Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

CIGABI CA 12

Enderho Zirhu Zibe “Nyinja lyo Ziyubaka”

Enderho Zirhu Zibe “Nyinja lyo Ziyubaka”

“Nta luderho lubozire lurhengage omu kanwa kinyu, cikone mukaderha ebinwa binja byône.”​—ABEFEZI 4:29NWT.

1-3. (a) Luhembo luci lwinja Nnamahanga arhuhîre? (b) Gurhi rhwakahikira aha rhwalukolesa kubi? (c) Gurhi rhwakakolesa bwinja olo luhembo Nnamahanga arhuhîre?

ORHANYE: Mubusi muguma agulire omugala ikinga. Omwana anashagaluka okuhâbwa olo luhembo. Cikoki gurhi byakaba erhi omugala akarhangira abimbirika elyo ikinga buzira kubabalira amagala gage n’ag’abandi? Gurhi ishe akaciyumva?

2 “Ngasi ngalo nyinja na ngasi nshokano nkana bihubuka” emwa Yehova. (Yakobo 1:17) Olulimi luba luguma lw’omu luhembo lwinja Yehova arhuhîre. Kugerera olulimi rhwanaderha ebiri omu ntanya zirhu n’okurhuli rhwaciyumva. Kugerera olulimi lwirhu rhwanaderha enderho nyinja erhi mbi. Kandi rhwanaderha enderho zakayagaza abandi erhi zibajire baciyumve kubi ensiku zoshi z’akalamo kabo.

3 Ederho zirhu zanayagaza abandi erhi zibagishe, na kandi Yehova arhuyigirizize gurhi rhwakakolesa bwinja oluhembo lwirhu lw’okuderha. Arhubwizire ntya: “Nta luderho lubozire lurhengage omu kanwa kinyu, cikone mukaderha ebinwa binja byône, birya byakayubaka ababilagirirekwo n’okulerhera ababiyumva obunguke.” (Abefezi 4:29NWT) Rhulolage gurhi rhwakakakolesa olo luhembo Nnamahanga arhuhîre omu njira emusimisize n’eyakaha abandi omurhima.

OLOLE BWINJA ENDERHO ZAWE

4, 5. Bici ecitabu c’Emigani y’Ebibliya cirhuyigirizize lugenda okurhushinganine rhubone olulimi lwirhu?

4 Enderho zirhu zijira obuhashe, rhukwanine rhube masu lugenda ebi rhuderha n’oku rhubiderhamwo. Emigani 15:4NWT edesire erhi: “Olulimi guba murhi gwa buzîne, ci enderho z’oburhebanyi zinababaze omurhima.” Nka kula omurhi mwinja gwanalanga obuzîne, enderho nyinja zanaha omuntu emisi. Ci enderho mbi zanayagaza omuntu kuhikira aciyumve kubi.​—Emigani 18:21.

Enderho nyinja z’obwirhohye zinarhulirize abandi

5 Emigani 12:18 edesire oku “omuntu oderha duba, kwa yagaza nka ngôrho.” Enderho mbi zanajira omuntu aciyumve kubi n’okushereza obwîra, nkabaga ciru nawe okola ocibwinire oko erhi omuntu akakubwira inyohola. Cikoki olwandiko lwa Emigani 12:18 luyushwire oku ‘olulimi lw’omwenge, kufumya lufumya.’ Enderho ziyunjwire burhimanya zanafumya omurhima guvunisire erhi obwîra burhagwasiri erhi kurhayumvikana kurhuma. (Osome Emigani 16:24) Erhi rhwakakengera oku enderho zirhu zanayagaza erhi ziyubake abandi, rhwanacihangana okwirhu koshi rhukakubûla enderho zirhu.

6. Bulya gurhi kurhali kulembu okuhash’iderha bwinja?

6 Ecindi cakarhuma rhwakalola bwinja enderho zirhu, kuli kubona oku rhurhaba bimana. “Omurhima gwa bene bantu guba mubidu okujira obubi,” n’enderho zirhu zinayerekane bici biri omu murhima gwirhu. (Omurhondêro 8:21; Luka 6:45) Agandi mango kuba kuzibu okuderha bwinja. (Osome Yakobo 3:2-4) Cikoki rhwanahasha rhwakubûla oku rhuganiza abandi.

7, 8. Bulya gurhi rhwakaderha oku enderho zirhu zanahuma oku bwîra bwirhu haguma na Yehova?

