Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ENGANÎRO Z’AKALAMO K’ABANTU

Nabwine Akantu Kinja Kulusha Ecinganga

Nabwine Akantu Kinja Kulusha Ecinganga

“EBI muli mwambwira byo nakagirhanyako kurhenga ndi murho!” Ezo nderho nazibwiraga balwala babirhi bayishaga mpu mbabuke omu mwaka gwa 1971. Muli ago mango lyo narhondezagya eyani clinique enyuma z’okuhâbwa ediplome y’okuba dogtere. Abo balwala bali bandi, na bici ebyo nakagirhanyako erhi ndi murho? Muleke muganirire gurhi ezo nganîro najiraga haguma n’abo balwala zashanjire ebi nakagihira oku nafasi ntanzi omu kalamo kani na bulya gurhi nyemire oku ezo ntanya zani z’eburho zahikirira hano hofi-hofi.

Naburhagwa omu mwaka gwa 1941, omulala gwihu gurhali mugale, rhwal’ilamire e Paris, omu France. Nalishagalukire okuyiga, cikone orhanye gurhi naciyumvirhe erhi ngwerhe myaka ikumi, nalwala etiberkiloze na buzinda naleka okuja emasomo! Badogtere bambwira oku nkalegerera ngwishire lyo ntagirhamya amahaha gani. Nayusize myezi minji na kasanzi kanji ndi nasoma e dictionnaire n’okuyumvirhiza emyanzi y’oku Université y’e Paris yakag’igezibwa oku Radiyo Sorbonne. Amango dogtere aderhaga oku nafumire n’oku nanagalukaga emasomo, nashagaluka bwenene. Nacibwira ntya: ‘Omukolo badogtere bakola guba mwinja bwenene!’ Kurhondera ago mango, narhondera okurhanya gurhi nakakabuka abantu endwala zabo. Ngasi mango erhi larha akandosize bici nayish’ijira omu kalamo kani, nakag’imubwira erhi: “Ndonzize nyishiba dogtere.” Oko ko kwarhumire nahikira aha nazigira amasomo g’ecinganga.

ESIYANSE YARHUMA NAYEGERA NNÂMAHANGA

Omulala gwirhu gwali gwa Bakatoliki b’izino kone. Cikoki ntalimanyire binji okubiyekire Nnâmahanga, nanaligwerhe madoso manji cikone garhal’igwerhe mashuzo. Enyuma z’okurhondera okusoma amasomo g’ecinganga oku université lyo nahikire aha nayemera n’obwalagale oku obuzine bwalemagwa.

Nkengire oburhangiriza nalabiraga eselile omu mikroskope. Nasomerwa bwenene erhi mbona gurhi ebi eselile eba ejijirwemo bijira amango g’ecidurhu n’amango g’emboho. Na kandi nabona gurhi e cytoplasme (kantu kaba omu ndani y’eselile) eyonda erhi bakayihirako omunyu na gurhi eneneha erhi eja omu mishi gacire. Oko ejira n’ebindi bintu binji ejira kunarhabale omubiri gukômere amango hali ecidurhu erhi mboho. Erhi mbona ebyo bintu by’okusomeza biba omu selile, nabona oku obuzine burhayishaga ntya-ntya kone.

Erhi ndi omu mwaka gwa kabirhi gw’amasomo g’ecinganga, nabona bintu binji binyemezize oku ho Nnâmahanga aba. Amango rhwaciyigirizagya okubiyerekire omubiri gw’omuntu, rhwabona gurhi ebiba omu kuboko kw’omuntu bimuhashisa okugonya n’okulambula eminwe. Oku emisi eba elungine haguma n’orhuvuha n’oku ekola haguma kuba kwacisomerine bwenene. Kwa lwiganyo, nayizire oku ebiba bilunzire haguma emisi y’okuboko oku kavuha ka kabirhi k’omunwe biba bigabemwo kabirhi, binajire ecifundo cirhuma akavuha kali oku minwe karherera n’eminwe enali aha enaba. Oluhu luzibu nalo lunalunge haguma emisi n’orhuvuha rhw’eminwe. Nk’okuboko kwirhu kurhajiragwa muli eyo njira, eminwe yirhu erhakakozire bwinja. Nahugûkwa bwinja-bwinja oku haba omuntu w’obwenge bunji walemaga omubiri gw’omuntu.

