Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Maseka, zia amba ti mo asara ngangu na ndo ti mo pëpe

Maseka, zia amba ti mo asara ngangu na ndo ti mo pëpe

Maseka, zia amba ti mo asara ngangu na ndo ti mo pëpe

“Zia . . . tënë ti yanga ti ala aduti nzoni, ala zia ingo dä, si ala hinga tongana nyen a lingbi ala kiri tënë na zo oko oko.”​—ACOL. 4:6.

1, 2. Na ndo ti tënë ti sarango ye nde na ti amba ti ala, mingi ti amaseka abâ ni tongana nyen? Ngbanga ti nyen?

 PEUT-ÊTRE mo mä tënë ti ngangu so azo ayeke sara na ndo ti amba ti ala wala a si nga na mo wani awe. Peut-être a si awe so mbeni zo apusu mo ti sara mbeni ye so mo hinga ayeke sioni. Bê ti mo ayeke tongana nyen na ngoi so ye tongaso asi? Christopher so ayeke na ngu 14 atene: “Na ambeni ngoi, mbi ye ti tene sese asuru mbi lï dä. Me na ambeni ngoi, mbi ye ti duti tongana amba ti mbi ti ekole tongaso si mbi yeke nde na ala pëpe.”

2 Amba ti mo ayeke sara ngangu mingi na ndo ti mo? Tongana a yeke tongaso, ngbanga ti nyen? Peut-être mo ye ti tene ala ye mo? Tâ tënë, bibe so ayeke sioni pëpe. Même akota zo aye ti tene amba ti ala aye ala. Zo oko aye ti tene amba ti lo ake lo pëpe. Me, ti tâ tënë ni ambeni zo ayeke ke mo tongana mo ke ti sara ye so ayeke sioni. Ye so asi lani même na Jésus. Me Jésus asara lakue gi ye so ayeke nzoni. Ambeni zo amû peko ti Molenge ti Nzapa na ala ga adisciple ti lo, me ambeni ake lo nga ala ‘bi bê na Lo pëpe.’​—És. 53:3.

Ngangu so azo ayeke sara na ndo ti amba ti ala ayeke kete ye pëpe

3. Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni pëpe ti sara aye so na lê ti amba ti mo ayeke nzoni lege ti sarango ye?

3 Na ambeni ngoi, ti nzere na lê ti amba ti mo, bê ti mo alingbi ti pusu mo ti sara aye so na lê ti ala ayeke nzoni lege ti sarango ye. Me sarango tongaso ayeke na lege ni pëpe. A-Chrétien ayeke ‘akete molenge pëpe, so amapo ti ngu ayengi ala’. (aÉph. 4:14). Akete molenge ayeke azo so a yeke ngangu pëpe ti tene amba ti ala asara ngangu na ndo ti ala. Ye oko, so mo yeke maseka mbeni la mo yeke ga kota zo. Ni la, tongana mo hinga so andia ti Jéhovah ayeke ndali ti nzoni ti mo, a yeke nzoni mo sara ye alingbi na aye so mo mä na bê na ni (Deut. 10:12, 13). Tongana mo sara ye ague nde na ni, mo yeke zia si ambeni ye nde afa lege na fini ti mo. Ti tâ tënë ni, tongana mo zia si amba ti mo asara ngangu na ndo ti mo, mo yeke ga zo so asara gi ye so bê ti ala aye.​—Diko 2 Pierre 2:19.

4, 5. (a) Na lege wa amba ti Aaron asara ngangu na ndo ti lo na lo sara ye so ala ye? Ye so afa nyen na e? (b) Amba ti mo alingbi ti sara nyen ti tara ti sara ngangu na ndo ti mo?

4 Na mbeni ngoi, azo ti Israël asara ngangu na ndo ti Aaron, ita ti Moïse, na lo sara ye so ala ye. Tongana ala wa lo ti leke na ala mbeni nzapa, lo sara ni. Aaron ayeke lani mbeni zo ti mbeto pëpe. Na mbeni ngoi kozoni, lo na Moïse la ague na gbele Pharaon, ngangu gbia ti Égypte. Aaron asara lani tënë na mbeto pëpe, lo fa na Pharaon atokua so alondo na Nzapa. Me na ngoi so azo ti Israël asara ngangu na ndo ti lo, lo sara ye so ala ye. Biani, ngangu so amba ti mbeni zo alingbi ti sara na ndo ti lo ayeke kete ye pëpe! Aaron adö lani sese na gbia ti Égypte me a yeke ngangu na lo ti dö sese na amba ti lo.​—Ex. 7:1, 2; 32:1-4.

