Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA 11

Ebi Wakajira ly’Oshinganana Okubatizibwa

Ebi Wakajira ly’Oshinganana Okubatizibwa

“Bici bicimpanzize okubatizibwa?”​—EBJ. 8:36.

LWIMBO 50 Sala Yangu ya Kujitoa kwa Mungu

EBI RHWAYIGA a

Omw’igulu lyoshi, emisole n’abashosi bali bajira amajambere n’okuhikira okubatizibwa (Olole ecifungo ca 1-2)

1-2. Erhi akaba orhaciba tayari ly’obatizibwa, bulya gurhi orhashinganini ovunike omurhima? (Olole enfoto eri oku cijalada c’eyi gazeti.)

 ERHI akaba olonzize okubatizibwa, wacihirireho omuhigo mwinja bwenene. K’okola oli tayari okubatizibwa? Erhi akaba oyemire ntyo n’abagula nabo bayemire, orharhindiraga okubatizibwa oku ntimanano nkulu yakulikira. Erhi wakabatizibwa, wanaba n’akalamo kagwerhe migisho minji omu mukolo gwa Yehova.

2 Lubero n’oko, ka bakola bakubwizire oku oshinganine ojire agandi majambere embere obatizibwe? Erhi, ka wene oli wabona ntyo? Erhi akaba ntyo kobiri, orhavunikaga omurhima. Wanahash’ijira amajambere n’okuhikira ogo muhigo gw’obulagirire, obe ociri musole erhi okola mushosi.

“BICI BICIMPANZIZE?”

3. Bici omukozi w’omu burhegesi bw’e Etiyopiya adosagya Filipo, n’idoso lihi rhwakacidosa enyanya z’oko? (Ebijiro by’Entumwa 8:36, 38)

3 Osome Ebijiro by’Entumwa 8:36, 38. Mukozi muguma w’omu burhegesi bw’e Etiyopiya adosa omweneza-Injili Filipo ntya: “Bici bicimpanzize okubatizibwa?” Oyo mulume Muetiyopiya al’ilonzize okubatizibwa, cikone ka kobinali ali tayari okurhôla ogo muhigo gw’obulagirire?

Omukozi w’omu burhegesi bw’e Etiyopiya al’ihizire okugendekera ayiga lugenda Yehova (Olole ecifungo ca 4)

4. Gurhi omulume Muetiyopiya ayerekinemwo oku al’ilonzize agendekere ayiga?

4 Oyo mulume Muetiyopiya “al’iharâmya e Yeruzalemu.” (Ebj. 8:27) Co cirhumire, ashinganine abe ali muntu wayemeraga idîni ly’Eciyahudi. Buzira karhinda, ayigaga lugenda Yehova kugerera Amandiko Matagatifu g’Ecihabraniya. Ciru akaba ntyo, al’ilonzize okuyiga binji. Bicigi Filipo arhimanyire oyo mukozi w’omu burhegesi bw’e Etiyopiya ali ajira erhi arhimanana naye omw’ibarabara? Akag’isoma ecitabu cizinge z’amandishi g’omulebi Izaya. (Ebj. 8:28) Ebyo byali biryo bizibu by’ekiroho. Oyo mulume arhalonzagya okuyiga nyigirizo ndebe zone z’Ebibliya z’omusingi, cikone al’ilonzize agendekere ayiga.

5. Gurhi omulume Muetiyopiya akolesizemwo ebi ayigaga?

5 Oyo mulume ali mukozi wagwerhe ecikono cinene omu burhegesi bwa Kandasi, Mwami-kazi w’e Etiyopiya; ali “murhegesi w’ebirugu byage byoshi.” (Ebj. 8:27) Co cirhumire, agwasirwe abe ali mulume wagwerhe mikolo minji bwenene. Ciru akaba ntyo, akag’iciha akasanzi k’okuharamya Yehova. Arhashagalukiraga kone okuyiga okuli, cikone ajira kushimbana n’ebi ayigaga. Co carhumaga ajira omubalamo muliri kurhenga e Etiyopiya ly’aj’iharamya Yehova omu hekalu e Yeruzalemu. Ogo mubalamo gugwasirwe gube gwamuhûnyire kasanzi kanji na nsaranga nyinji, cikone al’ilonzize okuharamya Yehova ciru oko kwakamuhûnyire cici.

6-7. Gurhi obuzigire omulume Muetiyopiya agwerhe kuli Yehova bwagendekire bwayushukamwo?

