Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ENGANÎRO Z’AKALAMO K’ABANTU

Akalamo Kani k’Omwishingo omu Mukolo gwa Yehova

Akalamo Kani k’Omwishingo omu Mukolo gwa Yehova

OMUKOLO gwani murhanzi nahâbagwa oku Beteli y’e Canada, gwali gwa kuhyajira omu nyumpa bakagicapiramo ebitabu. Ago mango mwali omu mwaka gwa 1958, nagwerhe myaka 18. Akalamo kali kinja, na hisanzi hisungunu enyuma z’aho narhondera okukolesa amashini gakagitwa eburhambi n’obundi bw’amagazeti amango gamayusibwa okuchapwa. Nal’ishagalukire bwenene okulama oku Beteli!

Omwaka gwakulikiraga, bene wirhu bamanyisa omulala gw’Ebeteli oku etawi y’e Afrique du Sud eri omu bulagirire bwa bavolontere, bulya bahirayo amashini gw’okucapa ebitabu. Naciyandikisa oku liste ya bavolontere b’okuja eyo munda, nanashagaluka bwenene erhi banyemerera oku nj’eyo munda. Bandi Babetelite basharhu b’e Canada nabo bayemererwa oku baj’eyo munda: Dennis Leech, Bill McLellan, na Ken Nordin. Barhubwira oku barhulipira itike ly’okuja eyo munda rhulameyo nsiku nyinji!

Nahamagala nyama oku telefone, namubwira ntya: “Nyama, hali omwanzi nakubwira. Nkola naja e Afrique du Sud!” Nyama arhali mukazi wa kuderha-derha bwenene cikone ali mukazi ogwerhe obuyemere anali kuzire kiroho. Arhaderhaga binji olo lusiku, cikone nalimanyire oku andunzire okuboko. Nyama na larha barhalahiraga ogo muhigo narhozire, cikone baciyumva kubi bwenene mpu bulya nkola naja kuli nabo.

NAJA E AFRIQUE DU SUD!

Rhuli omu train kurhenga e Cap Town kuja e Johannesburg, haguma na Dennis Leech, Ken Nordin, na Bill McLellan omu mwaka 1959

Niè na balya birhu basharhu rhuli oku ntimanano yajiragwa enyuma za myaka 60 oku tawi y’e Afrique du Sud omu mwaka gwa 2019

Rhweshi bani rhwarhangija oku Beteli y’e Brooklyn, rhwajirako myezi isharhu bali barhukomereza okukolesa amashini gago-gago g’okucapa. Buzinda rhwaja omu bato y’emizigo yajaga e Cape Town, omu Afrique du Sud. Ago mango nacigwerhe myaka 20 yone. Byali bijingo rhwarhonderaga omubalamo gwirhu muliri omu train kurhenga e Cape Town kuja e Johannesburg. Aha rhwayimangaga oburhangiriza mwali omu vile nsungunu y’e Karoo, eba omu eneo eri nk’irungu. Eyo vile yalimo izinga linji, idurhu n’omugi munji. Okurhunali bani rhwakalabira omw’idirhisha na buzinda rhwakacidosa yo eneo nci eyo. Rhwarhondera okucidosa gurhi rhwayishiyorha eyo munda barhurhumire. Enyuma z’aho rhwacibiyish’ilambagirira eyo munda na buzinda rhwahikira aha rhwashagalukira ezo vile nsungunu-ngunu z’eyo munda n’oku abantu bayo balilamire omu murhula.

Omukolo najijire omu myaka milebe kwali kukolesa amashini g’okusomeza na mazibu gakagihamagalwa Linotype, ago mashini gakagihira emistari y’emisemwa yacapwa omu Ilabiro ly’Akalalizi n’omu Amuka!. Etawi yakagicapa amagazeti omu ndimi nyinji ziderhwa omu Afrique ci arhali z’e Afrique du Sud zone ci n’ez’omu bihugo biba emukondwe (Nord) y’e Afrique. Ago mashini mahyahya gw’okucapa ebitabu garhuhekaga omu cindi cihugo gakolesibwa bwinja!