5 Tongana ti so tapande ti Aaron afa ni, a yeke gi amaseka la amba ti ala ayeke sara ngangu na ndo ti ala pëpe. Nga a yeke pëpe mbeni kpale so abâ gi azo so aye ti sara ye ti sioni. Même azo so aye na bê ti ala kue ti sara ye ti nzoni so mo kue mo yeke na popo ti ala, amba ti ala alingbi ti sara ngangu na ndo ti ala. Amba ti mo alingbi ti pusu mo ti sara ye ti sioni na lege so ala yeke hunda na mo ti sara mbeni ngangu ye, ala yeke bi tënë na li ti mo wala ala yeke kpo mo. Atâa a yeke na lege ti nyen, ti luti na lê ti ngangu so amba ti mo asara na ndo ti mo ayeke kete ye pëpe. Mo yeke wara lege ti luti na lê ni tongana mo sara si mabe ti mo akpengba.

‘Ngbâ ti bâ tere ti mo ti bâ wala mo wani mo yeke tongana nyen’

6, 7. (a) Ngbanga ti nyen a yeke nzoni ti tene mabe ti mo akpengba? Mo lingbi ti sara nyen ti tene a kpengba? (b) Ahundango tënë wa mo lingbi ti hunda na tere ti mo ti kpengba na mabe ti mo?

6 Ti luti na gbe ti ngangu so amba ti mo ayeke sara na ndo ti mo, kozoni kue a lingbi mo hinga so aye so mo mä na bê na ni nga andia so ayeke fa lege na mo ayeke na lege ni. (Diko 2 aCorinthien 13:5.) Tongana mo hinga so a yeke na lege ni, a yeke mû maboko na mo ti sara ye na mbeto pëpe atâa so mo lingbi ti duti zo ti kamene (2 Tim. 1:7, 8). Même tongana mbeni zo ayeke zo ti mbeto pëpe, a lingbi ti duti ngangu na lo ti sara ye alingbi na ye so lo mä na bê na ni kue pëpe. Tongaso, a yeke nzoni ti gi ti bâ wala aye so a manda na mo na yâ ti Bible ayeke biani tâ tënë. To nda ni na akete ye so mo manda na yâ ti Bible. Na tapande, mo mä na bê so Nzapa ayeke dä na mo mä ambeni zo so afa ndani so Nzapa ayeke dä. Ni la, hunda tere ti mo: ‘Nyen la afa na mbi so Nzapa ayeke dä?’ Nda ti hundango tënë so ayeke pëpe ti sara si mo duti na kite me ayeke ti sara si mabe ti mo akpengba. Hunda nga tere ti mo: ‘Mbi hinga tongana nyen so Bible ayeke tënë ti yanga ti Nzapa?’ (2 Tim. 3:16). ‘Ngbanga ti nyen mbi mä na bê so e yeke na “alango ti nda ni”?’ (2 Tim. 3:1-5). ‘Nyen la apusu mbi ti yeda so andia ti Jéhovah ayeke ndali ti nzoni ti mbi?’​—És. 48:17, 18.

7 Peut-être mo gi bê ti mo ti hunda tere ti mo na mara ti ahundango ndo tongaso ndali ti so mo sara mbeto so mo yeke hinga kiringo tënë ni pëpe. Ye oko, sarango tongaso ayeke tongana ti so mbeni zo ayeke gi bê ti lo ti yengi lampe ti lo ti bâ wala pétrole ayeke dä ndali ti so lo sara mbeto ti wara “ye oko na yâ ni pëpe”. Tongana pétrole ayeke na yâ ti lampe ni pëpe, a lingbi lo sara mbeni ye ti wara ni. Legeoko nga, a yeke nzoni ti tene mo hinga ndo so mabe ti mo awoko dä na mo gi ti kpengba ni.​—Kus. 17:11.

8. Fa ye so mo lingbi ti sara ti hinga biani so a yeke lege ti ndara ti tene mo mû peko ti commandement ti Nzapa so ahunda ti kpe lango-sioni.