Nacibishagalukira bwenene Owalemaga obuzine erhi ngendekera nayiga gurhi biba ly’omwana ahikira aha aburhwa. Nayiga oku embere akabonjo kaburhwe, nka kagwerhe amagala nkana nnina anakakaha omuka kayisa kugerera omunyunyu gwako. Binahashikane ntyo erhi n’orhufuko rhusungunu-ngunu rhuba omu mahaha rhuyorha nka kabumbu rhurhanacijirwa. Cikone erhi akasanzi k’okuburhwa kayegerera, amishi gali nka mavurha ganayunjule omu ngasi higuma hy’orho rhufuko rhusungunu-ngunu. Na kandi, bintu binji binabe erhi omwana aburhwa n’okuyisa oburhangiriza. Omurhule guba omu murhima gw’omwana gunafukwe, n’okuhêka omuko omu mahaha. Muli ako kasanzi, oko kunarhume aha orho rhufuko rhusungunu-ngunu rhuli harhagwarhanaga bulya hanayunjule omuka duba-duba. Ho n’aho, omwana anabe n’obuhashe bw’okuyisa yenene.

Nal’ilonzize okumanya Owalemaga ebyo bintu binja ntyo, na muli oko narhondera okuyiga Ebibliya buzibu-zibu. Nashagalukira amarhegeko gayerekire okuca Nnâmahanga ahâga ishanja ly’aba Israheli hamagera myaka 3 000 na kulusha. Nnâmahanga arhegeka aba Israheli oku nka bamaja muhanda banagubwikire kw’ebidaka, bakakalaba ngasi mango, n’okuyegula omuntu oliko ngasi cimanyiso c’endwala y’okuyahukira. (Lev. 13:50; 15:11; Lush. 23:13) Ebibliya yali erhi yaganirire lugenda oku endwala eyahukira, cikone muli aga magana g’emyaka egezire ly’abasomire eby’esiyanse bayerekine ntyo. Nacibir’ihugûkwa oku okurhumikira amarhegeko gayerekire ecijiro c’obuhya gaganirirwe omu citabu ca Bene-Levi, kwakag’irhabala ishanja lyoshi libe n’amagala minja. (Lev. 12:1-6; 15:16-24) Nahugûsirwe oku Omulemi ahâga aba Israheli ago marhegeko lyo baba n’amagala minja n’oku akag’igisha abakag’igarhumikira. Nahikira aha nayemera n’obwalagale oku Ebibliya yalongozibagwa na Nnâmahanga, Nnâmahanga ntalic’imanya izino lyage muli ago mango.

OKU NARHIMANAGAMWO MUKANIE N’OKU NAMANYAGAMWO YEHOVA

Nie na Lydie rhwajiraga obuhya omu nsiku 3/4/1965

Erhi ndi oku université lyo ngendekeza amasomo g’ecinganga, narhimanana na munyere muguma wakag’ihamagalwa Lydie, nayumva musimire bwenene. Rhwaja omu buhya omu mwaka gwa 1965, muli ago mango nalikola ndi omu kagarhi k’emyaka y’amasomo gani. Omu mwaka gwa 1971, nie na Lydie rhwalikola rhugwerhe bana basharhu b’omu bana ndarhu rhwabusire. Lydie antabire bwenene omu mukolo gwani gw’obudogtere n’omu mulala.