6 Filipo ayigirizize oyo mulume Muetiyopiya nyigirizo nguma na nguma mpyahya z’obulagirire, kwa lwiganyo, amuyigirizize oku Yezu ye Masiya. (Ebj. 8:34, 35) Kobinali, oyo mukozi ahumirwe oku murhima omu kumanya ebi Yezu amujirire. Bicigi ajijire enyuma z’okumanya ezo nyigirizo? Akacibêrire oku anali, k’okuderha mulume mukengwa bwenene wayemeraga idîni ly’Eciyahudi. Cikone, obuzigire bwage kuli Yehova n’Omugala bwayushuka. Oko kwamushumya arhôle omuhigo gw’obulagirire bwenene omu kalamo kage gw’okubatizibwa n’okuba mwanafunzi wa Yezu Kristu. Filipo abona oku oyo mulume ali tayari, n’oko kwarhuma amubatiza.

7 Erhi wakakulikira olwiganyo lw’oyo mulume Muetiyopiya, wanacirheganya ly’obatizibwa. Na nawe wanaderha ntya buzira kurhindira: “Bici bicimpanzize okubatizibwa?” Rhuganirirage gurhi nawe wakajiramwo ebintu biri nk’ebi oyo mulume Muetiyopiya ajiraga: Agendekire okuyiga, ajira kushimbana n’ebi akag’iyiga, anagendekera okuyushula obuzigire bwage kuli Nnâmahanga.

OGENDEKERE OKUYIGA

8. Bici olwandiko lwa Yowane 17:3 ludesire oku oshinganine ojire?

8 Osome Yowane 17:3. K’ezo nderho za Yezu zakurhabire wahiga okuyiga Ebibliya? Zarhabire banji muli rhwe. Cikone, k’ezo nderho zirharhubwiziri kandi oku rhugendekere okuyiga? Neci, zirhubwizire ntyo. Nta mango rhwanahikire obuzinda bw’‘okumanya Nyamuzinda w’okuli yenene.’ (Muh. 3:11) Rhwanagendekere rhwayiga ensiku n’amango. Oku rhwanagendekere rhwayiga, ko rhwanagendekera rhwayegera Yehova.​—Enna. 73:28.

9. Bici rhushinganine rhujire enyuma z’okuyiga enyigirizo z’omusingi z’Ebibliya?

9 Kobinali, erhi omuntu arhondera okuyiga lugenda Yehova, anarhonderere oku nyigirizo z’omusingi z’Ebibliya. Omu maruba Paolo ayandikiraga Abahabraniya, aganirire ezo nyigirizo z’omusingi oku zo “nyigirizo z’omurhondero.” Paolo arhakag’igayaguza ezo ‘nyigirizo z’omurhondero’; akag’izishushanya n’amarha omwana alya. (Hb. 5:12; 6:1) Cikone kandi, ahûnyire Abakristu boshi bagendekere bayiga binji kulusha enyigirizo z’omusingi n’okuyiga enyigirizo nzibu z’Akanwa ka Nnâmahanga. K’okola ogwerhe irala ly’okuyiga enyigirizo nzibu z’Ebibliya? K’olonzize ogendekere wakûla, ogendekere wayiga binji lugenda Yehova n’emihigo yage?

10. Bulya gurhi okuyiga kurhaba kulembu kuli bantu baguma na baguma?

10 Cikone kuli banji muli rhwe, okuyiga kurhaba kulembu. Ka nawe okuyiga kuba kuzibu kuli we? Ka wayigirizibwe okusoma n’okuyiga bwinja erhi oli e masomo? Ka wakag’ishagalukira okuyiga n’okuciyumva oku wayizire binji? Erhi, ka waciyemezize n’obwalagale oku orhagwerhi obuhashe bw’okuyiga ebitabu? Akaba ntyo, orhali wene. Cikone, Yehova anakurhabala. Aba mwimana ye na Mwalimu mwinja bwenene ohaba.