8 Bâ mbeni tapande. Bible awa mo ti “kpe yongoro na lango-sioni.” Hunda tere ti mo: ‘Ngbanga ti nyen a yeke lege ti ndara ti tene mbi sara ye alingbi na commandement so?’ Gbu li ti mo na ndo ti araison kue so apusu amba ti mo ti sara lango-sioni. Gbu nga li na ndo ti araison nde nde so afa so zo so angbâ ti sara lango-sioni ‘ayeke sara siokpari na tere ti lo wani.’ (1 aCor. 6:18). Gbu li fadeso na ndo ti araison ni na hunda tere ti mo: ‘So wa la ayeke tâ nzoni mingi ti sara ni? Ti sara lango-sioni ayeke tâ nzoni?’ Kiri mo gbu li ti mo mingi na ndo ti tënë so na hunda tere ti mo: ‘Bê ti mbi ayeke duti tongana nyen tongana mbi sara lango-sioni?’ Peut-être na lê ni lê ni, ambeni mba ti mo ayeke yeda na mo. Me, na pekoni bê ti mo ayeke duti tongana nyen na ngoi so mo yeke na tere ti babâ na mama ti mo wala na popo ti aita na Da ti Royaume? Mo yeke bâ tere ti mo tongana nyen na ngoi so mo ye ti sambela? Mo yeke ye ande dä biani ti buba nzoni songo ti mo na Nzapa gi ti nzere na lê ti akamarade ti mo ti ekole?

9, 10. Na lege wa mabe so akpengba ayeke mû maboko na mo ti sara tënë na mbeto pëpe na ngoi so amba ti mo ayeke sara ngangu na ndo ti mo?

9 Tongana mo yeke na ngoi so mo yeke kpengba ti ga kota zo, a yeke ge la si “hingango ndo” ti mo ayeke maï mingi. (Diko aRomain 12:1, 2.) Mû ngoi so ti gbu li mingi na ndo ti ndani so a yeke kota ye na lê ti mo ti duti Témoin ti Jéhovah. Mara ti gbungo li tongaso ayeke sara si mabe ti mo akpengba. Na pekoni, tongana amba ti mo aye ti pusu mo ti sara mbeni ye so ayeke na lege ni pëpe, mo yeke duti nduru ti kiri tënë na ala na mbeto pëpe. Mo yeke sara ye tongana ti mbeni ita-wali so ayeke maseka so atene: “Tongana mbi dö sese na amba ti mbi so aye ti sara ngangu na ndo ti mbi, a yeke mbeni lege ti fa na ala so a yeke tâ sarango ye ti mbi la. Bungbi ti vorongo Nzapa ti mbi ayeke pëpe gi ‘mbeni senge eglize tongaso.’ Me a yeke kota ye mingi na lê ti mbi, a ndu apensé ti mbi, aye so mbi zia na gbele mbi ti sara, sarango ye ti mbi na même fini ti mbi kue.”

10 Biani, ti luti nganganga na ndo ti ye so na lê ti mo ayeke nzoni, a hunda ti sara ngangu (Luc 13:24). Nga mo lingbi ti hunda tere ti mo ti bâ wala a yeke biani kota ye ti sara tongaso. Me girisa ye so pëpe: Tongana azo abâ so mbeto ti tene mo son bê ti ala asara mo wala kamene agbu mo, ala yeke kiri ti sara ngangu mingi na ndo ti mo. Ye oko, tongana mo sara tënë na mbeto pëpe, bê ti mo alingbi ti dö ti bâ so hio tongaso ala zia lege ti mo.​—Bâ Luc 4:12, 13.

‘Gbu li ti mo si mo kiri tënë’

11. Ye ti nzoni wa zo ayeke wara tongana lo leke tere ti lo kozoni?

11 Mbeni ye so mo lingbi ti sara ti luti ngangu na gbele azo so ayeke pusu mo ti sara mbeni ye ti sioni ayeke ti leke tere ti mo kozoni. (Diko aProverbe 15:28.) Ti leke tere ti mo kozoni aye ti tene ti gbu li kozoni na ndo ti ambeni ye so alingbi ti si. Na ambeni ngoi lekengo tere kozoni ndali ti ambeni ye so alingbi ti si ayeke mû maboko na mo ti kpe mbeni kota kpale. Na tapande, mo bâ na devant ti mo kâ amba ti mo ti ekole aduti na groupe na ala yeke nyon manga. Mo hinga so ala lingbi ti mû na mo manga ti tene mo nyon? So mo hinga kpale ni kozoni, mo yeke sara nyen? A-Proverbe 22:3 atene: “Zo ti ndara abâ ye ti sioni, na lo honde tere ti lo.” Tongana mo mû mbeni lege nde, mo yeke kpe ti tingbi na ala. Sarango tongaso aye pëpe ti tene so mo yeke zo ti mbeto, me a yeke lege ti ndara ti sara tongaso.

