Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Lengo ti yingo” amû gloire na Nzapa

“Lengo ti yingo” amû gloire na Nzapa

“Lengo ti yingo” amû gloire na Nzapa

“Babâ ti mbi ayeke wara gloire tongana ala ngbâ ti lë mingi.”​—JEAN 15:8.

1, 2. (a) Alege wa azi na e ti wa amba ti e? (b) Matabisi wa so alondo na Jéhovah asara si kode ti e amaï na yâ ti kusala ti lo?

 TARA ti bâ aye use so asi: Mbeni ita-wali abâ so mbeni ita-wali so ade maseka ayeke gi bê ti lo ndali ti mbeni ye. Lo mä tere na maseka ni ti tene ala sigigi na fango tënë legeoko. Na ngoi so ala fa tënë na mbeni da na ala yeke gue na mbeni da ni, maseka-wali ni ato nda ti fa na lo ye so asara si lo yeke gi bê ti lo. Kete na pekoni na yâ ti lango ni so, maseka-wali ni akiri singila na Jéhovah na yâ ti sambela ndali ti ye so ita-wali biazo so asara ti bi bê ti lo na lo na ndoye. Lo tene so a yeke lani tâ ye so lo yeke na bezoin ni la. Na mbeni ndo nde, mbeni koli na wali ti lo akiri na ndo ti ala ade ti ninga pëpe na pekoni so ala gue afa tënë na kodoro wande. Na bungbi, na ngoi so na nzerengo tere ala yeke fa peko ti aye so asi na ala, mbeni ita-koli so ade maseka aduti kpô ayeke mä ala. Angu kete na pekoni, tongana maseka-koli so ayeke leke tere ti lo ti gue na kodoro so a tokua lo dä ti sara kua ti missionnaire, lo dabe ti lo na koli so na wali ti lo nga na lisoro so ala sara lani so apusu lo ti ga missionnaire.

2 Peut-être aye so asi so adabe ti mo na mbeni nzoni ye so sarango ye ti mbeni zo asara na ndo ti mo wala na mbeni zo so sarango ye ti mo asara ye ti nzoni na ndo ti lo. Biani, a yeke ngangu ti tene mbeni senge lisoro achangé fini ti mbeni zo. Me lâ oko oko, lege azi na e ti wa amba ti e nga ti kpengba ala. Tongana mbeni ye ayeke dä so ayeke sara si akode ti mo nga na asarango ye ti mo amaï, asara si mo yeke nduru ti mû maboko na aita ti mo nga asara si Nzapa asara kusala na mo mingi, mara ti ye tongaso ayeke duti mbeni pendere ye pëpe? Biani, Jéhovah amû na e mbeni matabisi tongaso, a yeke yingo vulu (Luc 11:13). Na ngoi so yingo ti Nzapa ayeke sara kusala na yâ ti fini ti e, e yeke duti na apendere sarango ye so ayeke sara si ambage nde nde ti kusala so e yeke sara na Nzapa akiri aga nzoni mingi. So pendere matabisi!​—Diko aGalate 5:22, 23.

3. (a) Na lege wa ti lë “lengo ti yingo” ayeke mû gloire na Nzapa? (b) Ahundango ndo wa e yeke bâ ande ni?

3 Asarango ye so yingo vulu apusu e ti duti na ni ayeke asarango ye so alondo na Jéhovah Nzapa, lo so yingo ni alondo na lo (aCol. 3:9, 10). Jésus afa kota raison so ndali ni a lingbi aChrétien asara ngangu ti mû tapande ti Nzapa tongana lo tene na abazengele ti lo: “Babâ ti mbi ayeke wara gloire tongana ala ngbâ ti lë mingi.” * (Jean 15:8). Tongana e lë “lengo ti yingo”, a yeke bâ ni polele na yâ ti sarango tënë ti e nga na sarango ye ti e. Sarango tongaso ayeke mû gonda na Nzapa ti e (Mat. 5:16). Na lege wa lengo ti yingo ayeke nde na asarango ye ti dunia ti Satan? E lingbi ti sara tongana nyen ti lë lengo ti yingo? Ngbanga ti nyen a lingbi ti duti ngangu na e ti lë ni? E yeke bâ ahundango ndo so na ngoi so e yeke sara lisoro na ndo ti akozo ota mbage ti lengo ti yingo so ayeke ndoye, ngia nga na siriri.

