Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na aye ti sioni nga na pasi?

Ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na aye ti sioni nga na pasi?

Bâ ye so Bible afa

Ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na aye ti sioni nga na pasi?

Article so ahunda ambeni tënë so peut-être mo hunda tere ti mo na ni awe nga ayeke fa na mo ndo so mo lingbi ti wara akiringo tënë ni dä na yâ ti Bible ti mo. A yeke nzere mingi na aTémoin ti Jéhovah ti sara lisoro na mo na ndo ti akiringo tënë ni so.

1. Aye ti sioni abâ gigi tongana nyen?

Aye ti sioni abâ gigi na ndo ti sese na ngoi so Satan atene kozo mvene. Satan ayeke lani sioni pëpe na ngoi so Nzapa asara lo. Lo yeke lani mbeni ange so alingbi kue, me lo “ngbâ na yâ ti tâ tënë pëpe”. (Jean 8:44). Lo sara si nzara ti tene azo avoro lo adü na yâ ti bê ti lo, atâa so gi Nzapa oko la alingbi ti tene azo avoro lo. Na lege ti mvene Satan aga na kozo wali, Ève, ti mä yanga ti lo ahon ti mä yanga ti Nzapa. Adam amû peko ti wali ti lo ti ke yanga ti Nzapa. Desizion so Adam amû so asara si pasi nga na kuâ aga na pekoni.​—Diko Genèse 3:1-6, 17-19.

So Satan ahanda Ève ti ke yanga ti Nzapa afa so lo Satan lo ke droit ti Nzapa ti komande dunia. Mingi ti azo amû peko ti Satan ti ke komandema ti Nzapa. Tongaso, Satan aga “mokonzi ti dunia so”.​—Diko Jean 14:30; Apocalypse 12:9.

2. Mbeni ye ti sioni ayeke na yâ ti aye so Nzapa asara lani?

Azo nga na a-ange so Nzapa asara ala lani alingbi ti sara aye kue so Nzapa ahunda na ala (Deutéronome 32:4, 5). Nzapa asara e na lo mû na e liberté ti soro ti sara ye ti nzoni wala ti sara ye ti sioni. Liberté so amû lege na e ti fa na Nzapa so e ndoye lo.​—Diko Jacques 1:13-15; 1 Jean 5:3.

3. Ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na pasi?

Ngbene ye so kengo yanga abâ gigi na Éden, Jéhovah amû lege na azo ti duti nde na komandema ti lo teti mbeni ngoi. Ngbanga ti nyen? Ti fa so, nde na lo, ngangu kue so azo ayeke sara ti komande alingbi ti ga na ye ti nzoni na azo pëpe (Jérémie 10:23). Angu 6000 so ahon afa polele so tënë so ayeke tâ tënë. Komandema ti azo awara lege pëpe ti sara si bira, aye ti sioni, fango ngbanga ti kirikiri nga na kobela ahunzi.​—Diko Zo-ti-fa-tene 7:29; 8:9; aRomain 9:17.

Me, azo so ayeda na komandema ti Nzapa awara ye ti nzoni na pekoni (Ésaïe 48:17, 18). Na yâ ti kete ngoi Jéhovah ayeke futi angorogbia ti azo kue. Gi azo so ayeda ti tene Nzapa aduti Gbia ti ala la ayeke ngbâ ande na ndo ti sese.​—Ésaïe 2:3, 4; 11:9; diko Daniel 2:44.

4. So Nzapa akanga bê lo ku azi lege na e ti sara nyen?

Satan atene so azo ayeke mä yanga ti Jéhovah lakue pëpe. So Nzapa akanga bê lo ku amû lege na e ti fa wala e ye komandema ti Nzapa wala ti azo. E yeke fa ni na lege so e yeke sara ye na fini ti e.​—Diko Job 1:8-11; aProverbe 27:11.

5. Tongana nyen la e yeke fa so Nzapa ayeke Gbia ti e?

Tongana e gi ti voro Nzapa alingbi na tënë ti lo so ayeke na yâ ti Bible nga e sara ye alingbi na ni, e yeke fa so lo yeke Gbia ti e (Jean 4:23). E yeke kpe nga ti yôro tere ti e na yâ ti aye ti poroso nga na bira tongana ti so Jésus asara.​—Diko Jean 17:14.

Satan amû ngangu ti lo ti pusu azo ti sara aye ti sioni. Tongana e ke aye ti sioni so, ambeni kamarade ti e nga na afami ti e alingbi ti he e wala ti kanga lege na e (1 Pierre 4:3, 4). Tongaso, a lingbi e mû desizion. E yeke bungbi oko na azo so andoye Nzapa wala pëpe? E yeke sara ye alingbi na andia ti lo so ayeke nzoni mingi so ndoye apusu lo ti mû ni na e wala pëpe? Tongana e mû nzoni desizion, e yeke fa so Satan atene mvene tongana lo tene so zo oko ayeke mä yanga ti Nzapa pëpe.​—Diko 1 aCorinthien 6:9, 10; 15:33.

Ti hinga tënë mingi na ndo ni, bâ chapitre 11 ti buku Bible afa nyen biani?, so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.

[Foto na lembeti 12]

Adam amû sioni desizion

[Foto na lembeti 13]

Adesizion ti e ayeke fa wala e yeda ti tene Nzapa aduti Gbia ti e