12. Tongana mbeni zo akpo mo, nzoni lege ti kiri tënë na lo ayeke so wa?

12 Ka tongana mo lingbi pëpe ti kpe ti tingbi na kpale so a sara tënë ni na nduzu ge so? Bâ so mbeni mba ti mo aga ahunda mo atene: “Ade mo gi wali ape?” wala “Ade mo gi koli ape?” Kota ye ni ayeke ti sara ye alingbi na wango so ayeke na aColossien 4:6 so atene: “Zia lakue tënë ti yanga ti ala aduti nzoni, ala zia ingo dä, si ala hinga tongana nyen a lingbi ala kiri tënë na zo oko oko.” Tongana ti so versê so afa, aye so asi la ayeke mû lege na mo ti hinga fason so mo yeke leke na kpale ni. Mo yeke pëpe na bezoin ti diko gbâ ti aversê. Peut-être mbeni kiringo tënë so ayeke nduru nga polele alingbi. Na tapande, ti kiri tënë na zo so ahunda wala ade mo gi wali wala koli pëpe, mo lingbi peut-être ti tene, “En ade” wala mo lingbi ti tene, “Tënë so abâ gi mbi wani.”

13. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti duti na ndara na ngoi so mo yeke kiri tënë na mba ti mo so akpo mo?

13 Fani mingi Jésus akiri tënë lani gi nduru tongana lo bâ so tenengo gbâ ti tënë ayeke sara ye oko pëpe. Na ngoi so Hérode ahunda lo, lo zi yanga oko pëpe (Luc 23:8, 9). Mingi ni, ti zi yanga pëpe ayeke mbeni nzoni lege ti kiri tënë na ambeni hundango ndo so ayeke nzoni pëpe (aProv. 26:4; Zo-ti. 3:1, 7). Na mbage, mo lingbi ti bâ so zo so ahunda tënë na mo, aye ti hinga ye na ndo ti aye so mo mä na bê na ni, atâa so na tongo nda ni lo tene nzoni tënë na mo pëpe. Na tapande, bango ndo ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo ti koli na wali (1 Pi. 4:4). Ge, mo lingbi ti fa na lo na lege ti Bible ndani so mo yeke sara ye tongaso. Zia si mbeto akanga lege na mo pëpe. “Duti nduru ti gbu koko ti beku ti mo” lakue.​—1 Pi. 3:15.

14. Na yâ ti ambeni ye tongana mbeni zo asara ngangu na ndo ti mo, tongana nyen na kode mo lingbi ti kiri na tënë ni na li ti zo ni?

14 Na yâ ti ambeni ye mo lingbi ti kiri na tënë ni na ndo ti azo so aye ti sara ngangu na ndo ti mo. Me a lingbi mo sara ni na kode. Na tapande, tongana mbeni mba ti mo ti ekole amû na mo manga ti tene mo nyon, mo lingbi ti tene na lo: “Ên-ën, mbi nyon ka manga ape.” Na pekoni tene na lo: “Nzoni zo tongana mo so kue anyon manga?” Mo bâ tongana nyen tënë ni akiri na ndo ti zo ni? Ahon ti mû gbâ ti kiringo tënë ti fa ndani so mo yeke nyon manga pëpe, mo pusu mba ti mo ni ti gbu li ti lo na ndo ti ye so lo yeke sara so.

15. Na ngoi wa a yeke nzoni ti zia amba ti mo ti hon tongana ala yeke sara ngangu na ndo ti mo? Ngbanga ti nyen?

15 Ka tongana mo sara ye kue gbä, amba ti mo angbâ ti sara ngangu na ndo ti mo? Tongana a yeke tongaso, nzoni ye ti sara ayeke ti tene mo hon. Tongana mo ngbâ ti duti, a lingbi ti si so mo bere mabe ti mo na yâ ti ambeni ye. Tongaso, zia ala mo hon ye ti mo. So mo hon so afa pëpe so mo yeke buba zo. Ti tâ tënë ni, ye so mo sara so ayeke nzoni. Mo ga pëpe mbeni zo so ayeke sara gi ye ti bê ti amba ti lo nga mo yeke zia ngia na bê ti Jéhovah.​—aProv. 27:11.

