti kuâ, acimetière, amorgue, wala pasi so kuâ ti mbeni zo ayeke ga na ni ayeke duti dä mbeni pëpe. Fade a yeke zi kuâ, wato ti e so angbâ lakue ti mû azo. Fade Nzapa ayeke “hunzi kui teti lakue lakue; fade Seigneur L’Eternel ambô ngule na lê ti azo kue”.​—Esaïe 25:8.

4. Nzapa la asoro gbia ti Royaume ni. A yeke Messie ni lo wani la asoro ti komande pëpe, nga a yeke azo la asoro lo pëpe. A yeke Jéhovah Nzapa lo wani la asoro lo. Tënë “Messie” nga na “Christ” afa so Nzapa la asoro lo. Nda ti atënë so use kue aye ti tene “Lo so a sa ye na ndo ti lo.” Tongaso, Jéhovah asa yingo na ndo ti Gbia so, wala lo soro lo ti sara mbeni kota kusala so ayeke nde. Nzapa atene na ndo ti lo, lo tene: “Bâ, Boi ti Mbi, Lo so Mbi bata Lo, Lo so Mbi iri Lo, Lo so âme ti Mbi awara ngia na yâ Lo. Mbi zia Yingo ti Mbi na ndo Lo; fade Lo fâ ngbanga ti mbilimbili na ndo amara.” (Esaïe 42:1; Matthieu 12:17, 18). Nde na Wasarango e, zo wa la alingbi biani ti soro mbeni nzoni Gbia so e yeke tâ na bezoin ti lo?

5. Gbia ti Royaume ti Nzapa afa na lê ti azo kue so lo lingbi ti komande. Aye so asi na yâ ti fini ti Jésus ti Nazareth afa so lo yeke Messie so a sara tënë ti lo. A dü lo na yâ ti sewa so Nzapa la asoro ni (Genèse 22:18; 1 Chronique 17:11; Matthieu 1:1). Na ngoi so lo yeke na sese, asarango ye ti lo asara si gbâ ti aprophétie so a fa ni ngu mingi kozoni awe na ndo ti Messie aga tâ tënë. Na yayu kâ, a hinga lo même tongana Messie. E hinga ni tongana nyen? Nzapa asara tënë na yayu atene so lo yeke Molenge ti ni; a-ange afa Jésus tongana Messie so a sara tënë ti lo kozoni awe; nga, amiracle so Jésus asara afa polele so Nzapa amû na lo ngangu ti sara ni. Na fani mingi, lo sara amiracle so na lê ti gbâ ti azo. * Lege mingi, Jésus afa ye so lo yeke sara ande tongana lo komande na ndo ti sese kue. Lo yeke lani na ngangu ti mû maboko na azo nga lo yeke na nzara ti sara ni (Matthieu 8:1-3). Lo yeke bi bê ti lo mingi na ndo ti azo, lo yeke bâ mawa ti ala, lo yeke sara ye na mbeto pëpe nga lo yeke na tâ be-ti-molenge. Na yâ ti Bible, e kue e lingbi ti diko ye na ndo ti aye so lo sara na ngoi so lo yeke na sese.

6. Azo 144 000 ayeke komande legeoko na Christ na yâ ti Royaume ti Nzapa. Jésus afa lani so ambeni zo, so na popo ni a yeke wara abazengele ti lo, ayeke komande ande legeoko na lo na yayu. Lo iri bungbi ti azo so “kete kundu”. (Luc 12:32). Ngu mingi na pekoni, a fa na bazengele Jean so wungo ti azo ti yâ ti kete kundu so ayeke 144 000. Ala yeke na mbeni pendere kua ti sarango ni na yayu: ala yeke komande legeoko na Christ tongana agbia na asacrificateur.​—Apocalypse 5:9, 10; 14:1, 3.

7. Royaume ti Nzapa ayeke komande fadeso na yayu. Nga, na yâ ti ngoi kete, lo yeke komande sese kue. A nzere na e mingi ti hinga ndangba tënë so, so a fa na ndo ti Royaume. Bible afa gbâ ti aye so afa so a mû na Jésus ngangu ti komande tongana Gbia na yayu. Lo yeke komande na ngoi ti e laso, nga na yâ ti kete ngoi, lo yeke komande sese kue, na lo yeke sara ande si apendere prophétie so e bâ ni fade awe aga tâ tënë. Me, nyen la afa na e so Royaume ti Nzapa ayeke komande na ngoi ti e laso? Lawa si Royaume ti Nzapa ayeke to nda ni ti komande sese kue?

[Akete tënë na gbe ni]

^ par. 5 A fa na azo mingi so Royaume ti Nzapa ayeke mbeni ye so ayeke na yâ ti bê ti e. Me aprophétie tongana ti Daniel afa so Royaume ti Nzapa ayeke na yâ ti bê ti e pëpe.