11. Gurhi Yehova ayerekanamwo oku aba ‘Mwigiriza [Mukulu]’?

11 Yehova acihamagire ‘Mwigiriza wawe [Mukulu].’ (Iz. 30:20, 21) Aba Mwalimu wa kulembera, wa lukogo, ohugûkwa akanga k’abandi. Anakabona amorhere minja g’abanafunzi bage. (Enna. 130:3) Na kandi, nta mango akarhuhûna oku rhujire ebirhalusire obuhashe bwirhu. Okengere, alemire obongo bwawe, ngalo nyinja bwenene. (Enna. 139:14) Rhujira irala ly’okuyiga rhwalemirwe nalyo. Omulemi wirhu aba alonzize rhugendekere rhwayiga ensiku n’amango rhunashagalukire okuyiga. Co cirhumire, ene kuli kwinja ‘rhukâcîfinja buzira kuhusa’ enyigirizo z’Ebibliya. (1 Pt. 2:2, Mashi Bible) Ocihirireho emihigo wakahash’ihikiriza, onakenge bwinja-bwinja eprograme yawe y’okusoma n’okuyiga Ebibliya. (Yoz. 1:8) Kugerera oburhabale bwa Yehova, wahikira aha washagalukira okusoma n’okuyiga binji kuli ye.

12. Bulya gurhi rhushinganine rhukaciha akasanzi k’okuyiga lugenda akalamo ka Yezu n’omukolo gwage?

12 Ngasi mango, okaciha akasanzi k’okurhanya bwenene oku kalamo ka Yezu n’omukolo gwage. Kuli kwa bulagirire rhukulikire olwiganyo lwa Yezu bwinja-bwinja lyo rhuhash’ikolera Yehova, ci bwenene muli kano kasanzi kazibu. (1 Pt. 2:21) Yezu aganirire n’obwalagale amazibu abanafunzi bage bakarhimanine nago. (Lk. 14:27, 28) Ciru akaba ntyo, al’iyemire n’obwalagale oku abanafunzi bage b’okuli bakahimire ago mazibu, nk’oku naye agahimaga. (Yn. 16:33) Okayiga emyanzi ehânyire mahugûlo manji lugenda akalamo ka Yezu onacihirireho omuhigo gw’okumuyiga omu kalamo kawe ka ngasi lusiku.

13. Bici oshinganine ogendekere wahûna Yehova, na bulya gurhi?

13 Okuba n’obumanye kone arhali ko k’obulagirire. Ecirhumire olagirire oku bumanye kuli kubona oku bwanakurhabala oyige binji lugenda Yehova n’okuba n’amorhere nk’obuzigire kuli ye n’obuyemere muli ye. (1 Kr. 8:1-3) Omu mango oli wagendekera wayiga, okahûna Yehova akurhabale ly’oba na buyemere bunji. (Lk. 17:5) Anashuze oku masala ga ntyo. Obuyemere bw’okunali buyimangire oku bumanye burhagwerhi magosa lugenda Nnâmahanga wirhu bwakurhabala ly’ojira amajambere.​—Yk. 2:26.

OGENDEKERE WAKOLESA EBI OLI WAYIGA

Embere z’Ecihonzi, obuyemere bwashumize Nuhu n’omulala gwage bakolese ebi bakag’iyiga (Olole ecifungo ca 14)

14. Gurhi entumwa Petro yayerekinemwo oku kuli kwa bulagirire rhukakolesa ebi rhuli rhwayiga? (Olole n’enfoto.)

14 Entumwa Petro yayerekine kunganaci kuli kwa bulagirire abanafunzi ba Kristu bagendekere bakolesa ebi bali bayiga. Aganirire omwanzi gw’Ebibliya lugenda Nuhu. Yehova abwira Nuhu oku ashereza abantu babi ba mw’ago mango kugerera enkuba y’ecihonzi. Okumanya kone oku enkuba y’ecihonzi yali hofi enie kurhakacungwire Nuhu n’omulala gwage. Obwine oku Petro aganirire akasanzi k’embere z’Ecihonzi “mwa zirya nsiku Nuhu abinjaga enkuge [erhi safina].” (1 Pt. 3:20) Kobinali, Nuhu n’omulala gwage bakolesize ebi Nnâmahanga akag’ibayigiriza omu kuyubaka esafina, bwarho bunenene. (Hb. 11:7) Buzinda Petro ashushanyize obubatizo n’ebi Nuhu ajiraga. Ayandika ntya: “Agwo mishi lwâli lwiganyo lw’obubatizo bummuciza bunola ninyu.” (1 Pt. 3:21) Co cirhumire, rhwanashushanya omukolo oli wajira buno ly’ocirheganya okubatizibwa n’omukolo gw’okuyubaka esafina Nuhu n’omulala gwage bajiraga omu kasanzi ka myaka minji. Mukolo muci oshinganine ojire ly’ocirheganya okubatizibwa?

