Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA 46

Mwe Mwazindigija omu Obuhya Musegeze Akalamo Kinyu oku Mukolo gwa Yehova

Mwe Mwazindigija omu Obuhya Musegeze Akalamo Kinyu oku Mukolo gwa Yehova

“Nyakasane [Yehova, NWT] ye buzibu bwani . . . Yene omurhima gwani gwàli gucîkubagîre.”​—ENNA. 28:7.

LWIMBO 131 “Kile Chenye Mungu Ameunganisha”

EBI RHWAYIGA *

1-2. (a) Bulya gurhi abazindigija omu buhya bashinganine balangalire Yehova? (Ennanga 37:3, 4) (b) Bici rhwaganirira mw’eci cigabi?

K’OLI wacirheganya okuja omu buhya erhi wacizindigija omu buhya? Erhi akaba ntyo, buzira karhinda olangalire okushagalukira akalamo n’omuntu ozigire bwenene. Kobinali akalamo k’obuhya karhaba kalembu ensiku zoshi, omu buhya muba emihigo y’obulagirire eshinganine okurhôlwa. Oku mwakalwisa amazibu n’oku mwarhôla emihigo ko kwakayerekana erhi mwayishiba n’omwishingo erhi murhakaba nago omu myaka yayisha. Erhi mwakalangalira Yehova, mwanakarhôla emihigo y’obwenge, obuhya bwinyu bwanazibuha, na kandi mwanaba n’omwishingo munene. Erhi mwakabula bukolesa amahano ga Nnâmahanga, nkaba mwanarhimanana n’amazibu gakalerha akashababe omu buhya bwinyu na ntyo ganarhuma murhaba n’omwishingo.​—Osome Ennanga 37:3, 4.

2 Ciru ankaba eci cigabi ciganirire ho n’aho abazindigija omu buhya, cikone caganirira amazibu abajire omu buhya boshi bakarhimanana nago. Casegeza ebi rhwakaciyigiriza kugerera enyiganyo abalume n’abakazi baganirirwe omu Bibliya barhulekire. Ezo nyiganyo zirhuyigirizize amasomo rhwakakolesa omu kalamo kirhu ka ngasi lusiku, n’omu buhya. Na kandi rhwayishibona ebi rhwakaciyigiriza kugerera abajire omu buhya ba muli gano mango girhu.

MAZIBU GAHI ABAZINDIGIJA OMU BUHYA BAKABUGANANA NAGO?

Mihigo ehi yakarhuma abazindigija omu buhya bubula bujira binji omu mukolo gwa Yehova? (Olole ecifungo ca 3-4)

3-4. Mazibu gahi abazindigija omu buhya bakarhimanana nago?

3 Bantu baguma na baguma banakahanûla abazindigija omu buhya oku bakwanine balame akalamo abantu babona oku ko kinja. Kwa lwiganyo, ababusi na bene wabo banaseza abazindigija omu buhya oku barhonderage baburha abana. Erhi kandi bene wabo erhi abîra babo barhagwerhi entanya mbi banalonza okubashumya bagule enyumpa, n’okuyiyunjuza ebintu binja biri alamode.

4 Erhi bakabula kuba masu, abo barhôline banarhôla emihigo yakarhuma baba n’amadeni barhakahashilyula. Na ntyo, omulume na mukage banakola nsa nyinji bwenene lyo balola gurhi bakalyula ago madeni. Ako kazi kanarhuma banyihya akasanzi bakagezize omu kusoma Ebibliya bonene, omu nterekêro y’omulala n’omu mukolo gw’amahubiri. Ciru abo barhôline banahikira aha bakola bakagosa entimanano enyanya z’okukola nsa nyinji lyo babona nsaranga nyinji erhi lyo barhagiheza akazi kabo. N’oko kwanarhuma barhacijira bintu binji omu mukolo gwa Yehova n’obu bagwerhe obulyo bw’okubijira.

5. Bici ociyigirizize kugerera olwiganyo lwa Klaus na Marisa?

5 Ebyabwine byayerekine oku okusegeza akalamo kirhu koshi omu kulongereza ebintu by’omubiri kurhalerha mwishingo gw’okunali. Olole ebi Klaus na Marisa bacibwinire lugenda oko. * Erhi bayusijira obuhya, bombi bakagikola lyo bahashiba na bintu binji na nsaranga nyinji. Cikone, omu kandalala kabo barhakagiciyumva barhimusirwe. Klaus adesire ntya: “Rhwagwerhe bintu binji bya mubiri kulusha ebi rhwalilagirireko, cikone nta mihigo y’ekiroho rhwagwerhe. Omu kuderha okuli, akalamo kali kazibu na kakurhamya.” Nkaba nawe wabwine oku okusegeza obwenge bwirhu omu kulongereza ebintu by’omubiri kurhakulerheraga okurhimukwa. Erhi akaba ntyo kobiri, orhavunikaga omurhima. Okurhanya oku nyiganyo nyinja z’abandi kwanakurhabala muli ako kanga. Burhangiriza, oleke rhuganirire ebi abalume bakaciyigiriza kugerera olwiganyo lwa Mwami Yozafati.

