Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA 42

K’Oba ‘Mubidu Okurhumikira’?

K’Oba ‘Mubidu Okurhumikira’?

“Obwenge burhenga enyanya buba . . . bubidu okurhumikira.”—YK. 3:17, NWT.

LWIMBO 101 Tutumike kwa Umoja

EBI RHWAYIGA a

1. Bulya gurhi kwakaba kuzibu kuli rhwe okurhumikira?

 KA HALI amango obona oku kuli kuzibu kuli we okurhumikira? Mwami Daudi abwine ntyo, n’oko kwarhuma ashenga Nnâmahanga ntya: “Oshumye muli nie obubidu bw’okurhumikira.” (Enna. 51:12, NWT) Daudi al’izigire Yehova. Ciru akaba ntyo, hali amango kwali kuzibu kuli ye okurhumikira, na nirhu ko n’oko. Bulya gurhi? Burhangiriza, rhwayimire oborhere bw’okulonza okurharhumikira. Bwa kabirhi, Shetani anarhushumye burhahusa lyo rhugomera Yehova, akage. (2 Kr. 11:3) Bwa kasharhu, rhuzungulusirwe n’iroho ly’obugoma ly’er’igulu ko kuderha, “omurhima [iroho] guli gwakola buno omu bantu barharhumikira Nnâmahanga.” (Ef. 2:2, Mashi Bible) Rhugwasirwe rhujire okwirhu koshi lyo rhulwisa oborhere bw’okulonza okujira ecaha na kandi lyo rhuhagalika enshumi z’okurharhumikira za Ibilisi n’igulu lyage. Rhugwasirwe rhucihangane bwenene lyo rhukarhumikira Yehova n’abantu ahîre bukulu bulebe.

2. Okuba ‘mubidu okurhumikira’ ko kuderha gurhi? (Yakobo 3:17, NWT)

2 Osome Yakobo 3:17, NWT. Yakobo mwandisi walongozibagwa n’iroho litagatifu adesire oku abantu b’obwenge baba ‘babidu okurhumikira.’ Orhanye lugenda ebi oko kuhugwîre. Rhushinganine rhube n’irala n’obubidu bw’okurhumikira aba Yehova ahîre bukulu bulebe. Kobinali, Yehova arhakalonza rhurhumikire muntu mulebe orhuhûnyire rhuvune amarhegeko gage.—Ebj. 4:18-20.

3. Bulya gurhi Yehova abona oku kuli kwa bulagirire bwenene rhurhumikire balya bagwerhe bukulu bulebe?

3 Nkaba rhwanaciyumva oku kuli kulembu bwenene okurhumikira Yehova ahali h’okurhumikira bene bantu. Kobinali, ensiku zoshi Yehova anarhuhe obulongozi bwimana. (Enna. 19:7) Cikone bene bantu bajira bukulu bulebe bohe barhaba bimana. Ciru akaba ntyo, Larha wirhu w’omu mpingu ahîre ababusi, abarhegesi, n’abagula bukulu bulebe. (Mig. 6:20; 1 Ts. 5:12; 1 Pt. 2:13, 14) Erhi rhubarhumikira, kobinali rhunabe rhuli rhwarhumikira Yehova. Lekagi rhuganirire gurhi rhwakarhumikiramwo bene bantu Yehova ahîre bukulu bulebe, ciru akaba hali amango rhubona oku kuli kuzibu okuyemera n’okukulikira obulongozi bwabo.