Ndoye azo tongana ti Nzapa

4. Mara ti ndoye wa Jésus afa na adisciple ti lo ti duti na ni?

4 Ndoye so yingo vulu apusu zo ti duti na ni ayeke tâ nde mingi na mara ti ndoye so ayeke na yâ ti dunia. Tongana nyen? A gue oko na ndoye so Nzapa ayeke na ni na mbage ti azo. Jésus afa kangbi so ayeke na popo ni na yâ ti fango ye ti lo na ndo ti hoto. (Diko Matthieu 5:43-48.) Lo fa so même azo so ayeke awasiokpari ayeke nduru ti sara ye na amba ti ala tongana ti so amba ti ala ni ayeke sara na ala. Mara ti “ndoye” so ahunda mbeni ye na mbage ti zo pëpe me ayeke pusu zo ti sara nzoni gi na zo so asara ye ti nzoni na lo. Tongana e ye ti ‘fa so e yeke amolenge ti Babâ ti e so ayeke na yayu,’ a lingbi e duti ti e nde. Ahon ti sara ye na azo tongana ti so ala sara na e, a lingbi e bâ ala tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala nga e sara ye na ala tongana ti so lo sara ye na ala. Me, e lingbi biani ti ndoye awato ti e tongana ti so Jésus ahunda?

5. E lingbi ti sara nyen ti fa so e ndoye azo so ayeke sara ye ti ngangu na e?

5 Bâ mbeni tapande so ayeke na yâ ti Bible. Na ngoi so Paul na Silas ayeke fa tënë na kodoro ti Philippe, a gbu ala, a pika ala ngangu, nga a bi ala na da ti kanga na yâ ni kâ. A yôro gere ti ala na yâ ti keke so a koro dû dä. Peut-être na lege, zo ti batango da ti kanga ni asara nga ye ti sioni na ala. Na ngoi so a zi ala, sân ti tene ala ku tere ti ala na ni na peko ti so sese ayengi, tere ti ala anzere ti gi ti futa kula na zo ti batango da ti kanga so? Oko pëpe. Tâ gingo bê so ala yeke na ni ndali ti lo, so ti tene tâ ndoye, apusu ala ti sara ye hio ndali ti nzoni ti lo. Sarango tongaso azi lege na lo nga na azo ti da ti lo kue ti mä na bê (Kus. 16:19-34). Laso, aita ti e mingi ayeke sara mara ti ye so na ala yeke “iri tënë nzoni na ndo ti azo so ayeke sara ye ti ngangu na ala”.​—aRom. 12:14.

6. Na lege wa e lingbi ti fa tâ ndoye na mbage ti aita ti e? (Bâ encadré ti lembeti 25.)

6 Ndoye ti e teti aita ti e andu aye mingi ahon so. “A yeke ngbanga ti e ti kä âme ti e na kuâ ndali ti aita ti e.” (Diko 1 Jean 3:16-18.) Me, mingi ni e lingbi ti fa so e ndoye aita ti e na yâ ti akete kete ye. Na tapande, tongana e tene mbeni tënë wala e sara mbeni ye so ason bê ti ita ti e, e lingbi ti fa so e yeke na ndoye na mungo li ni ti gue ti leke tënë ni (Mat. 5:23, 24). Ka tongana e la mbeni zo ason bê ti e? E yeke “ye ti pardone” zo ni wala e yeke nduru ti bata zo ni na bê teti mbeni ngoi? (Ps. 86:5). Kpengba ndoye so yingo vulu apusu e ti duti na ni alingbi ti mû maboko na e ti hon ndo ti akete kete faute ti amba ti e, ti duti nduru ti pardone ala na bê ti e kue “gi tongana ti so Jéhovah apardone [e] na bê ti lo kue”.​—aCol. 3:13, 14; 1 Pi. 4:8.

7, 8. (a) Na lege wa ndoye so e yeke na ni teti Nzapa ayeke sara ngangu na ndo ti ndoye ti e teti azo? (b) E lingbi ti sara nyen ti tene ndoye ti e teti Jéhovah akiri amaï? (Bâ foto so ayeke na gbe ni ge.)