15. Gurhi rhuyerekanamwo oku rhuciyunjuzize n’omurhima goshi?

15 Kantu kaguma omu bintu birhangiriza rhugwasirwe rhujire kuli kuciyunjuza ebyaha birhu n’omurhima goshi. (Ebj. 2:37, 38) Erhi rhwakaciyunjuza n’omurhima goshi, oko kwanarhuma rhwajira empindulo z’okunali. Ka walesire enkomedu mbi zoshi zigayisa Yehova, nk’olugenzi lw’eby’enshonyi, okunywa irhabi, erhi okukolesa enderho mbi? (1 Kr. 6:9, 10; 2 Kr. 7:1; Ef. 4:29) Akaba orhasag’ijira ntyo, ogendekere wacihangana okujira empindulo. Oganire n’omuntu okuyigiriza Ebibliya, erhi ohûne abagula b’ecigamba oburhabale n’obulongozi. Erhi akaba ociri musole onaciri walama aha mwinyu, ogendekere wahûna ababusi bawe oburhabale ly’oleka enkomedu mbi zoshi zakaba ziri zakuhanza okubatizibwa.

16. Bici okuba n’eprograme nyinja y’ebintu by’ekiroho kuhiziremwo?

16 Kandi, kuli kwa bulagirire okuba n’eprograme nyinja y’ebintu by’ekiroho. Oko kuhiziremwo okukaja oku ntimanano z’Ecikristu n’okuhâna amashuzo. (Hb. 10:24, 25) N’erhi wakahikiriza ebihûnyirwe ly’okaja omu mukolo gw’amahubiri, ocihangane okajira ogo mukolo ngasi mango. Oku wagendekera wajira ngasi mango ogo mukolo guyokola obuzine, ko wanagendekera wagushagalukira. (2 Tm. 4:5) Erhi akaba ociri musole onaciri walama aha mwinyu, ocidose ntya: ‘Ka binahûne ababusi bani bankengeze ly’onja oku ntimanano erhi omu mukolo gw’amahubiri? Erhi niene nanjire ntyo buzira kukengezibwa?’ Omu kujira ebyo byoshi buzira kusezibwa, onayerekane obuyemere n’obuzigire bwawe kuli Yehova Nnâmahanga n’oku omuvuzire omunkwa. Ebyo biri “bijiro biyerekine okw’omuntu acîshwekire kuli Nnâmahanga,” enali ngalo oha Yehova. (2 Pt. 3:11, Mashi Bible; Hb. 13:15) Engalo zoshi rhuhâna n’obulonza na buzira kusezibwa zinashagaluse Nnâmahanga wirhu. (Oshushanye na 2 Abakorinti 9:7.) Rhunajire ebijiro bya ntyo bulya rhuba rhushagalukire okuha Yehova ebintu birhu binja.

OGENDEKERE WAYUSHULA OBUZIGIRE BWAWE KULI YEHOVA

17-18. Borhere buhi bw’obulagirire bwakurhabala ojire amajambere kuhika obatizibwe, na gurhi bwakakurhabalamwo? (Emigani 3:3-6)

17 Omu mango oli wagendekera okujira amajambere ly’ohikira okubatizibwa, warhimanana n’amazibu. Bantu baguma na baguma banakushekera enyanya z’obuyemere bwawe buhyahya; ciru banakuhagalika erhi kukulibuza. (2 Tm. 3:12) Omu mango oli wajira okwawe koshi ly’ohima nkomedu ndebe mbi, hali amango wakacib’igalukira eyo nkomedu. Erhi wanaciyumva nk’orhacihashiri okulembera wananavunika omurhima bulya oli wabona nk’orhahashe okuhikira omuhigo gwawe. Bici byakakurhabala ly’olembera? Oborhere bw’obulagirire bwakakurhabala buli buzigire kuli Yehova.

18 Obuzigire bwawe kuli Yehova buba borhere bwinja bwenene, ko kantu kinja bwenene ojira. (Osome Emigani 3:3-6.) Obuzigire bunji kuli Nnâmahanga bwanakurhabala ly’olwisa bwinja amazibu g’akalamo. Ebibliya eganirire kanji-kanji obuzigire bwishwekerezi Yehova ayeresa abakozi bage. Obuzigire bwishwekerezi kuli kuderha oku nta lusiku Yehova akalekerera abakozi bage erhi aleke okubazigira. (Enna. 100:5) Walemirwe oku nshusho ya Nnâmahanga. (Murh. 1:26) Gurhi wakayerekanamwo obuzigire bwa ntyo?