OKARHUMIKIRA ABABUSI BAWE

4. Bulya gurhi bana banji barharhumikira ababusi babo?

4 Emisole yirhu eba ezungulusirwe n’ababo baba “ba kurhayûmva ababusi babo.” (2 Tm. 3:1, 2, Mashi Bible) Bulya gurhi banji mulibo barharhumikira? Baguma na baguma banarhanye oku ababusi babo ziba ndyalya. Ababusi banahûne abana babo bajire ebi bone bayabirwa okujira. Abandi banabone nk’amahano g’ababusi babo gakola ga mîra, garhashinganini, ganarhalusire olugero. Akaba oli musole, ka hali amango nawe orhanya ntyo? Banji banabone oku kuli kuzibu okurhumikira er’irhegeko lya Yehova lidesire ntya: “Mukaz’iyumva ababusi binyu muli Nyakasane: okwo kushinganine.” (Ef. 6:1) Bici byakakurhabala okujira ntyo?

5. Bulya gurhi rhusimisibwe okubona oku Yezu arhumikire ababusi bage, nk’oku biganirirwe omu Luka 2:46-52?

5 Wanaciyigiriza okurhumikira kugerera olwiganyo lwinja bwenene, ko kuderha Yezu. (1 Pt. 2:21-24) Ali muntu mwimana wagwerhe ababusi barhali bimana. Cikone Yezu akag’ikenga ababusi bage ciru n’amango bakag’ijira amagosa n’okumuyumva kubi. (Lub. 20:12) Rhuganirire ebyabaga erhi Yezu agwerhe myaka 12. (Osome Luka 2:46-52.) Ababusi bage bamusiga e Yeruzalemu. Gwali mukolo gwa Yozefu na Mariya okumanya erhi kobinali abana babo boshi bali omu cigusho carhenganga e Yeruzalemu enyuma z’olusiku lukulu. Erhi buzinda Yozefu na Mariya babona Yezu, Mariya amukalihira mpu bulya gurhi anabêraga e Yeruzalemu! Nkaba Yezu akamuyeresire oku oko ajijire kurhashinganini. Ahali h’okujira ntyo, Yezu aha ababusi bage ishuzo lilembu na lya bukenge. Cikone, Yozefu na Mariya “barhayumvagya eco cinwa ababwiraga.” Ciru akaba ntyo, Yezu agendekera “akabayumva.”

6-7. Bici byakarhabala abana lyo barhumikira ababusi babo?

6 Mwe misole, ka hali amango mubona oku kuli kuzibu okurhumikira ababusi binyu erhi bakajira amagosa kandi erhi bakamuyumva kubi? Bici byakamurhabala? Burhangiriza, mukarhanya lugenda gurhi Yehova aciyumva. Ebibliya edesire oku erhi murhumikira ababusi binyu, “okwola kwo kusimisa Nyakasane.” (Kl. 3:20) Yehova anamanye erhi ababusi binyu baba barhamuyumvirhi bwinja kandi erhi bakamuhiriraho amarhegeko gabonekine nka garhashinganini. Ciru akaba ntyo, erhi wakacishoga okubarhumikira, onamushagaluse.

7 Bwa kabirhi, okarhanya lugenda gurhi ababusi bawe baciyumva. Erhi orhumikira ababusi bawe, onabashagaluse bananakulangalire bwenene. (Mig. 23:22-25) Nkaba wananabayegerera bwenene. Mwene wirhu muguma w’omu Belgique ohamagalwa Alexandre adesire ntya: “Erhi ntondera okurhumikira kanji-kanji ebi ababusi bani bakag’impûna, obwîra bwirhu bwashanja. Rhwayegererana bwenene rhwanaba n’omwishingo munji.” b Bwa kasharhu, okarhanya lugenda gurhi okuba wa kurhumikira ene kwakakurhabalamwo omu mango gayisha. Paulo, olama omu Brésil adesire ntya: “Okuciyigiriza okurhumikira ababusi bani kwantabire nkarhumikira Yehova n’abandi bagwerhe bukulu bulebe.” Akanwa ka Nnâmahanga kakuhîre ecirhumire cinja c’okurhumikira ababusi bawe. Kadesire ntya: “Ly’ebintu bikugendera bwinja, onalame myaka minji en’igulu.”—Ef. 6:2, 3, NWT.