7 E lingbi ti sara nyen ti maï tâ ndoye teti aita ti e? E lingbi ti maï ni tongana e maï ndoye ti e teti Nzapa (aÉph. 5:1, 2; 1 Jean 4:9-11, 20, 21). Tongana e mû ngoi ti ga nduru na Jéhovah na lege so e yeke diko Bible, e yeke gbu li ti e na ndo ni nga e yeke sambela, a yeke mû ngangu na e nga a yeke sara si ndoye ti e teti Babâ ti e ti yayu akiri akpengba. Ye oko, a lingbi e vo ngoi si e ga nduru na Nzapa.

8 Zia e mû mbeni tapande: Bâ so mo lingbi ti diko Bible, ti gbu li na ndo ni nga ti sambela gi na mbeni ngoi na yâ ti lango oko oko. Mo yeke ye ande ti tene mbeni ye abuba yâ ti ngoi so mo yeke mû ti ga nduru na Jéhovah so? Biani, mbeni zo alingbi pëpe ti kanga lege na e ti sambela Nzapa, nga mingi ti e alingbi ti diko Bible na ngoi kue so e ye. Ye oko, a lingbi e sara mbeni ye ti kanga lege si agbâ ti aye so e yeke sara lâ oko oko amû pëpe ngoi so e mû ti ga nduru na Nzapa. Lâ na lâ, tongana lege ayeke dä, mo yeke mû ngoi mingi ti ga nduru na Jéhovah?

“Ngia so alondo na yingo vulu”

9. Yingo vulu alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti duti na ngia atâa na yâ ti aye wa?

9 E lingbi ti bata ngia ti e so ayeke mbeni mbage ti lengo ti yingo atâa akpale so e tingbi na ni. Ngia ayeke tongana mbeni kpengba keke so alingbi même ti maï na mbeni ndo so ayeke nzoni pëpe. Na ndo ti sese kue, awakua ti Nzapa mingi ‘ayeda na tënë ni na yâ ti aye ti vundu mingi na ngia so alondo na yingo vulu’. (1 aThes. 1:6). Ambeni ayeke tingbi na angangu kpale nga aye ti mitele atia ala. Me Jéhovah ayeke mû ngangu na ala na lege ti yingo ti lo si ala “gbu ngangu biani nga ala duti na ngia ti kanga bê ti ku.” (aCol. 1:11). Nyen la ayeke na gunda ti ngia so ala wara so?

10. Nyen la ayeke na gunda ti ngia ti e?

10 Nde na “amosoro so ayeke ye ti ziango bê dä pëpe” so ayeke na yâ ti dunia ti Satan so, amosoro so e wara na maboko ti Jéhovah ayeke ngbâ a ninga (1 Tim. 6:17; Mat. 6:19, 20). Lo zia na gbele e beku ti duti na ngia teti lakue lakue. E yeke na ngia ti duti na yâ ti sewa ti aita ti ndo ti sese kue. Na ahon kue, songo so e yeke na ni na Nzapa la ayeke na gunda ti ngia ti e. Tënë ti bê ti e ague oko na ti David so, so atâa so a lingbi lo kpe ti bata fini ti lo, lo sepela Jéhovah na yâ ti bia lo tene: “Teti nzobe ti Mo ayeke nzoni ahon fini, fade yanga ti mbi amû gloire na Mo. Tongaso fade mbi sara tënë nzoni na Mo na lâ ti fini ti mbi kue.” (Ps. 63:4, 5). Même tongana e tingbi na angangu kpale, bê ti e ayeke pusu e ti sepela Nzapa na ngia.

11. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene e duti na ngia na yâ ti kusala so e yeke sara na Jéhovah?