Buzinda bw’aho, narhondera okukola omu biro byalilabire omukolo gw’okuhindula ebitabu omu zindi ndimi, okubicapa n’okubirhuma omu gandi maeneo. Akalamo kani kalimo binji byakujira, kali kakushagalusa na kakurhimusa.

NAJA OMU BUHYA NANAHÂBWA OMUKOLO MUHYAHYA

Nié na Laura, amango rhwali ba painiya wa pekee omu mwaka gwa 1968

Omu mwaka gwa 1968, najira obuhya haguma na mwali wirhu, Laura Bowen, painiya muguma wakagilama hofi n’Ebeteli. Akagijira omukolo gw’obwandisi omu Departema y’Okuhindula ebitabu omu zindi ndimi. Ago mango barhaliyemire oku abantu bamaja omu buhya banabera oku Beteli, na ntyo rhwahâbwa omukolo gw’okuba ba painiya wa pekee. Nayumva ehy’oboba. Omu myaka ikumi yoshi nayusize oku Beteli bakagirhuha ebiryo n’enyumpa z’okulamamo, ka rhwahasha okukolesa olusaranga baha ba painiya wa pekee lyo rhuhikiriza amalgirire girhu? Ngasi mwezi erhi rhwakayenezize ensa zalihûnyirwe, n’okugalukira abantu balihûnyirwe n’okuhâna ebitabu balihûnyire oku rhukahâna bakarhuhîre ngasi muguma nsaranga 25 zakag’ihamagalwa randi (ene zanaba nka dolare 35). Ezo nsaranga zo rhwakalipiremwo enyuma, rhugulemwo ebiryo, rhulipemwo etransporo, rhugulemw’obufumu nka rhwamalwala n’okulipira agandi malagirire rhwakabire nago.

Barhurhuma omu cikundi cisungunu cali hofi n’evile y’e Durban, oku burhambi bw’e Océan Indien. Bantu banji b’e Inde bo balilamire eyo munda, na banji ba mulibo bali bw’omw’iburha ly’abantu baguma na baguma bakagikola aha bakag’ijirira ensukari oku buzinda bw’emyaka ya 1 800. Muli ago mango balikola balibajira eyindi-yindi mikolo, cikone bagendekeza enkomêdu zabo n’oku bayenda ebiryo, kwa lwiganyo ebiryo byabo biderhwa curry. Bakagiderha olulimi lw’Ecingereza n’oko kwarhuma kwaba kulembu kuli rhwê okukabaganiza.

Ago mango ba painiya wa pekee bakag’ijira nsa 150 ngasi mwezi omu mukolo gw’amahubiri, na ntyo niè na Laura rhwahiga oku rhwajira nsa ndarhu olusiku lurhanzi rhwajaga omu mahubiri. Olwo lusiku hali ecidurhu cinene. Rhurhagwerhe bantu bakugalukira, na nt’ifunzo lya Bibliya ciru rhwagwerhe, rhwahiga okujira ezo nsa ndarhu omu mahubiri ga nyumpa oku yindi. Hisanzi hisungunu enyuma z’okurhondera amahubiri, nalola oku nsa yani nabona oku miniti 40 yone rhwamayusa omu mahubiri! Na cidosa erhi kobinali rhwahikiriza ogo mukolo.

Ho n’aho, rhwapanga ebintu kundi-kundi. Ngasi lusiku rhwakajira emigati n’okuhira isupu erhi cahi c’akahwa omu termuse. Erhi rhwakalonzize okurhamuka, rhunahire ehituga hirhu hisungunu aha ecimbohololo c’omurhi ciri, na kanji-kanji abana binja binja ba ba Indiens bakagiba bali barhuhenguza! Erhi hagera nsiku nsungunu, rhwarhondera okubona oku erhi rhwakajijire ns’ibirhi erhi isharhu omu mukolo gw’amahubiri, ezindi nsa z’omu melegerege zakagiba zisigire zakagera duba-duba.