OLANGALIRE YEHOVA AKA MWAMI YOZAFATI

6. Kushimbana n’ihano liri omu lwandiko lw’Emigani 3:5, 6, gurhi Mwami Yozafati alwisize amazibu madarhi gamuhikiraga?

6 Mwe balume, ka hali amango muyumva emikolo mushinganine okujira yabarhalusire olugero? Erhi akaba ntyo, mwanayunguka kugerera olwiganyo lwa Mwami Yozafati. Ye nka mwami, Yozafati agwerhe omukolo gw’okushibirira ishanja lyoshi lyo liba omu murhula! Gurhi ajijire ly’ahikiriza ogo mukolo gwago-gwago? Yozafati ajira okwage koshi ly’alanga ishanja lyoshi akagirhegeka. Ayubaka engo erhi vile z’e Yuda anagusha haguma omurhwe gw’abasoda b’emisi balushire 1 160 000. (2 Nga. 17:12-19) Enyuma z’aho, Yozafati acibirhiganana n’agandi mazibu madarhi. Omurhwe munene gw’aba Amoni, aba Mowabu, n’abalume barhengaga omu eneo y’entondo y’e Seiri bamurhera barhera n’omulala gwage n’abantu bage. (2 Nga. 20:1, 2) Gurhi Yozafati ajijire? Alongereza emisi n’oburhabale kurhenga emwa Yehova. Oko kwali kulinganine n’ihano ly’obwenge liri omu Emigani 3:5, 6. (Osome.) Isala lya Yozafati liri omu 2 Enganîro 20:5-12, liyerekine kunganaci akagilangalira Ishe w’omu mpingu. Gurhi Yehova ashuzize kw’er’isala lya Yozafati?

7. Gurhi Yehova ashuzize okw’isala lya Yozafati?

7 Yehova aganiza Yozafati kugerera Omulawi wakagihamagalwa Yahazieli. Yehova aderha ntya: “Muyishe muciyerekane munayimange ahola, mwabona oku Nyamubâho amuyokola.” (2 Nga. 20:13-17) Oko ajiraga arhaliko balugijira amango g’okulwa ivita! Cikone arhali muntu wahânaga ago mahano, ci garhengaga emwa Yehova yenene. Omu kulangalira Nnâmahanga wage n’omurhima goshi, Yozafati arhumikira ebi banamubwiraga. Erhi ye n’abantu bage bagend’ibuganana n’abashombanyi, arhali basoda bo ahizire embere z’ebyo bigusho, ci ahira abimbiza embere zabo. Yehova ahikiriza eciragane ahaga Yozafati, amurhabala abulabuza ogo murhwe gw’abashombanyi.​—2 Nga. 20:18-23.

Abazindigija omu buhya banasegeza akalamo kabo oku mukolo gwa Yehova kugerera isala n’okuyiga Ebibliya (Olole ecifungo ca 8, 10)

8. Bici abalume bakaciyigiriza kugerere olwiganyo lwa Yozafati?

8 Mwe balume, mwanaciyigiriza binji kugerera olwiganyo lwa Yozafati. Ogwerhe omukolo gw’okushibirira abantu b’omu mulala gwawe, co cirhumire oshinganine ajire okwawe koshi ly’olanga n’okurhabala omulala gwawe. Erhi orhimanana n’amazibu, hali amango wakarhanya mpu nkaba ogwerhe obuhashe bw’okugalwisa wenene. Cikone, ohagalike iroho ly’okulangalira emisi yawe wenene. Lubero n’oko, okashenga Yehova oburhabale. Na kandi, okashenga burhahusa haguma na mukawe. Olonze obulongozi bwarhenga emwa Yehova omu kuyiga Ebibliya n’ebitabu rhuhâbwa n’ikubuliro lya Nnâmahanga, okolese n’amahano ohâbirwe omo. Hali abandi barhakayemera emihigo eyimangire oku Bibliya orhôzire, ciru nkaba banakubwira oku oli cihwinja. Banakubwira oku ensaranga n’ebintu zakagula byanalanga omulala gwawe. Cikone okengere olwiganyo lwa Yozafati. Alilangalire Yehova anayerekana ntyo kugerera ebijiro byage. Yehova arhalekaga oyo mulume mwishwekerezi, na nawe arhakakuleka. (Enna. 37:28; Hb. 13:5) Bici abarhôline bakajira lyo bamanyirira erhi bombi bagwerhe akalamo k’omwishingo?