11 Bazengele Paul awa aChrétien lo tene: “Ala duti lakue na ngia na yâ ti Seigneur. Mbi kiri mbi tene: Ala duti na ngia!” (aPhil. 4:4). Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene aChrétien aduti na ngia na yâ ti kusala so ala yeke sara na Jéhovah? Ngbanga ti so tënë so Satan abi na sese andu tënë ti droit ti Jéhovah ti komande dunia kue. Satan atene so zo oko ayeke sara na Nzapa na bê ti lo kue pëpe (Job 1:9-11). Tongana e yeke sara na Jéhovah gi ti mä yanga ti lo me e yeke na ngia pëpe, mbeni ye ayeke manke na yâ ti sandaga ti sepela so e yeke mû na lo. Ni la, e yeke sara kue ti sara ye alingbi na wango ti zo ti sungo psaume so: “Sara na L’Éternel na ngia, ga na gbele Lo na lege ti sarango bia.” (Ps. 100:2). Ti sara na Nzapa na ngia nga na bê ti e kue ayeke mû gonda na lo.

12, 13. Nyen la e lingbi ti sara ti hon ndo ti avundu ti e?

12 Tâ tënë, même bê ti awakua ti Jéhovah so amû tere ti ala na lo ayeke nze na ambeni ngoi na ala yeke sara ngangu ti ngbâ ti duti na nzoni bango ndo (aPhil. 2:25-30). Nyen la alingbi ti mû maboko na e na yâ ti mara ti angoi tongaso? A-Éphésien 5:18, 19 atene: “Ala zia si yingo vulu asi ala singo lakue si ala sara tënë na popo ti ala na lege ti apsaume, na lege ti abia ti sepelango na Nzapa, na lege ti abia ti yingo, nga ala he bia na ala pika mozoko ti gonda na Jéhovah na yâ ti bê ti ala.” E lingbi ti sara tongana nyen ti sara ye alingbi na wango so?

13 Tongana vundu ahon ndo ti e, e lingbi ti toto na Jéhovah na yâ ti sambela na e sara ngangu ti gbu li na ndo ti aye so a lingbi ti gonda ni. (Diko aPhilippien 4:6-9.) Ambeni zo abâ so mango abia ti Royaume na ndo ti aye tongana kasete wala CD nga ti mû peko ti abia ni na gbe ti go ti ala amû maboko na ala ti bata bibe ti ala nzoni. Mbeni ita-koli so awara mbeni ngangu kpale ândö so asara si ngoi na ngoi lo yeke na vundu nga bê ti lo anze atene: “Mbi yeke sambela lakue na bê kue nga mbi bata ambeni bia ti Royaume na li. Mbi wara siriri ti bê na hengo na kota go wala na gbe ti go apendere bia so ti sepela na Jéhovah. A yeke nga na ngoi ni so la a sigigi na buku Ga ndulu na Jéhovah. Na yâ ti ngu oko na pekoni so a sigigi na buku ni, mbi diko ni fani use. A yeke lani tongana mbeni ye so ayeke dë bê ti mbi. Mbi hinga so Jéhovah airi tënë nzoni na ndo ti angangu so mbi sara.”

‘Kamba ti siriri so abungbi e oko’

14. Kpengba ye wa aga na lege ti siriri so yingo vulu apusu azo ti duti na ni?

14 Na ngoi ti a-assemblée internationale, aita so alondo na akodoro nde nde ayeke na ngia ti duti ndo oko na aita ti ala. Mara ti angoi tongaso afa siriri so ayeke na popo ti awakua ti Nzapa laso, dutingo beoko ti e na ndo ti sese kue. Mingi ni bê ti azo so ayeke bâ e adö tongana ala bâ so azo so ala ku ti tene ala duti awato ‘asara ngangu ti bata beoko ti yingo na yâ ti kamba ti siriri so abungbi ala oko.’ (aÉph. 4:3). Dutingo beoko so apika bê mingi tongana e bâ aye so mingi ti ala ahon ndo ni ti si dä.

15, 16. (a) Bango ndo ti azo ti ndo so Pierre ayeke lani dä ayeke so wa, nga tongana nyen la ye so ayeke mbeni kpale teti lo? (b) Tongana nyen la Jéhovah amû maboko na lo ti changé bango ndo ti lo?