Rhwashagaluka bwenene okuyigiriza abantu ba mw’eyo eneo okuli, abo bantu bakagiyegereza ebigolo! Rhwayishibona oku ba Indiens babà babukenge, bakuyumviza abandi obonjo, na kandi baba bazigire Nnamahanga. Bahindu banji bakagiyankirira bwinja omwanzi rhwakag’ibayigiriza. Bakagishagalukira okuyiga binji okubiyerekire Yehova, Yezu, Ebibliya, igulu lihyahya lyayishibamo omurhula, n’obulangalire okubiyerekire abafîre. Rhwalikola rhugwerhe mafunzo ga Bibliya 20 enyuma za mwaka muguma. Ngasi lusiku, rhwakagishangira ebiryo rhwaliciyikire haguma na mulala muguma egarhi k’emilala rhwakagiyiga haguma nabo Ebibliya. N’oko kwakarhushagalusa bwenene.

Cikone, enyuma za kasanzi kasungunu rhwahâbwa ogundi mukolo: rhwarhumwa oku rhujire omukolo gw’omuzunguko omu eneo nyinja eba oku burhambi bw’e Océan Indien. Ngasi mugobe erhi rhwakalambagirire ecigamba lyo rhukola haguma n’abahubiri n’okubaha omurhima, rhwakag’iyegerezibwa omu mulala muguma gwa mw’eco cigamba. Bakarhujirira nka rhunali baguma ba mw’ogo mulala, na nirhu rhwakashagalukira abana babo n’ebishwekwa byabo. Rhwayusa myaka ibirhi minja bwenene mw’ogo mukolo. Buzira kulalira, bene wirhu b’oku biro by’etawi barhuhamagala oku telefone. Barhubwira ntya: “Rhuli rhwarhanya oku rhwakamugalulamwo oku Beteli.” Nabashuza erhi: “Ka mumanyire, rhushagalukire bwenene omukolo rhuli rhwajira eno munda.” Cikone, okuderha okuli, rhwali babidu okujira ngasi mukolo rhwakanahâbirwe.

RHWACIBIGALUKA OKU BETELI Y’E AFRIQUE DU SUD

Erhi rhuhika oku Beteli nahâbwa omukolo gw’okukola omu Departema y’Omukolo, mw’eyo departema nahâbwa olukengwa l’okukola haguma na bene wirhu banji balikuzire kiroho banagwerhe bulenga bunji. Ago mango ngasi cigamba cakagihâbwa amaruba enyanya z’eraporo mwangalizi anahânaga enyuma z’okubalambagirira. Ago maruba gali gakubaha omurhima n’okubaha obulongozi bankabire balagirireko. Abandisi birhu bagwerhe mikolo minji bwenene bulya bakag’ihindula omu Cingereza amaruba gali omu Xhosa, omu Zulu, n’omu zindi ndimi n’agandi bakag’igakula omu Cingereza bagahire omu ndimi z’omu Afrique. Nakagishagalukira omukolo abo bene wirhu b’okuhindula bakagijira bulya oko kwakarhuma nahugûkwa amazibu bene wirhu biru b’omu Afrique bakagilwisa.

Ago mango, oburhegesi bwakag’irhegeka e Afrique du Sud bwakag’ibonerera bantu baguma na baguma erhi irangi ly’omubiri gwabo lirhuma. Ngasi cigusho c’abantu bagwerhe irangi liguma baligwerhe ezabo eneo z’okulamamwo, kw’okuderha oku bigusho bibirhi by’abantu barhagwerhi irangi liguma barhakag’iyegerana. Bene wirhu biru bw’omu Afrique bakagiderha olwabo lulimi, bakagihubiri omu zabo ndimi, n’okuja omu bigamba by’endimi zabo.