MUSEGEZE AKALAMO KINYU OKU MUKOLO GWA YEHOVA AK’OMULEBI IZAYA NA MUKAGE

9. Bici byakaderhwa lugenda Izaya na mukage?

9 Omulebi Izaya na mukage basegize akalamo kabo oku mukolo gwa Yehova. Izaya ali mulebi, binabonekine nka na mukage naye agwerhe eyage mikolo y’obulebi akagihikiriza, bulya akagihamagalwa “omulêbi-kazi.” (Iz. 8:1-4) Izaya na mukage, bombi balisegize okuharamya Yehova omu kalamo kabo. Olo luli lwiganyo lwinja bahirireho abajire omu buhya ba muli gano mango girhu!

10. Gurhi okuyiga obulebi bw’Ebibliya kwakazibuhya omuhigo gw’omulume na mukage gw’okujira binji nk’oku bakanahasha omu mukolo gwa Yehova?

10 Abajire omu buhya ba muli gano mango banasegeza akalamo kabo oku mukolo gwa Yehova omu kujira ngasi byoshi bakanahasha omu mukolo gwage. Banazibuhya obulangalire bwabo muli Yehova omu kuyiga obulebi bw’Ebibliya haguma n’okubona gurhi ngasi mango bunakahikirira. * (Tt. 1:2) Banarhanya oku cigabi bakajira omu kuhikiriza bulebi buguma na buguma. Kwa lwiganyo, banaba n’omukolo gw’okujira omu kuhikirizibwa kw’obulebi Yezu ahânaga buyerekine oku omwanzi mwinja gwanayigirizibwe omw’igulu lyoshi embere obuzinda buyishe. (Mt. 24:14) Oku abajire omu buhya bakagendekera babona kunganaci obulebi bw’Ebibliya buli bwahikirira, ko bakanazibuhya omuhigo gwabo gw’okujira binji nk’oku bakanahasha omu mukolo gwa Yehova.

MUHIRE OBWAMI BWA NNÂMAHANGA OKU NAFASI NTANZI AKA AKILA NA PRISKA

11. Bici Akila na Priska bahashir’ijira, na bulya gurhi?

11 Abazindigija omu buhya banaciyigiriza binji kugerera olwiganyo lwa Akila na Priska, mulume na mukage bali Bayahudi bal’ilamire omu vile y’e Roma. Bayumva omwanzi mwinja lugenda Yezu n’oko kwarhuma baba Bakristu. Buzira karhinda, balirhimusirwe n’akalamo bal’ilamire. Cikone, akalamo kabo kashanja buzira kucirheganya erhi Omurhegesi Klaudiyo arhegeka oku Abayahudi boshi barhenge e Roma. Orhanye gurhi oko kwakahumire oku kalamo ka Akila na Priska. Balishinganine barhenge ahantu balikola bakomire, bacibiyubaka enyumpa buhyahya n’okucibirhondeza buhyahya omukolo gwabo gw’okusuka amahema. K’ebyo byabahikire omu kalamo kabo byarhumire babula kuhira Obwami oku nafasi ntanzi? Nkaba omanyire ishuzo ly’er’idoso. Omu nyumpa yabo mpyahya e Korinti, Akila na Priska barhondera okurhabala ecigamba c’eyo munda n’okukola haguma na Paolo lyo bazibuhya bene wabo b’eyo munda. Enyuma z’aho, bahamira omu zindi vile z’eyo munda zalimw’obulagirire bunji bw’abahubiri. (Ebj. 18:18-21; Rm. 16:3-5) Akalamo bal’ilamire kali kinja bwenene banagwerhe omwishingo!