15 Ti tene azo so alondo na ando nde nde aduti beoko ayeke kete ye pëpe. Ti mû maboko na e ti hinga ye so a lingbi e hon ndo ni ti duti na mara ti beoko so, zia e bâ tapande ti bazengele Pierre. Bango ndo ti lo na mbage ti azo so afâ ganza pëpe asigigi na yâ ti atënë ti lo so: “Ala hinga nzoni mingi so ndia amû lege pëpe na mbeni Juif ti bungbi oko wala ti ga nduru na mbeni zo ti mara nde. Me Nzapa afa na mbi so a lingbi mbi bâ mbeni zo tongana sioni ye wala ye ti saleté pëpe.” (Kus. 10:24-29; 11:1-3). Na lege ti bango ndo so amû lani ndo na ngoi ni so, peut-être Pierre amä na bê so Ndia ahunda na lo ti ndoye gi amba ti lo aJuif. Ye so asara peut-être si lo bâ so a yeke na lege ni ti bâ aGentil tongana awato so a lingbi lo ke ala. *

16 Bâ tongana nyen tere ti Pierre anzere pëpe na ngoi so lo lï na yâ ti da ti Corneille. Zo so kozo ayeke na sioni bibe na ndo ti aGentil alingbi ti ‘bungbi oko’ na ala “na yâ ti kamba ti siriri so abungbi ala oko”? (aÉph. 4:3, 16). Biani, alango kete kozoni, yingo ti Nzapa asara si Pierre achangé bango ndo ti lo nga lo hon ndo ti sioni bibe so lo yeke na ni na ndo ti ambeni zo. Na lege ti mbeni ye tongana suma, Jéhovah afa na lo polele so a yeke pëpe mara ti azo wala kodoro ti ala la asara si Nzapa ayeda na ala (Kus. 10:10-15). Ni la, Pierre atene na Corneille lo tene: “Ti tâ tënë ni, mbi bâ so Nzapa ayeke sara kangbi na popo ti azo pëpe, me na yâ ti amara kue, zo so akpe mbeto ti lo na asara ye so ayeke mbilimbili, lo yeke nzere na lê ti Nzapa.” (Kus. 10:34, 35). Pierre achangé, nga lo duti biani beoko na ‘sewa ti aita kue’.​—1 Pi. 2:17.

17. Na lege wa dutingo beoko ti awakua ti Jéhovah ayeke mbeni ye so adö bê ti zo mingi?

17 Ye so asi na Pierre amû maboko na e ti bâ na nene ni kota gbiango ye so asi na popo ti azo ti Nzapa laso. (Diko Ésaïe 2:3, 4.) Azo kutu mingi so “[a]londo na popo ti amara kue, akete mara kue, azo ti kodoro kue, ayanga ti kodoro kue” achangé bibe ti ala ti lingbi na “ye so bê ti Nzapa aye, so ayeke nzoni, so anzere nga so alingbi kue.” (Apoc. 7:9; aRom. 12:2). Mingi ti ala ayeke azo so ândö tënë ti kengo tere nga na kangbi so ayeke na yâ ti dunia so asara ngangu na ndo ti ala na mbeni ngoi. Me na lege ti mandango Bible nga na mungo maboko ti yingo vulu, ala manda ti “tomba peko ti aye so ayeke ga na siriri”. (aRom. 14:19). Beoko so aga na pekoni amû gonda na Nzapa.

18, 19. (a) Nyen la e oko oko kue e lingbi ti sara ti bata siriri nga na beoko na yâ ti congrégation? (b) E yeke bâ ande nyen na yâ ti article ti peko?

18 Nyen la e oko oko kue e lingbi ti sara ti bata siriri nga na beoko so ayeke na popo ti azo ti Nzapa? Na yâ ti acongrégation mingi a yeke wara azo so alondo na ambeni kodoro nde. Ngobo ti sarango ye ti ambeni alingbi ti duti nde nga peut-être ambeni ahinga ti tene yanga ti kodoro ti e nzoni pëpe. E yeke gi ti hinga ala? Mbeti ti Nzapa ahunda na e ti sara ni. Bazengele Paul asû mbeti na congrégation ti Rome so na yâ ni a yeke wara aChrétien so ayeke aJuif nga na aGentil. Lo tene: “Ala yamba tere na popo ti ala legeoko tongana ti so Christ nga ayamba e, na ala sara ni ndali ti gloire ti Nzapa.” (aRom. 15:7). Na yâ ti congrégation ti mo mbeni zo ayeke dä so mo lingbi ti gi ti hinga lo nzoni mingi?