8. Bulya gurhi misole minji ecishoga okurhumikira ababusi babo?

8 Misole minji yabwine kunganaci ebintu biyigendera bwinja erhi erhumikira. Oku murhondero, Luiza naye olama e Brésil, arhakag’ihugûkwa bulya gurhi mango malebe arhal’iyemerirwe okukolesa etelefone. Enyuma z’aho, arhanya n’okubona oku abantu b’emyaka yage bohe bagwerhe etelefone. Cikone enyuma z’aho ahugûkwa oku mw’ako kasanzi ababusi bage bakag’imulanga. Adesire oku, “erhi arhumikira ababusi bage, arhashinganini aciyumve nk’oko kumuyimire oluhuma, bulya amahano g’ababusi bage kobinali ko kantu aba alagirireko.” Mwali wirhu muguma ociri musole olama omu cihugo c’e États-Unis ohamagalwa Elizabeth, anabone oku kuciba kuzibu kuli ye okurhumikira ababusi bage mango maguma na maguma. Ahugwîre ntya: “Erhi mba ntahugûsirwi bwinja lugenda bulya gurhi ababusi bani bampirireho irhegeko lilebe, nnankengere amango amarhegeko gabo gananzire.” Monica, olama omu Arménie, adesire oku ensiku zoshi ebintu binamubêre binja bwenene erhi arhumikira ababusi bage kulusha oku biba amango arhabarhumikiri.

RHURHUMIKIRE ‘ABARHEGESI BARHUKULIRE’

9. Gurhi bantu banji baciyumva lugenda okurhumikira irhegeko ly’ecihugo?

9 Bantu banji baba bamanyire oku rhuba rhulagirire oku marhegesi ga bene bantu n’oku rhushinganine rhurhumikire marhegeko maguma na maguma gahirwaho n’‘abarhegesi barhukulire.’ (Rm. 13:1) Cikone abo bantu bo n’abo nkaba banarhindira okurhumikira irhegeko libonekine nka lirhashinganini erhi libonekine nka lihûnyire binji bwenene. Kwa lwiganyo, rhuganirire okulipa amatakse. Omu cihugo ciguma c’Ebulaya, bantu banji bal’iyemire oku “kuli kwinja okurhalipa amatakse erhi wakarhanya oku garhashinganini.” Co cirhuma mw’eco cihugo, arhali amatakse goshi eguvernema ehûna go bacikala babo balipa.

Bici olwiganyo lwa Yozefu na Mariya lurhuyigirizize lugenda okurhumikira? (Olole ecifungo ca 10-12) c

10. Bulya gurhi rhurhumikira ciru n’amarhegeko rhurhasima?

10 Ebibliya edesire oku amarhegesi ga bene bantu go gali galerha amalibuko, bulya gali idako ly’obulongozi bwa Shetani, ganay’ishisherezibwa hano hofi-hofi. (Enna. 110:5, 6; Muh. 8:9; Lk. 4:5, 6) Kandi erhubwizire oku “ngasi ogomera omurhegesi, erhi irhegeko lya Nnâmahanga agomire.” Okurhumikira abarhegesi barhukulire n’omurhima goshi ciri cigabi c’omupango Yehova ahizireho gwa kasanzi kasungunu lyo harhabaga akavulindi. Co cirhumire, rhugwasirwe ‘rhukâha ngasi muguma ebi anakwanine,’ oko kuhiziremwo, okulipa amatakse, obukenge, n’okurhumikira. (Rm. 13:1-7) Hali amango rhwakabona nk’irhegeko lilebe lirhakwanini, lirhali lya bushinganyanya, erhi okulirhumikira kuhûnyire binji. Cikone rhunarhumikire Yehova, anarhuhûnyire oku rhurhumikire abo barhegesi amango goshi erhi akaba barharhuhûnyiri oku rhuvune amarhegeko gage.—Ebj. 5:29.

