Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mo hinga?

Mo hinga?

A yeke mû lani a-offrande na yâ ti temple na ngoi ti Jésus tongana nyen?

A zia lani asanduku ti nginza ti yâ ti temple ni na mbeni ndo so a iri ni Sedu ti aWali. Mbeni buku (The Temple—Its Ministry and Services) atene: “Ambeni pilier ti temple ni ayeke na ndo ni so, nga na tere ti amur ni, a zia asanduku bale-oko na ota, wala ‘atrompette,’ ti tene a bi a-offrande dä.”

A iri asanduku ni atrompette ngbanga ti so yanga ni ayeke kete me yâ ni akono. A sû ambeti na tere ti sanduku ni oko na oko ti fa mara ti a-offrande so a yeke bi na yâ ni. Nga, tongana a ro a-offrande ni, a yeke bata ni ndali ti akua so a zia ni ndali ni. A yeke na Sedu ti aWali ni so la Jésus aluti dä lani si lo yeke bâ na gbâ ti azo, nga na womua so ye ti lo ayeke dä ape so, so aga ti bi a-offrande ti ala na yâ ni.—Luc 21:1, 2.

Asanduku use ayeke ndali ti lapo ti temple ti ngu ni so nga na ti ngu so ahon. Sanduku 3 ni ti si na 7 ni ayeke ti anginza ndali ti akolokoto, apigeon, akeke, dukani nga na asembe ti lor. Tongana nginza ti zo ni angbâ, lo yeke zia ni na yâ ti sanduku 8 ni tongana a yeke nginza ti a-offrande teti siokpari. Me tongana a yeke tanga ti nginza ti a-offrande ti kengo-ndia, ti sacrifice ti andeke, ti a-offrande ti aNaziréen nga na ti azo ti buruma, lo yeke zia ni na yâ ti sanduku 9 ni ti si na 12 ni. Sanduku 13 ni ayeke ndali ti a-offrande so azo amû na bê ti ala wani.

Ambeti so Luc asû na yâ ti Bible ayeke tâ tënë biani?

Luc la asû Évangile so iri ti lo ayeke na ndo ni nga na mbeti ti Kusala ti Abazengele. Lo tene so lo “gi nda ti aye kue mbilimbili, ngbene ye so aye ni ato nda ni”. Me ambeni wandara ayeke na kite na ndo ti aye so lo sû ni so (Luc 1:3). Nyen la afa so tënë ti aye so lo sû so ayeke atâ ye?

Luc asara tënë ti aye so tongana zo agi ndani, lo yeke bâ so a yeke tâ ye. Na tapande, na yanga ti kodoro so lo sû na ambeti ni giriri, lo sara kusala na ambeni titre ti akota zo ti Rome ti ândö me so laso azo ahinga ni mingi ape. Ti ngoi ti e, a kiri peko ti atitre ni so na atënë tongana azo ti komande ti gbata ti Philippe, amokonzi ti gbata ti Thessalonique, azo so ayeke na li ti amatanga nga na angia na kodoro ti Éphèse (Kusala 16:20; 17:6; 19:31). Luc airi Hérode Antipas, gouverneur, nga Sergius Paulus, proconsul ti Chypre.—Kusala 13:1, 7.

So Luc asara kua na atitre na lege ni alingbi tâ na ni ngbanga ti so lani, na tapande, tongana mbeni kete gbata ti Rome achangé aga mbeni kota gbata, titre ti akota zo ti gbata ni nga kue ayeke changé. Wandara Bruce Metzger atene: “Atënë ni so asigigi fani mingi na yâ ti buku ti Kusala, na a fa so atitre ni alingbi tâ na ndo ni nga na ngoi ni.” Wandara William Ramsay airi Luc atene lo yeke “mbeni kota wasungo mbaï.”