19 Mbeni ye nde wa e lingbi ti sara ti mû lege na yingo vulu ti sara kusala na yâ ti fini ti e? Article ti peko ayeke sara tënë na ndo ni na ngoi so e yeke sara tënë na ndo ti atanga ti mbage ti lengo ti yingo.

[Akete tënë na gbe ni]

^ par. 3 Lengo so Jésus asara tënë ni andu “lengo ti yingo” nga na “lengo ti yanga” so aChrétien ayeke mû na Nzapa na lege ti kusala ti fango tënë ti Royaume.​—aHéb. 13:15.

^ par. 15 Lévitique 19:18 atene: “Mo futa kula ti mo mveni pëpe, na mo bata ngonzo na bê ti mo na tere ti amolenge ti mara ti mo pëpe, me mo ndoye zo so ayeke nduru na mo legeoko tongana mo ndoye mo mveni.” Akota zo ti bungbi ti vorongo Nzapa ti aJuif atene so “amolenge ti mara ti mo” nga na “zo so ayeke nduru na mo” aye ti sara gi tënë ti aJuif. Ndia ahunda na azo ti Israël ti duti nde na azo ti amara. Me, Ndia ayeda pëpe na bango ndo so akota zo ti bungbi ti vorongo Nzapa ayeke maï ni na ngoi ti akozo Chrétien, mbilimbili ti so atene azo so ayeke aJuif pëpe ayeke awato nga so a lingbi a ke ala kue.

Mo yeke kiri tënë tongana nyen?

• E lingbi ti sara nyen ti fa tâ ndoye na mbage ti aita ti e?

• Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti duti na ngia na yâ ti kusala ti Nzapa?

• E lingbi ti sara nyen ti bata siriri nga na beoko na yâ ti congrégation?

[Ahundango tënë ti manda na ye]

[Encadré na lembeti 25]

“Azo so ayeke atâ Chrétien”

Mbeni buku (Between Resistance and Martyrdom: Jehovah’s Witnesses in the Third Reich) afa peko ti tënë so mbeni maseka so ayeke Juif na so ayeke na da ti kanga atene. Na yâ ti tënë ni, lo sara tënë ti kozo tingbingo tere ti lo na aTémoin ti Jéhovah na ngoi so lo si na kando ti pasi ti Neuengamme. Lo tene:

“Gi kete na pekoni so e aJuif so e londo na Dachau e si na yâ ti kando ni, ambeni Juif ato nda ti honde aye kue so ala yeke na ni tongaso si ala mû mbeni na e pëpe. . . . Na [gigi ti kando ni] e yeke mû lani maboko na mba. Me ge so ye ayeke ngangu na alingbi ti sara si zo awara kuâ, ye so agbu bê ti zo oko oko ayeke ti sö fini ti lo kozoni si. Zo ayeke pensé na amba ti lo pëpe. Me bâ ye so aTémoin ti Jéhovah ayeke sara. Na mbeni ngoi, a lingbi ala sara kua ngangu ti leke ambeni tuyau ti ngu. Dê aya ngangu nga na yâ ti lango ni kue ala luti na yâ ti mbeni ngu so adê ngangu. Zo agi li ti lo gbä na aye so ala sara ti gbu ngangu na yâ ti ye so. Ala tene so Jéhovah la amû na ala ngangu. Legeoko tongana e, mapa so a mû na ala, ala yeke na bezoin ni mingi ndali ti so nzara ahon ndo ti ala. Me ala sara nyen? Ala bungbi amapa kue so ala yeke na ni, ala kangbi yâ ti mapa ni. Ala mû ti ala ndambo ni nga ala mû tanga ti ndambo ni na aita ti ala so alondo na Dachau aga ade ti ninga pëpe. Ala yamba aita ti ala ti Dachau nga ala su ngbangba ti ala. Kozoni ti tene ala te ye, ala sambela. Na pekoni, yâ ti ala kue asi na ala yeke na ngia. Ala tene so nzara asara ala mbeni pëpe. Bâ, a yeke na ngoi ni so la mbi tene: Azo so ayeke atâ Chrétien.”

[Afoto na lembeti 23]

Lâ na lâ, mo yeke mû ambeni ngoi so mo yeke sara na ambeni ye nde ti ga nduru na Jéhovah?