Nayusa myaka isharhu ndi nakolera omu hopitali embere ntondeze eyani clinique. Hisanzi hisungunu enyuma z’aho, mulume muguma na mukage, balya balwala babirhi naganiriraga oku murhondero, bayisha bali bukwa. Erhi mba nkola ndi nayandika obufumu oyo mulume abukwamo, mukage ambwira ntya: “Wekasinga Dogtere, muli ago mafumu orhayandikaga agalimo omuko.” Nasomerwa, namudosa ntya: “Ka kobinali? Bulya gurhi?” Anshuza ntya: “Rhuli Bahamirizi ba Yehova.” Ntamango nalisag’iyumva baderha lugenda Abahamirizi ba Yehova ntanal’imanyire olwimango lwabo okubiyerekire omuko. Oyo mukazi arhôla Ebibliya yage anyeresa Amandiko omuhigo gwabo gw’okurhabukwa n’omuko guyimangireko. (Ebj. 15:28, 29) Buzinda, ye n’iba banyeresa ebi Obwami bwa Nnâmahanga bwayish’ihikiriza; k’okuderha okuyusa amalumwa, endwala, n’olufû. (Maf. 21:3, 4) Nababwira ntya: “Ebi muli mwambwira byo nakagirhanyako kurhenga ndi murho! Nabaga dogtere lyo nyusa amalibuko.” Nashagalukira ezo nganîro bwenene kuhika rhwayusa nsa nguma n’enusu rhuli rhwaganira. Erhi oyo mulume na mukage bagenda, ntaciri Mukatoliki omu murhima gwani, nanayiga oku Omulemi nakag’ishagalukira ajira izino, k’okuderha, Yehova!

Kasharhu ko narhimanine n’oyo mulume na mukage omu clinique na ngasi mango rhwakag’irhalusa nsa nguma rhuli rhwaganira. Nabalalika oku bayishe emwani lyo rhuba na kasanzi kanji k’okuganira okubiyerekire Ebibliya. Ciru akaba Lydie akag’iyisha okw’ifunzo lirhu ly’Ebibliya, arhalonzagya okuyemera oku enyigirizo bakag’imuyigiza omu Katoliki zali za bunywesi. Na ntyo, nalalika padiri ahamwirhu. Rhwaganirira enyigirizo z’akanisa kuhika budufu omu kukolesa Ebibliya yone. Ezo nganîro zayemeza Lydie oku Abahamirizi ba Yehova bo bayigiriza okuli. Enyuma z’aho, obuzigire bwirhu kuli Yehova bwakula kuhika rhwabatizibwa omu mwaka gwa 1974.

OKUHIRA YEHOVA OKU NAFASI NTANZI

Ebi naciyigirizize okubiyerekire omuhigo gwa Nnâmahanga lugenda bene bantu byarhumire nashanja ebi nakag’ihira oku nafasi ntanzi omu kalamo kani. Okukolera Yehova ko kabire kantu ka bulagirire bwenene omu kalamo kirhu rhwe na Lydie. Rhwahiga okulera abana birhu kushimbana n’amakanuni ga Yehova gali omu Bibliya. Obuzigire bwirhu kuli Yehova na kuli omulungu bo bwakag’ihira ecinyabuguma omu mulala gwirhu.​—Mt. 22:37-39.

Erhi rhukengera ebyagezire, nie na Lydie rhunakasheka, erhi rhukengera gurhi abana birhu bakag’ibona ecinyabuguma cali egarhi kirhu rhuli babusi. Bal’ihugûsirwe oku irhegeko Yezu ahânaga lidesire erhi: “Oluderho lwinyu ‘Neci’ lube neci, ‘Nanga,’ winyu abe nanga” lyo lyakag’ilongoza omulala gwirhu. (Mt. 5:37, NWT) Kwa lwiganyo, erhi mwali wirhu muguma agwerhe myaka 17, Lydie amubwira oku arhacikag’igenda n’eyabo misole. Musole muguma gwa mw’eyo misole gwabwira mwali wirhu ntya: “Nyoko akalahira oku orhagendaga na nirhu, wanagend’ihûna sho oluhusa!” Cikone mwali wirhu abashuza erhi: “Ntakacirhamya. Bombi baba bapatine omu ngasi kantu.” Kobinali, abana birhu boshi oku banali ndarhu bakag’ibona oku rhuli omu cinyabuguma bulya rhwakagikolesa amakanuni g’Ebibliya omu kalamo kirhu. Rhuvuzire Yehova omunkwa okubona oku ene rhugwerhe omulala munji guli gwakolera Yehova.