11-12. Nk’oku biganirirwe omu Luka 2:1-6, bici Yozefu na Mariya bajijire lyo barhumikira irhegeko lirhali lilembu, na bici oko kwabadwirhire? (Olole n’enfoto.)

11 Rhwanaciyigiriza kugerera olwiganyo lwa Yozefu na Mariya, bali babidu okurhumikira abarhegesi babakulire ciru n’omu mango kwali kuzibu okujira ntyo. (Osome Luka 2:1-6.) Erhi Mariya akola aherhe hofi myezi mwenda ntya, okurhumikira kwage n’okwa Yozefu kwarhangulwa. Ogiste, wal’irhegesire obwami bw’e Roma, ahamagala abantu oku baj’iciyandikisa. Byal’ihûnyire Yozefu na Mariya babalamire e Betelehemu, lugendo lwa bilometre 150 omu eneo y’ebirhondo. Ogo mubalamo gurhakabire mulembu, ci bwenene kuli Mariya. Oyo mulume na mukage bagwasirwe babe bal’iyobohire lugenda amagala gabo n’ag’omwana wabo orhal’iciburhwa. Gurhi byakabire emikero ecimugwarhirage omu ibarabara amango bali mw’ogo mubalamo? Al’iherhe owayish’iba Masiya omu nda yage. K’oko kwakarhumire barharhumikira oburhegesi?

12 Yozefu na Mariya barhalekaga akantu ciru n’akaguma kabashumye lyo barhumikira erhi barharhumikiraga er’irhegeko. Yehova agisha okurhumikira kwabo. Mariya ahika e Betelehemu n’omurhûla, aburha omwana ogwerhe amagala minja, ciru anarhabala okuhikiriza obulebi bw’Ebibliya!—Mik. 5:2.

13. Nkaba bunguke buci okurhumikira kwirhu kwakalerhera bene wirhu na bali birhu?

13 Erhi rhurhumikira abarhegesi barhukulire, oko kunarhulerhere obunguke n’okubulerhera abandi. Omu njira nci? Rhurhahâbwa obuhane abarharhumikira bahâbwa. (Rm. 13:4) Okurhumikira kwirhu kwanarhuma abarhegesi bashanja entanya bajira lugenda Abahamirizi ba Yehova boshi. Kwa lwiganyo, hakola hali myaka minji omu cihugo c’e Nigéria, abasoda bajaga omu Nyumpa y’Obwami amango g’entimanano y’ecigamba, bali balonza abakag’ilahira okulipa amatakse. Cikone omukulu w’abo basoda ababwira oku bahuluke, omu kuderha erhi: “Abahamirizi ba Yehova barhahanza abantu okulipa amatakse.” Ngasi mango erhi orhumikira onarhume abantu ba Yehova baba n’irenge linja, er’irenge nkaba lusiku luguma lyanalanga abinyu bemezi.—Mt. 5:16.

14. Bici byarhabire mwali wirhu muguma ly’ahikira okuba ‘mubidu okurhumikira’ abarhegesi barhukulire?

14 Cikone, nkaba arhali ensiku zoshi rhwakaciyumva rhuli babidu okurhumikira abarhegesi barhukulire. Mwali wirhu muguma olamire omu Etats-Unis, ohamagalwa Joanna adesire ntya: “Kwali kuzibu bwenene kuli nie okurhumikira, bulya abarhegesi bajirire bantu baguma na baguma b’omu mulala gwani omu njira erhali ya bushinganyanya.” Cikone Joanna ahiga okujira okwage koshi ly’ashanja entanya al’igwerhe. Burhangiriza, aleka okukasoma emyanzi eri oku site y’e Enternete y’okuganira na bantu banji yakarhumire aba n’entanya mbi okubiyerekire abarhegesi. (Mig. 20:3) Bwa kabirhi, ahûna Yehova oburhabale ly’amulangalira ahali h’okulangalira empindulo zakajirwa n’amarhegesi ga bene bantu. (Enna. 9:9, 10) Bwa kasharhu, asoma emyanzi eri omu bicapo birhu eganirire okurhalunga okuboko oluhande loshi-loshi. (Yn. 17:16) Ene, Joanna adesire oku okukenga abarhegesi n’okubarhumikira kwarhumire aba n’“omurhûla gurhakaderhwa.”