7 Rhukwanine rhube masu lugenda enderho zirhu bulya Yehova ayish’irhudosa ngasi ebi rhuderha n’oku rhubiderhamwo. Olwandiko lwa Yakobo 1:26NWT ludesire ntya: “Erhi omuntu akarhanya oku ali aha Nnamahanga enterekêro, cikoki arhayish’ishuba olulimi lwage, na ntyo acirhebe yene, enterekêro y’oyo muntu eri ya busha.” Oluderho “busha” kuli kulonza okuderha “kucirhamya kone.” (1 Abakorinti 15:17) Rhuyumvirhage oku erhi rhwakakaderha buzira kurhanya, rhwanahikira aha rhwashereza obwîra bwirhu haguma na Yehova.​—Yakobo 3:8-10.

8 Rhugwerhe ecinja cirhumire c’okuba masu lugenda ederho zirhu n’okurhuziderhamwo. Lyo rhukolesa bwinja olu luhembo lwirhu nk’oku Yehova analonzize, rhukwanine rhumanye nderho za gurhi rhukwanine rhuyake.

ENDERHO ZISHÂBA

9, 10. (a) Nderho zihi zilumîre hoshi ene? (b) Bulya gurhi rhushinganine rhuyake enderho mbi?

9 Enderho z’enshonyi erhi zakucambana, zo nderho ziyunjwire omw’igulu ene. Bantu banji barhanya mpu banaderha ebijaci erhi nderho zibozire lyo babayumva. Abalenga b’emizaha banakolese emizaha n’enderho z’enshonyi lyo bashesa abantu. Cikoki entumwa Paolo edesire ntya: “Ci kwonene lero bunola ebyo byoshi mubijugucirage ninyu: Obukunizi, ennongwe, obulyalya, ebijaci n’enshambalo mbi, birhahira bikaciyumvikana omu kanwa kinyu.” (Abakolosi 3:8) Ayushwire ciru oku “enderho mbi z’okushesa” “zirhabaga” ekarhi k’Abakristu bw’okuli.​—Abefezi 5:3, 4NWT.

10 Enderho z’enshonyi zirhasimisa Yehova ciru n’ehitya, ciru zirhasimisa balya bamuzigira. Ezo nderho ziba zizinzire. Omu Bibliya “izinga” ciri cijiro ciguma c’omu nkomêdu “z’ebijiro by’omubiri.” (Abagalasiya 5:19-21) “Izinga” lihiziremwo byaha binji. N’okuba n’enkomêdu y’okuba w’izinga kwanalerha eyindi nkomêdu mbi. Rhuhugûkwe bwinja oku erhi omuntu akaba n’enkomêdu y’okucambana erhi kuderha enderho z’emizaha arhanalonzizi okuleka eyo nkomêdu, oko kwanayerekana oku arhacilonzizi okubêra omu cigamba c’Ecikristu.​—2 Abakorinti 12:21; Abefezi 4:19; olole Amahugûlo nomero 23.

11, 12. (a) Gurhi rhwakahikiramo okuderha abandi kubi? (b) Bulya gurhi kurhali kwinja okuba camwanze?

11 Rhukwanine rhube masu lugenda okuba ba camwanze/porojo. Kuli kwinja okushibirira abandi n’okulonza okuba n’emyanzi lugenda abîra birhu n’emilala yirhu. Kwa lwiganyo, Abakristu bw’omu kasanzi k’entumwa bakag’ilonza okumanya gurhi bene wabo na bali babo balamire lyo babarhabala. (Abefezi 6:21, 22; Abakolosi 4:8, 9) Cikoki hali amango rhuhikira aha rhwaba ba camwanze buzira kumanya. Erhi rhwakakaderha-derha, rhwanahikira aha rhwaderha emyanzi y’obunywesi erhi emyanzi y’okuli cikoki yal’ishinganine bibêre ihwe. Erhi rhwakabula kwaba masu, ezo nderho zanarhuma rhwaba ba kakoza. Abafarisayo bakoza Yezu kuhika bamushobeka ebintu arhajijire. (Mateyo 9:32-34; 12:22-24) Okuba kakoza kunahegeze owundi irenge. Okuba kakoza kwanalerha mazibu manji; kwanashâba ecinyabuguma, kwanalerha akavulindi.​—Emigani 26:20.