Wanavuga Yehova omunkwa ngasi lusiku (Olole ecifungo ca 19) b

19. Gurhi wakabamwo wa kuvuga omunkwa bwenene kw’ebi Yehova akujirire byoshi? (Abagalasiya 2:20)

19 Orhondere omu kuba wa kuvuga omunkwa. (1 Ts. 5:18) Ngasi lusiku okacidosa ntya: ‘Gurhi Yehova anyeresiremwo obuzigire?’ Buzinda ocihangane okuvuga Yehova omunkwa omu masala gawe, omu kuderha bintu bilebe akujirire. Ohugûkwe oku Yehova anakujirire ebintu binja bulya aba akuzigire, nk’oku entumwa Paolo yahikiraga okuhugûkwa lugenda Yehova. (Osome Abagalasiya 2:20.) Ocidose ntya: ‘Ka ndozize muyerese oku nani mba muzigire?’ Obuzigire kuli Yehova bwakurhabala ly’ogendekera wahagalika amashumi n’okulwisa bwinja amazibu g’akalamo. Bwakushumya ogendekere waba n’eprograme nyinja y’ebintu by’ekiroho ly’ogendekera wayeresa Sho obuzigire bwawe ngasi lusiku.

20. Bici ogwasirwe okujira ly’ocihâna emwa Yehova, na kunganaci ogo muhigo guli gwa bulagirire?

20 Enyuma za kasanzi kalebe, obuzigire bwawe kuli Yehova bwakushumya ojire isala lyago-lyago. Kugerera er’isala, wacihâna emwa Nnâmahanga. Okengere oku, erhi wakacihâna emwa Yehova, waba n’obu bulangalire bwinja bwenene: Wanaba wage ensiku n’amango. Erhi ohâna akalamo kawe emwa Yehova, onamulaganye oku wamukolera omu kasanzi k’omwishingo n’omu kasanzi k’amazibu. Liguma lyone wakajira eco ciragane omu kalamo kawe. Kobinali, okucihâna emwa Yehova gurhaba muhigo gwa ntya-ntya kone. Cikone orhanye k’oku: Wanajire mihigo minji omu kalamo kawe, miguma muliyo yaba minja, cikone nta lusiku wanarhôle omuhigo mwinja bwenene kulusha omuhigo gw’okuhâna akalamo kawe emwa Yehova. (Enna. 50:14) Shetani ajira okwage koshi ly’azambanya obuzigire bwawe kuli Sho w’omu mpingu, omu kurhanya oku waleka obwishwekerezi bwawe kuli ye. Orhahiraga okaleka Shetani ahime! (Ayu. 27:5) Obuzigire bwawe bunji kuli Yehova bwakurhabala ly’ohikiriza eciragane cawe c’okumukolera ensiku n’amango n’okugendekera wamuyegera.

21. Bulya gurhi rhwakaderha oku obubatizo burhali buzinda cikone guba murhondero?

21 Enyuma z’okucihâna emwa Yehova, oganire n’abagula b’omu cigamba cinyu lugenda omuhigo gw’obulagirire gw’okubatizibwa wakarhôla enyuma z’aho. Cikone, ensiku zoshi okakengera oku okubatizibwa burhali buzinda, cikone guli murhondero. Guli murhondero gw’akalamo k’okukolera Yehova karhagwerhi buzinda. Co cirhumire, oseze obuzigire bwawe kuli Yehova buno. Ocihirireho emihigo ly’obuzigire bwawe kuli Yehova bugendekera bwasêra lusiku oku lundi. Eyo mihigo yanakurhabala ly’ohikira okubatizibwa. Olo lwayish’iba lusiku lwinja bwenene. Cikone, ogo guli murhondero kone. Lekaga obuzigire bwawe kuli Yehova n’Omugala bugendekere bwayushuka emyaka n’emyaka!

LWIMBO 135 Yehova Anakuomba “Ukuwe na Hekima”

a Lyo rhujira amajambere kuhika rhubatizibwe, rhushinganine rhube n’ecirhushumize cikwanine. Kandi rhushinganine rhujire ebijiro bikwanine. Omu kukolesa olwiganyo lwa mukozi muguma w’omu burhegesi bw’e Etiyopiya, rhwaganirira ebi omwanafunzi w’Ebibliya agwasirwe ajire ly’ashinganana okubatizibwa.

b AMAHÛGULO G’ENFOTO: Mwali wirhu muguma ociri musole ali abwira Yehova omw’isala kunganaci amuvuzire omunkwa kw’ebi alemire.