12. Bulya gurhi abarhôline bashinganine bacihirireho emihigo y’ekiroho?

12 Ene nalyo omulume n’omukazi barhôline banayiga olwiganyo lwa Akila na Priska omu kuhira Obwami bwa Nnâmahanga oku nafasi ntanzi omu kalamo kabo. Amango omulume n’omukazi bacir’ibashebana go mango minja bakaganirira lugenda emihigo y’omu kalamo kabo. Erhi abarhôline bahiga okurhôla emihigo y’ekiroho haguma n’okuyihikiriza, banabone kunganaci iroho lya Yehova liri lyabarhabala omu njira nyinji. (Muh. 4:9, 12) Rhulole olwiganyo lwa Russell na Elizabeth. Russell adesire ntya: “Amango rhwakagishebana, rhwakaganirira n’obwalagale okubiyerekire emihigo yirhu y’ekiroho.” Elizabeth adesire ntya: “Rhwaganirire eyo mihigo bulya enyuma z’aho ciru rhwakayish’iribuganana n’eyindi mihigo y’okurhôla, rhwanaciseza rhuhugûkwe erhi erharhuhanze okuhikira emihigo yirhu y’ekiroho.” Akanga Russell na Elizabeth balimo kabashumya okuhamira omu cihugo c’e Micronésie lyo bakolera eyo munda bulya yali obulagirire bunji bw’abahubiri.

Abazindigija omu buhya banasegeza akalamo kabo oku mukolo gwa Yehova kugerera okucihiriraho emihigo y’ekiroho (Olole ecifungo ca 13)

13. Nk’oku biyerekinwe omu Ennanga 28:7, bunguke buci rhwakaba nabo erhi rhwakalangalira Yehova?

13 Aka Russell na Elizabeth, ene bantu banji barhôline bahizire okulama akalamo karhahunyiri binji lyo baba n’akasanzi kanji k’okugeza omu mukolo gw’okuhubiri n’okuyigiriza nk’oku banahashire. Erhi abarhôline bacihiriraho emihigo bakahashihikiriza omu mukolo gwa Yehova, oko kunabalerhere bunguke bunji. Banabone kunganaci Yehova abashibirire, obulangalire bwabo muli ye bunasêre, na kandi banaba n’omwishingo bwenene.​—Osome Ennanga 28:7.

MULANGALIRE EBIRAGANE BWA YEHOVA AKA ENTUMWA PETRO NA MUKAGE

14. Gurhi Petro na mukage bayerekinemwo oku balangalire eciragane ciri Mateyo 6:25, 31-34?

14 Kandi abarhôline banaciyigiriza binji kugerera olwiganyo lwahânagwa na Petro na mukage. Hofi myezi ndarhu erhi mwaka muguma enyuma za Petro okurhimanana na Yezu oburhanzi, byahûna Petro arhôle omuhigo gw’obulagirire bwenene. Petro akagijira omukolo gw’okuduba ensamaki. Co cirhumire erhi Yezu amulalika oku amushimbe akasanzi koshi, Petro arhanya lugenda mukage n’ogo muhigo arhôla. (Lk. 5:1-11) Petro acishoga okulusa Yezu omu mukolo gw’amahubiri. Arhôla omuhigo gw’obwenge! Na kandi rhugwerhe ecirhumire cinja c’okuderha oku muka Petro alunzire okuboko ogo muhigo gw’iba. Ebibliya eyerekine oku enyuma z’okufuka kwa Yezu, muka Petro akagilambagira haguma naye omu mibalamo yage miguma na miguma. (1 Kr. 9:5) Buzira karhinda, olwiganyo lwinja l’oyo mukazi Mukristu lwaha Petro oluhûma lw’okuderha n’obwalagale amahano galongozibagwa n’iroho litagatifu ahâga abalume n’abakazi Bakristu. (1 Pt. 3:1-7) Kobinali, Petro na mukage bal’ilangalire eciragane ca Yehova c’okuhikiriza amalagirire gabo g’omubiri erhi bakahizire Obwami bwage oku nafasi ntanzi omu kalamo kabo.​—Osome Mateyo 6:25, 31-34.