12 Yehova alonzize enderho zirhu zikayubaka abandi n’okubaha omurhima, arhalonzizi enderho zirhu zirhume abandi barhuyaka. Yehova ashomba “cishombanya washombanya abaguma.” (Emigani 6:16-19) Shetani ye muntu murhanzi waba kakoza. Okengere gurhi akozagya Nnamahanga. (Amafulûlo 12:9, 10) Ene abantu bakomerire okunywerhera abandi. Cikoki oko kurhashinganini okuba omu cigamba c’Ecikristu. (Abagalasiya 5:19-21) Rhuyumvirhage oku rhukwanine rhukarhanya kw’ebi rhwaderha n’okurhanya embere rhubiderhe. Embere oderhe omwanzi bakubwiraga kuli lebe, ocidose ntya: ‘K’ebi naderha biri by’okuli? Ka bishinganine? Ka biri byakuyubaka? Ka nanaganira ebi n’oyu ndi nakomera oli ho? Gurhi nakaciyumva erhi owundi akaba nie ali aderha ntyo?’​—Osome 1 Abatesalonika 4:11.

13, 14. (a) Gurhi ebijaci byakahuma oku bandi? (b) Bulya gurhi Abakristu bashinganine bayake ebijaci?

13 Hali amango rhweshi rhuhikira aha rhwaderha ebintu rhurhal’ishagalukire okuderha. Cikoki oko kurhakarhuma rhwaba n’enkomêdu y’okuderha-derha abandi kubi. Rhurhashinganini okuderha enderho z’ebijaci. Paolo adêrha ntya: “Muciyase ngasi bukunizi bubi, oburhe bunene, oburhe, n’okumoka erhi bijaci na ngasi kantu kababaza.” (Abefezi 4:31NWT) Ezindi mpindûlo z’Ebibliya zihindwîre oluderho “bijaci” “n’enderho mbi.” Erhi rhujacira omuntu rhunamubulire obukenge n’okumuyereka oku ali wa busha. Enderho zirhu zanagayisa abana, rhushinganine rhulabirize bwinja enderho zirhu lyo rhurhag’ibagayisa.​—Abakolosi 3:21.

14 Ebibliya erhubwizire oku rhushinganine rhuyake enderho z’ebijaci. Okujacira abandi kuba kubalemaza. Kurhali kwinja okujacira balo erhi mukawe erhi abana bawe, erhi omuntu akagendekera n’eyo nkomêdu ya ntyo buzira kushanja anatengwa n’ecigamba c’Ecikristu. (1 Abakorinti 5:11-13; 6:9, 10) Nk’oku rhuyumvirhe, erhi rhwakagendekera rhwaderha enderho mbi, z’obunywesi n’ez’ebijaci, oko kwanarhuma obwîra bwirhu haguma na Yehova n’abandi bwafâ.

ENDERHO ZIYUBAKA

15. Nderho za gurhi zakazibuhya obwîra bwirhu haguma n’abandi?

15 Gurhi rhwakajira lyo rhukolesa bwinja obuhashe bw’okuderha nk’oku Yehova alonzize? Ebibliya erharhuhiri entondekanye y’ebi rhushinganine okuderha n’ebi rhurhashinganini okuderha. Cikone erhubwizire oku rhukaderha ebinwa binja byône, “birya byakayubaka.” (Abefezi 4:29NWT) Enderho nyinja ziba zicîre, z’okuli na zakuyubaka. Yehova alonzize ensiku zoshi enderho zirhu zikayubaka abandi n’okubaha omurhima. Cikoki oko kurhali kulembu. Bihunyîre okucihangana lyo rhukaderha enderho nyinja ci arhali zakuderha buzira kurhanya. (Tito 2:8) Rhulolage njira nguma na nguma z’akarhurhabala lyo rhukaderha enderho nyinja.

16, 17. (a) Bulya gurhi rhukwanine rhukavuga abandi omunkwa? (b) Ndi rhwakavuga omunkwa?

16 Yehova na Yezu banakavuga abandi omunkwa. Rhulonzize rhubayige. (Mateyo 3:17; 25:19-23; Yowane 1:47) Lyo rhukayubaka abandi rhushinganine rhubashibirire n’okulabiriza enderho rhwababwira. Emigani 15:23NWT edesire ntya: “Akanwa kadesirwe oku kasanzi kakwanine, kaba kinja!” Rhunaciyumve bwinja erhi omuntu akarhuvuga omunkwa okubiyerekire mukolo mulebe rhwajijire.​—Osome Mateyo 7:12; olole Amahugûlo 27.