ORHUMIKIRE OBULONGOZI BW’IKUBULIRO LYA YEHOVA

15. Bulya gurhi nkaba kwanaba kuzibu kuli rhwe okurhumikira obulongozi rhuhâbwa kugerera ikubuliro lya Yehova?

15 Yehova arhuhûnyire ‘rhurhumikire abali balongoza’ omu cigamba. (Hb. 13:17, NWT) Ciru akaba Cirongozi wirhu, Yezu, aba mwimana, abantu akolesa lyo balongoza hanw’igulu bohe barhaba bimana. Hali amango kwakaba kuzibu kuli rhwe okubarhumikira, bwenene erhi bakarhuhûna rhujire kantu kalebe rhurhalonzizi okujira. Entumwa Petro yarhindire okurhumikira oku murhondero. Erhi malahika abwira Petro oku alye ensimba Irhegeko lya Musa lyal’idesire oku zirhacîri, Petro alahira; arhali liguma lyone alahire, cikone kasharhu koshi-koshi! (Ebj. 10:9-16) Bulya gurhi? Arhahugûkagwa obo bulongozi buhyahya. Al’ikomire okujira ebintu omu njira eri lubero. Akaba Petro abwine oku kuli kuzibu okurhumikira obulongozi ahâbagwa na malahika mwimana, birhakasomeza okubona oku hali amango rhwakabona oku kuli kuzibu okurhumikira obulongozi rhuhâbwa na bene bantu barhali bimana!

16. Ciru akaba entumwa Paolo akabwine nk’obulongozi ahâbagwa burhapatini n’obwenge, gurhi ajijire? (Ebijiro by’Entumwa 21:23, 24, 26)

16 Entumwa Paolo ali ‘mubidu okurhumikira’ ciru n’omu mango ahâbagwa obulongozi akarhanyize oku burhapatini n’obwenge. Abakristu Bayahudi bayumvirhe emyanzi y’obunywesi lugenda Paolo, myanzi yal’iyerekine oku akag’ihubiri abantu oku “baleke ebya Musa” barhanakengaga irhegeko lyage. (Ebj. 21:21) Abalume Bakristu bal’ikola bashosi b’omu Yeruzalemu barhegeka Paolo agende na balume bani omu hekalu n’okujira enkomedu y’okucicêsa yene ly’ayerekana oku akag’irhumikira Irhegeko. Cikone Paolo al’imanyire oku Abakristu barhaciri idako ly’Irhegeko lya Musa. Na nt’igosa lyoshi-lyoshi al’ijijire. Ciru akaba ntyo, Paolo arhumikira ho n’aho. Paolo “anaciyanka balya balume, ashukûlwa bo nabo.” (Osome Ebijiro by’Entumwa 21:23, 24, 26.) Okurhumikira kwa Paolo kwagendekeza encinyabuguma.—Rm. 14:19, 21.