15. Bici ociyigirizize kugerera ebi Tiago na Esther bacibwinire?

15 Akaba okola ogwerhe myaka misungunu ojire omu buhya, gurhi wakagendekera wayushula irala lyawe ly’okujira binji omu mukolo gw’amahubiri? Enjira nguma kuli kulola ebi abandi barhôline bacibwinire. Kwa lwiganyo, wanasoma ebigabi bidesire “Walijitoa kwa Kujipendea.” Ebyo bigabi byarhabire Tiago na Esther, mulume na mukage baba balamire e Brésil, bacibizibuhya irala lyabo ly’okukolera ahali obulagirire bunene. Tiago ahugwîre ntya: “Erhi rhusoma ebyabwine biyerekine gurhi Yehova arhabala abakozi bage ba muli kano kasanzi, nirhu rhwalonza okukulikira amahano ga Yehova n’okucibonera gurhi nirhu arhurhabala.” Omu mwaka gwa 2014 bahikira aha bahamira e Paraguay, eyo munda bali bakolera omu cigamba c’eci Portugais. Esther adesire ntya: “Olwandiko rhushagalukira bwenene luba lwa Abefezi 3:20. Kasanzi kanji, rhunabone oku ezo nderho ziri z’okuli omu mukolo gwirhu rhujirira Yehova.” Muli ago maruba g’ab’Abefezi, Paolo alaganyize oku Yehova anarhuha binji kulusha ebi rhumuhûnyire. Kobinali oko kuli kw’okuli!

Abazindigija omu buhya banasegeza akalamo kabo oku mukolo gwa Yehova kugerera okulonza amahano emwa bene wirhu bakuzire kiroho (Olole ecifungo ca 16)

16. Bandi abazindigija omu buhya bakadosa amahano erhi bakalonza okuhikira emihigo yabo?

16 Abazindigija omu buhya banayunguka n’ebyabwinwe by’abandi bantu baciyigirizize okulangalira Yehova. Barhôline baguma na baguma banaba erhi bagezize myaka minji bali omu mukolo gw’akasanzi koshi. Bulya gurhi orhakabadosa amahano erhi akaba oli warhanya lugenda emihigo yawe? Eyo eri yindi njira wakayerekanamwo oku olangalire Yehova. (Mig. 22:17, 19) Abagula nabo banarhabala abazindigija omu buhya bacihirireho emihigo y’ekiroho n’okuyihikiriza.

17. Bici byahikire Klaus na Marisa, na bici rhwakaciyigiriza kugerera ebi bacibwinire?

17 Ciru akaba ntyo, hali amango omuhigo gwirhu gw’okuhikira mukolo mulebe gubula kuba nk’oku rhwalilangalire. Rhulole olwiganyo lwa Klaus na Marisa, rhwaganiriraga embere. Enyuma za myaka isharhu bajire omu buhya, barhenga aha mwabo bajiba bavolontere oku mukolo gw’obubasi g’omu tawi y’e Finlande. Cikone, bayumva oku barhayemererwe okuyusa eyo munda kasanzi kalushire myezi ndarhu. Oku murhondero, bavunika omurhima. Cikoki enyuma z’aho ebintu byashanja, bababwira oku bajisoma Eciharabu, na buno bashagalusire okukolera omu eneo y’Eciharabu omu cindi cihugo. Omu kukengera oko, Marisa adesire ntya: “Nakagiyoboha okujira ebintu ntasigijira na ntyo nalishinganine ndangalire Yehova loshi-loshi. Cikone nabona kunganaci Yehova arhurhabire omu njira rhurhal’ilangalire. Enyuma z’okucibonera ebyo, obulangalire bwani muli Yehova bwasêra.” Nk’oku olo lwiganyo luyerekine, mwanayemera n’obwalagale oku Yehova ayishimuhemba erhi mwakamulangalira loshi-loshi.

18. Bici abajire omu buhya bakajira lyo bagendekera balangalira Yehova?

18 Obuhya eba nshokano erhenga emwa Yehova. (Mt. 19:5, 6) Aba alonzize abarhôline bashagalukire eyo nshokano. (Mig. 5:18) Mwe mwacizindigija omu buhya, bulya gurhi murhakalola gurhi muli mwakolesa akalamo kinyu? Ka muli mwajira okwinyu koshi lyo muyereka Yehova kunganaci mushagalukire eyo nshokano amuhîre? Mukaganiza Yehova kugerera isala. Mukalonza amakanuni omu Kanwa ka Nnâmahanga galinganine n’akanga mulimo. Buzinda mucishoge okukolesa amahano Yehova amuhire. Mwanayemera n’obwalagale oku mwanaba n’omwishingo erhi mwakasegeze akalamo kinyu oku mukolo gwa Yehova!

LWIMBO 132 Sasa Tunakuwa Mwili Mumoja

^ kip. 5 Mihigo yirhu miguma na miguma yanarhuheka akasanzi n’emisi y’okukolera Yehova. Ci bwenene abazindigija omu muhya banarhimanane n’emihigo yakahuma oku kalamo kabo koshi. Eci cigabi cabarhabala bakarhôla emihigo y’obwenge yakarhuma baba n’obushagaluke.

^ kip. 5 Mazino maguma maguma gashanjirwe.