Lekengo tere kozoni ayeke ga na ye ti nzoni

16. Tongana nyen ambeni mba ti mo so atene ala yeke aChrétien alingbi ti pusu mo ti sara mbeni ye so ayeke nzoni pëpe?

16 Na ambeni ngoi, a yeke amba ti mo amaseka so atene ala yeke awakua ti Jéhovah la alingbi ti pusu mo ti sara mbeni ye so ayeke nzoni pëpe. Na tapande, mo yeke sara nyen tongana mo gue na mbeni matanga so mbeni maseka aleke ni na mo bâ so mbeni kota zo oko ayeke dä pëpe ti bâ ndo na ndo ti matanga ni? Wala mo bâ so sämba ayeke gbâ ni na ngoi ti matanga ni nga ambeni zo ato nda ti nyon sämba ni ahon ndo ni? Ambeni ye alingbi ti si so na yâ ni a lingbi mo sara ye ague oko na yingo-ti-hinga ti mo so Bible afa lege na ni. Mbeni maseka so ayeke Chrétien atene: “Mbi na ita ti mbi ti wali e ke ti bâ mbeni limon so sioni tënë asi singo na yâ ni. Amba ti e angbâ ti ala ti bâ ni. Babâ na mama ti e agonda e ndali ti ye so e sara so. Me atanga ti amba ti e ni asara ngonzo ndali ti so e sara si azo abâ ala tongana asioni zo.”

17. Tongana mo yeke gue na mbeni matanga, aye wa mo lingbi ti sara si andia ti Nzapa afa lege na mo?

17 Tongana ti so ye so e sara tënë ni na nduzu ge afa, a yeke lakue kete ye pëpe ti sara ye alingbi na yingo-ti-hinga ti mo so Bible afa lege na ni. Me sara gi ye so mo hinga so ayeke nzoni. Gbu li kozoni na ndo ti ye so mo yeke sara. Tongana mo yeke gue na mbeni matanga, leke na yâ ti li ti mo ye so mo lingbi ti sara tongana aye atambela na lege ni pëpe. Ambeni maseka amä tere na ababâ na amama ti ala so tongana ala iri ababâ na amama ni na téléphone, a yeke nzoni ala ga hio amû ala (Ps. 26:4, 5). Ti leke aye kozoni tongaso ayeke ga na aye ti nzoni.

‘Sara ngia na lâ ti maseka ti mo’

18, 19. (a) Ngbanga ti nyen mo hinga na bê ti mo kue so Jéhovah aye ti tene mo duti na ngia? (b) Azo so aluti na amba ti ala so ayeke sara ngangu na ndo ti ala, Jéhovah abâ ala tongana nyen?

18 Jéhovah asara mo ti bâ nzoni na yâ ti gigi ti mo na lo ye si mo duti na ngia. (Diko Zo-ti-fa-tene 12:1.) Girisa pëpe so ngia so mingi ti amba ti mo ayeke wara ayeke gi mbeni “ngia na yâ ti siokpari teti kete ngoi”. (aHéb. 11:25). Me tâ Nzapa aye si mo wara mbeni ye so ayeke kota ahon so. Lo ye si mo duti na ngia teti lakue lakue. Ni la, tongana a pusu mo ti sara mbeni ye so mo hinga so ayeke sioni na lê ti Nzapa, dabe ti mo so ye so Jéhovah ahunda ayeke lakue ndali ti nzoni ti mo.

19 Maseka, a lingbi mo hinga so même tongana mo sara ye so amba ti mo aye, angu mingi na pekoni peut-être mingi ti ala ayeke dabe ti ala na iri ti mo pëpe. Me tongana mo dö sese na ala, Jéhovah ayeke bâ ni na lo yeke girisa mo lâ oko pëpe nga so mo ngbâ be-ta-zo, lo yeke dabe ti lo na ni. Lo yeke ‘lungula fenêtre ti yayu na mo, na Lo sa na ndo mo ye ti nzoni so ndo alingbi na ni pëpe.’ (Mal. 3:10). Na ndo ni, lo yeke mû na mo yingo vulu ti lo senge senge ti mû na mo ngangu na ndo so mo woko dä. Biani, Jéhovah ayeke mû maboko na mo ti luti na amba ti mo so ayeke sara ngangu na ndo ti mo!

Mo dabe ti mo na ni?

• Ngangu wa la amba ti mo alingbi ti sara na ndo ti mo?

• Tongana nyen mabe so akpengba ayeke mû maboko na mo ti luti na amba ti mo so asara ngangu na ndo ti mo?

• Tongana nyen mo lingbi ti leke tere ti mo ti luti na gbele ngangu so amba ti mo ayeke sara na ndo ti mo?

• Mo hinga tongana nyen so so mo ngbâ be-ta-zo, Jéhovah abâ ni na nene ni?

[Ahundango tënë ti manda na ye]