Ciru akaba okuli kwashanjire ebi nakag’ihira oku nafasi ntanzi omu kalamo kani, cikone mba ndonzize okukolesa obumanye bwani bw’ecinganga oku bunguke bw’abakozi ba Nnâmahanga. Na ntyo nagend’ikakola nka dogtere w’oku Beteli y’e Paris na buzinda oku Beteli mpyahya y’e Louviers. Nkola ngwerhe hofi myaka 50 ndi volontere oku Beteli. Muli ako kasanzi, nacijirire abîra egarhi ka bene wirhu b’omu mulala gw’Ebeteli, baguma na baguma ba muli bo bakola bagwerhe myaka 90 na kulusha. Na kandi nasomerwa olusiku narhimananaga na Betelite muguma muhyahya. Byabonekana oku nie namubusagya nnina hakola hali hofi myaka 20!

NABWINE KUNGANACI YEHOVA ABA ASHIBIRIRE ABAKOZI BAGE

Mw’eyi myaka yoshi egezire, obuzigire bwani kuli Yehova bwayushusire erhi mbona gurhi akalongoza n’okulanga abakozi bage kugerera ikubuliro lyage. Oku murhondero gw’emyaka ya 1980, Embaraza Eri Yalongoza yarhondeza eprograme e États-Unis, y’okurhabala badogtere n’abanganga bahugûkwe olwimango lw’Abahamirizi ba Yehova okubiyerekire okubukwa buzira kukolesa omuko.

Omu mwaka gwa 1988, Embaraza Eri Yalongoza yarhondeza e departema mpyahya ehamagalwa Departema y’Emyanzi Eyerekire Ehopitali. Oku murhondero, eyo departema yoyal’iyimangire Ekomite Zijira Olushangi Haguma n’Ehopitali (CLH) zajiragwa omu États-Unis, lyo zirhabala Abahamirizi ba Yehova balwazire babukwe omu njira nyinja. Ekomite Zijira Olushangi Haguma n’Ehopitali zarhondezibwa e France, erhi ogo mupango guhika omw’igulu lyoshi. Nshagalusire bwenene okubona gurhi ikubuliro lya Yehova lilunga bene wirhu na bali birhu okuboko n’obuzigire amango balwazire!

EBI NAKAG’IRHANYA BYAHIKIRIRA

Rhucigendekire rhwashagalukira okuyaliza omwanzi mwinja gw’Obwami bwa Nnâmahanga

Nal’isimire ecinganga bwenene omu kalamo kani. Cikone erhi mpugûkwa ebintu bishinganine bibe bya bulagirire omu kalamo kani, nahikira aha nahugûkwa oku akantu k’obulagirire kuli kubuka abantu omu hali y’ekiroho, k’okuderha, kubarhabala bayumvanye na Yehova Nnâmahanga, Nshôko y’obuzine. Erhi mpisa emyaka erhacihûnyiri okukola omu hopitali, nie na Lydie rhwaba ba painiya b’akasanzi koshi lyo rhugeza kasanzi kanji omu mukolo gw’okuyaliza omwanzi mwinja gw’Obwami bwa Nnâmahanga. Rhucigendekire rhwajira okwirhu koshi lyo rhujira k’ogo mukolo gw’okuyokola obuzine bw’abantu.

Nie na Lydie, omu mwaka gwa 2021

Ncigendekire najira okwani koshi lyo mbuka abantu balwazire. Cikone nahikire aha nahugûkwa oku ciru na dogtere wasomire bwenene arhakahash’iyusa endwala zoshi erhi kuhanza olufû. Ndi nalindirira amango amalumwa, endwala, n’olufû birhakacihaba bundi. Omw’igulu lihyahya liri hofi, nanalame ensiku n’amango lyo mba n’obulyo bw’okuciyigiriza binji okubiyerekire obulemi bwa Nnâmahanga buhiziremo enjira esomezize alemiremwo omubiri gw’omuntu. Kobinali, entanya nagwerhe kurhenga ndi mwana murho zarhanzir’ihikirira omu njira nguma. Nyemire n’obwalagale oku zahikirira omu njira nyinja bwenene omu mango gali embere!