Ntalimanyire bene wirhu banji biru b’omu Afrique bulya ngasi mango e eneo y’ecigamba nakagirhumwamwo yali eneo abantu bakagiderhamw’Ecingereza. Ciru akaba ntyo, muli ako kasanzi naba n’iragi ly’okumanya binji lugenda abantu biru babà omu Afrique n’enkomêdu zabo. Nahugûkwa amazibu bene wirhu b’omu Afrique bali balwisa enyanya z’enkomêdu n’obuyemere bw’amadîni g’emwabo. Bakagiyerekana oburhwali omu kuleka enkomêdu zirhapatini n’Amandiko n’omu kulembera okulibuzibwa kwakagilerhwa na bene wabo b’omulala erhi n’olugo lwabo amango bakagilahira okujira ebijiro by’obukurungu! Obukenyi bwali bunji omu maeneo maguma na maguma. Bantu banji barhalisomire, cikone bakagikenga Ebibliya.

Nahâbwa olukengwa l’okukola omu mikolo miguma na miguma y’okutwa emanja ziyerekire oluhuma lw’Abahamirizi ba Yehova lw’okuharamya Nnamahanga, n’okurhaja omu by’epolitike. Obuyemere bwani bwakasêra erhi nkabona obwishwekerezi n’oburhwali bw’abana b’Abahamirizi bakagirhenzibwa oku masomo mpu bulya bamalahira oku barhasalira amasala g’idîni n’okuyimba enyimbo z’ecihugo.

Bene wirhu balilamire omu cihugo cisungunu c’omu Afrique cakagihamagalwa Swaziland bakagilwisa agandi mazibu. Erhi Mwami Sobhuza wa 2 afâ, bahûna bacikala boshi oku bajire nkomêdu nguma na nguma z’eciriyo. Abalume balishinganine bamomwe emviri zoshi, n’abakazi bapunguze oku mviri zabo. Bene wirhu na bali birhu banji balibuzibwa bwenene bulya bamalahira okujira ezo nkomêdu z’okuharamya ba shakuluza bafîre. Obo bwishwekerezi bwabo bwarhushagalusa bwenene! Rhwaciyigiriza binji okubiyerekire obwishwekerezi, n’okulembera kwa bene wirhu na bali birhu b’omu Afrique, n’oko kwazibuhya obuyemere bwirhu.

NACIBIGALUKA OMU MUKOLO GW’OKUCAPA EBITABU

Omu mwaka gwa 1981, bambwira oku ntabale omu mukolo gw’okugendekeza enjira y’okucapa kugerera eordinatere. Na ntyo nacibigaluka omu mukolo gw’okucapa ebitabu. Nashagalukira ako kasanzi bwenene! Oku ebitabu byakagicapwamwo kwali kwashanja bwenene. Mukulu muguma w’abarhunzi aha etawi amashini gw’okucapa ebitabu busha mpu balole gurhi gakola. Oko kwarhuma rhwahikira aha rhwashanja mashini mwenda rhwagwerhe g’e Linotype, rhwarhondera okukolesa mashini arhanu gali nk’ago barhulerheraga oku rhulole gurhi gakola. Bashimika agandi mashini mahyahya gw’okucapa amagazeti. Rhwacapa bitabu binji kulusha embere!

Okukolesa eordinatere lyo rhucapa ebitabu kwarhurhabala rhwahikira aha rhwajira enjira mpyahya y’okupanga amandishi oku bukurasa (composition) kugerera oku programe ederhwa MEPS, kw’okuderha; système électronique d’édition multilingue. Kobinali, enjira z’obufundi zarhenzire kuli bwenene kurhenga amango rhwe Babetelite bani rhwarhengaga e Canada n’okuy’ishikolera e Afrique du Sud! (Iz. 60:17) Muli ako kasanzi rhweshi rhwali rhwamaja omu buhya, rhwasheba bali birhu bali ba painiya banalikuzire kiroho. Niè na Bill rhwacikagikola oku Beteli. Ken na Dennis bohe balikola bagwerhe emilala banakag’ilama hofi n’Ebeteli.