17. Bici rhuciyigirizize kugerera ebyahikiraga Stephanie?

17 Kwali kuzibu kuli Mwali Wirhu Stephanie okurhumikira omuhigo gwarhôlagwa na bene wirhu bagwerhe bukulu bulebe omu cihugo cabo. Ye n’iba bakag’ishagalukira okukolera omu cikundi c’olundi lulimi. Buzinda ebiro by’etawi byayimanza eco cikundi, n’oyo mulume na mukage barhumwa omu cigamba c’olulimi lwabo lw’akaburhano. Stephanie adesire ntya: “Nagaya bwenene, ntal’iyemire oku omu cigamba c’olulimi lwirhu lw’akaburhano mwali bulagirire bunji.” Ciru akaba ntyo, ahiga okulunga okuboko obo bulongozi buhyahya. Adesire ntya: “Enyuma za kasanzi kalebe, nahikira okubona oku ogo muhigo gwali gwa bwenge, rhwahikira okuba babusi b’ekiroho ba bantu banji b’omu cigamba cirhu barhajira mulala omu hali y’ekiroho. Ndi nayiga Ebibliya haguma na mwali wirhu wacizindig’igalukira okujira emikolo y’ecigamba. Na buno nkola ngwerhe kasanzi kanji k’okujira ifunzo lyani niene.” Ayushwire ntya: “Nkola ngwerhe ezamiri ecîre, bulya manyire oku najijire okwani koshi lyo mba wa kurhumikira.”

18. Bunguke buhi rhuba nabo omu kuba ba kurhumikira?

18 Rhwanaciyigiriza okurhumikira. Yezu ‘àyizire oburhumisi,’ arhali mpu bulya ali omu hali nyinja y’akalamo cikone abuyizire “omu malumwa abwine.” (Hb. 5:8) Aka Yezu, kanji-kanji rhunaciyigirize okurhumikira amango rhuli omu kanga kazibu. Kwa lwiganyo, omu mango g’obulwala bw’okuyahukira bw’e COVID-19 bwazind’igigera, ago mango erhi rhuhûnwa oku rhuleke okukajirira entimanano omu Nyumpa z’Obwami n’okuleka omukolo gw’amahubiri gw’enyumpa oku yindi, ka kwali kuzibu kuli we okurhumikira? Ciru akaba ntyo, okurhumikira kwawe kwakulanzire, kwarhuma waba omu cinyabuguma n’abinyu bemezi, wanashagalusa Yehova. Rhweshi rhukola rhucirheganyize bwinja okurhumikira ngasi bulongozi rhwayish’ihâbwa amango g’amalibuko madarhi. Okurhumikira obo bulongozi kwayish’iyokola obuzine bwirhu!—Ayu. 36:11.

19. Bulya gurhi olonzize obe wa kurhumikira?

19 Rhwayizire oku okurhumikira kunalerhe emigisho erhakaganjwa. Cikone rhunacishoge okurhumikira Yehova bwenene bulya rhuba rhumuzigire rhunalonzize okumushagalusa. (1 Yn. 5:3) Rhurhakabona ebi rhwalyula Yehova oku bintu binja byoshi arhujirire. (Enna. 116:12) Cikone rhwanamurhumikira n’okurhumikira balya bagwerhe bukulu bulebe. Erhi rhurhumikira, rhunayerekane oku rhugwerhe obwenge. N’abantu bagwerhe obwenge banashagaluse omurhima gwa Yehova.—Mig. 27:11.

LWIMBO 89 Tii juu Ubarikiwe

a Bulya rhurhaba bimana, hali amango kuba kuzibu kuli rhwe okurhumikira, ciru n’amango omuntu oli warhuha obulongozi agwerhe ehaki y’okujira ntyo. Eci cigabi caganirira obunguke rhuba nabo omu kurhumikira ababusi birhu, ‘abarhegesi barhukulire,’ na bene wirhu bali balongoza omu cigamba c’Ecikristu.

b Ly’obona amahano gayerekine gurhi wakakaganiza ababusi bawe lugenda amarhegeko obwine oku gali mazibu okurhumikira, olole oku jw.org omwanzi gudesire “Namna Gani Ninaweza Kuzungumuza na Wazazi Wangu Juu ya Sheria Zenye Waliweka?

c AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Yozefu na Mariya barhumikire irhegeko lya Sezari lyal’ihûnyire oku baj’iciyandikisa e Betelehemu. Ene, Abakristu banarhumikire amarhegeko gahizirweho lugenda okutembeza, okulipa amatakse gahûnyirwe, n’okurhumikira amahano rhuhâbwa n’‘abarhegesi barhukulire’ okubiyerekire eby’amagala.