17 Erhi wakakabona aminja abandi bali bajira, kwanaba kulembu okubavuga omunkwa. Kwa lwiganyo, wacibwînire gurhi mwene wirhu erhi mwali wirhu mulebe w’omu cigamba acihangana okurheganya ebipindi byage bwinja, owundi anarheganye n’okushuza bwinja omu ntimanano zirhu z’Ecikristu. Wayumvîrhe gurhi musole mulebe gugendekire gwahalira obuyemere bwago emasomo, obone mwene wirhu erhi mwali wirhu okola mushosi cikoki agendekire omu mukolo gw’amahubiri. Okubavuga omunkwa kwanabaha omurhima. Kandi kuli kwa bulagirire omulume akabwira mukage oku amusima n’oku ashagalukire ebi ali ajira. (Emigani 31:10, 28) Nka kula emirhi eba elagirire oku mishi n’izuba ly’ekula, ko n’oko bene bantu babà balagirire okubwîwa oku bazigirwe, ci bwenene abana. Olonze obulyo bw’okubavuga omunkwa okubona bagendekire bacihangana okujira aminja. Okubavuga omunkwa kwanabaha obushiru na kandi babone oku bali ba bulagirire na ntyo banacihangana bagendekere bajira aminja.

Rhwanaha abandi omurhima n’okubarhuliriza erhi rhwakamanya bici rhwaderha na gurhi rhwabiderhamwo

18, 19. Bulya gurhi rhushinganine rhujire okwirhu koshi lyo rhuha abandi omurhima n’okubarhuliriza? Gurhi rhwakajiramo ntyo?

18 Rhunayige olwiganyo lwa Yehova erhi rhuvuga abandi omunkwa n’okubarhuliriza bulya anakashibirira “abirhôhye” ‘n’abavunisire omurhima.’ (Izaya 57:15) Yehova arhuhunyîre oku rhugendekere “rhwahanâna omurhima” na kandi “rhukarhuliriza abavunisire omurhima.” (1 Abatesalonika 5:11, 14NWT) Erhi rhucihangana okujira ntyo, Yehova anarhugishe.

19 Orhanye, obone mwali wirhu erhi mwene wirhu w’omu cigamba ovunisire omurhima. Bici wakamubwira ly’omurhabala? Orhakahasha okuyusa amazibu gage goshi, cikone wanamuyereka oku omushibirire. Kwa lwiganyo, wanageza akasanzi haguma naye. Kandi wanamusomera olwandiko lwakamuha omurhima erhi kusalira haguma naye. (Ennanga 34:18; Mateyo 10:29-31) Omukengeze oku bene wirhu na bali birhu b’omu cigamba bamuzigire bwenene. (1 Abakorinti 12:12-26; Yakobo 5:14, 15) Na kandi oderhe omu njira eyerekine oku oli warhanya ebi oli waderha.​—Osome Emigani 12:25.

20, 21. Bici byakarhuma ihano lyayemerwa duba-duba?

20 Rhunakayubaka abandi erhi rhubaha amahano minja. Rhulagirire rhweshi oku mahano ngasi mango bulya rhurhali bimana. Emigani 19:20 edesire ntya: ‘Oyumve ihano onaleke bakuhane, ly’oba mwenge omu nsiku ziyishire.’ Arhali Abagula bone bakahâna amahano. Ababusi bakwanine bahanûle abana babo. (Abefezi 6:4) Mwali wirhu anahanûla owabo. (Tito 2:3-5) Bulya rhuzigire bene wirhu na bali birhu, rhunakacilanga lyo rhurhag’ibavuna omurhima nka rhwabahanûla. Bici byakarhurhabala?

21 Nkaba okengire gurhi lusiku luguma, muntu mulebe akuhâga ihano linja na ntyo waliyemera. Bici byarhumaga waliyemera? Bulya wabwîne oku oyo muntu akushibirire anakuzigire. (Abakolosi 4:6) Na bulya el’ihano lyal’iyimangire oku Bibliya. (2 Timoteyo 3:16) Nka rhwahâna amahano gakwanine gayimangire oku mandiko g’omu Bibliya, rhwanadêrha oku gadesire erhi rhugasome. Rhurhashinganini rhuseze abandi erhi rhukolese amandiko kubi mpu lyo rhusambira entanya zirhu. Embere ohe muntu mulebe ihano onarhang’irhanya gurhi nawe bakola bakuhanwîre.

22. Gurhi olonzize okakolesa oluhembo lw’okuderha?

22 Obuhashe bw’okuderha luba luhembo lurhenga emwa Nnamahanga. Obuzigire bwirhu kuli ye bwanarhushumya rhukolese bwinja obuhashe bwirhu bw’okuderha. Okengere oku enderho zirhu zanayubaka abandi erhi zibavune omurhima. Rhucihangane ensiku zoshi rhugendekere rhwaderha enderho z’okuha abandi omurhima.