Emikolo y’oku tawi yayushûka bwenene. Ebitabu biyimangire oku Bibliya byalikola biri byahindulwa n’okucapwa omu ndimi nyinji n’okurhumwa omu zindi tawi. Na ntyo habonekana obulagirire bw’okuyubaka ezindi nyumpa. Bene wirhu bayubaka nyumpa nguma omu eneo y’ebuzikiro bw’izuba bw’evile y’e Johannesburg, yahânwa emwa Nnamahanga omu mwaka gwa 1987. Bwali bushagaluke bunji okubona nalimuguma wajiraga kw’ago majambere n’okuba muguma w’omu Komite y’Etawi y’e Afrique du Sud kasanzi ka myaka minji.

RHWAHÂBWA OGUNDI MUKOLO MUHYAHYA!

Akandi kantu rhurhalicirheganyizeko karhuhikira omu mwaka gwa 2001 amango bampamagalaga oku njikolera omu Komite mpyahya y’Etawi yajiragwa omu États-Unis. Ciru akaba okuleka omukolo gwirhu n’abîra birhu b’e Afrique du Sud kwarhumire rhwaciyumva kubi, rhwashagaluka bwenene okucibirhondera akalamo kahyahya k’okuba baguma bw’omu mulala gw’Ebeteli y’e États-Unis.

Cikone, rhwakagicidosa binji okubona rhwaleka nina wa Laura walikola mugikulu. Rhwabona oku birhakahashikana rhumujirire bintu binji amango rhwamaja e New-York, cikone bali babo Laura basharhu baderha oku bakashibirira amalagirire gage gw’omubiri, ag’ekandalala n’ag’olusaranga. Baderha ntya: “Rhurhakahashija omu mukolo gw’akasanzi koshi, cikone erhi rhwakagendekera rhwahikiriza amalagirire ga Nyama, oko kwanamurhabala mugendekeze omukolo gwinyu.” Rhunabavuge omunkwa bwenene okubona bajijire ntyo.

Mulumuna wani na mukage nabo bagwerhe iroho lya ntyo, balilamire e Toronto, Canada, na ntyo bakagishibirira nyama walikola mukana. Ago mango ali amayusa myaka 20 na kulusha ali alama omu mulala gwabo. Rhwashagalukira obuzigire n’okumushibirira bakagimushibirira kuhika okufâ kwage hisanzi hisungunu enyuma z’okuhika kwirhu e New York. Guli mugisho munji bwenene okuba n’abantu bw’omu mulala bali babidu okujira empindûlo omu kalamo lyo bahikiriza mikolo milebe yakahikira aha yabonekana nka mizibu bwenene!

Omu kasanzi ka myaka milebe, omukolo nakagijira e États-Unis gwali gwakucapa ebitabu omu njira ya muli gano mango na ndembu. Omu nsiku zigezire, nakagikola omu Departema y’Okugula Ebintu. Rhugwerhe mwishingo munji bwenene gw’okuyusa myaka 20 rhuli rhwakolera mw’eyi tawi nene bwenene erimo Babetelite hofi 5 000 na bandi hofi 2 000 banarhenge emwabo ngasi lusiku lyo bayishikola kw’eyo Beteli!

Mw’eyi myaka makumi gali ndarhu egezire, ntalimanyire oku hali amango nanalame kw’eyo Beteli. Laura antabire n’omurhima goshi mw’eyi myaka yoshi. Nalamire akalamo kinja bwenene! Rhuba rhushagalukire emikolo mberuluka rhwahâbirwe n’abantu boshi rhwamakakola nabo, kuhiramwo ab’oku tawi nyinji rhwalambagirire omu eneo nyinji z’omw’igulu. Kuhika buno bulya nkola ngwerhe myaka 80 na kulusha, banyihize omukolo nakagijira bulya hali bene wirhu baciri misole bakahashihikiriza ogo omukolo.

Omuzihi w’ennanga ayandika erhi: “Liri lya bushagaluke ishanja Yehova aba Nnamahanga walyo.” (Enna. 33:12NWT) Kobinali ezo nderho ziri z’okuli! Nshagalusire bwenene okubona nani nahâbirwe obulyo b’okukola haguma n’abantu ba Yehova bw’omwishingo.