Qara amadowa massie

Furchonniwa massie

Shiimu Woxinni Heeꞌra Dandiinanni Gara

Shiimu Woxinni Heeꞌra Dandiinanni Gara

 Miinju qarri woxe hoogatto gede asseennahe angate anje amaddinohe? Fayya, kalaqamu dano, dagate gaancinna olu shiima yanna giddo ikonoome ganara dandaanno. Hedeweelcho woxu eo hooga heeshsho ruukkitanno gede assitannoha ikkirono, aante nooti Qullaawu Maxaafi aana xintantino amaale shiimu woxinni heeꞌrate maa assa dandaattoro afatto gede kaaꞌlitannohe.

1. Heeshshokki soorrantinota ammante adhi.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Afiꞌranna hoonge rosoommo.”—Filiphisiyusi Sokka 4:12.

 Albihu geeshshi woxi hoogihero nafa, xa nooherinni heeꞌra kayinni rosa dandaatto. Albi gede ikkite heeꞌra dandaattokkita mulenni ammante adhite mitore biddi assiꞌrittoro, aterano maatekkirano angate anje dandee heeꞌra roore shota ikkitannoꞌne.

 Gashshootu woy wole uurrinshuwa uyitanno kaaꞌlo nooro buuxate woꞌnaali. Duucha woyite togoo kaaꞌlora kuꞌlaato massiꞌrate uyinanni yanna harancho ikkitino daafira, keeshshittokki mari.

2. Maatete ledo kaaꞌlamme.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Malu hoogiro hendoonniri ikkikkinni gatanno; malu seyiro kayinni halchinoonniri woꞌmanno.”—Lawishsha 15:22.

 Minaamakkinna oosokki ledo tenne hajo daafira hasaabbe. Dancha gede hasaabbine xaadisidhiniro, maatete giddo noohu baalunku maa woyyeessa hasiissannoro afe kaaꞌlama dandaanno. Baalunku nooꞌnere daddaꞌlannohanna afimalsannokkiha ikkiro, nooꞌne woxe hayyotenni horoonsiꞌra dandiitinanni.

3. Baajeette fushshiꞌri.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Ikkanno geeshshi woxi noosironna hoongosiro ofolle dimalanno?”—Luqaasi 14:28.

 Shiimu woxinni heeꞌra gidde ikkitanno woyite, nooꞌne woxe baala maa maaho fushshitinanni heedhinoonniro afa roore hasiissannote. Baajeette fushshiꞌrate, umo aganu aganunni mageeshshi woxe afiꞌrattoro hedde borreessi. Hakkiinni, aganu kiiro woxe fushshiishannohe coye baalanka (kuri giddo mito xaate agurattoha ikkirono) borreessi. Hedeweelchu coyira suuqiꞌratto woxeno aganu giddo fushshatto woxi ledo borreessate woꞌnaali.

 Dancha amaale: Fushshitinanni fulo borreessatto woyite, shiimmaaddu coyira fulanno woxeno borreessa deꞌooti. Shiimmaaddu coyira fulanno woxi gamba yee mageeshshi woxe ikkannoro afittoro dhagge ikkahera dandaanno. Lawishshaho, mittu manchi woxe maa maaho fushshanni nooro shallagita, maastika hidhate calla diru dirunku lowo xibbe doolaare fushshannota wodanchino.

4. Roore hasiissanno fulo balaxisiisi.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “[Roore] woyyanno coye baddine affinoonnire [ikke].”—Filiphisiyusi Sokka 1:10.

 Aganu giddo afiꞌratto woxenna fushshatto woxe heewisiisi; xa afiꞌratto woxinni heeꞌra dandaatto gede, hiikkuri coyibbara fushshatto woxe ajisha woy horonta agura dandaattoro hedi. Konni woroonni noo coyibba keente lai:

  •   Hodhishsha. Lamu kaameeli (woy motore) nooheha ikkiro, mitto hira dandaattokka? Noohe kaameeli dureeyye hidhitaa gedeeha ikkiro, hakkoye hirte hooffahura higattokka? Woy umikki hodhishsha horo agurte, dagate hodhishsha horoonsiꞌra woy sayikiletenni haꞌra dandaattokka?

  •   Boohaarsha. Woxunni hidhinannita interneetete, saatelayitete woy televizhiinete pirogiraame yannate geeshshano ikkiro horoonsiꞌra agura dandaattokka? Shiimu woxinni horoonsiꞌnanni pirogiraame afiꞌra dandaatto?

  •   Korreentetenna wayi fulo. Waaho, korreentetenna nadaajete fulanno woxe ajisha dandiitinanni gara maatete ledo hasaabbe. Caabbicho xoyissanna biso shiimu wayinni hayishshiꞌra hakkeya garire assitannokkiha lawara dandaanno; kayi togoo rosichi lowo woxe gatisara dandaanno.

  •   Sagale. Hoteelete ita aguri. Hatteentenni, sagale mine qishiꞌra woyyate. Hiittoo sagale qishiꞌrattoro balaxxe hedi; qoleno dandaamannoha ikkiro, sagale qishiꞌrate hasiisannore haammachishshe hidhite lowo barrira ikkitanno sagale qishiꞌri; intanna gattanno sagaleno huntooti. Hasiisannohekki coye hidhattokki gede, dikko fulattora albaanni hidhatto coye borreessiꞌri. Qarqariꞌnera laaltanno laalonna akaakilte waaga roore ajjanno daafira ise hidhi. Una ikkitannokki sagale hidhitooti. Bayicho qixxeessidhe umikki akaakilteno kaasiꞌra dandaattoha ikkara dandaanno.

  •   Uduunne. Faashine harunsate yite ikkikkinni uduunnu akkalannohe woyite calla hidhi. Waaga dirrinse hirranni uduunne woy hakkeyi geeshsha akkalinokkiha salbaace uduunne afiꞌrate woꞌnaali. Meecciꞌrootto uduunne mooshshitanno maashinera worantenni arrishshote haqqi; hatto assakki korreentete fulanno woxe ajishshanno.

  •   Hira. Mitto uduunnicho hidhattora albaanni, togo yite ateneeto xaꞌmi: ‘Konni uduunnichira ikkanno woxi nooe? Kuni addinta hasiisannoe uduunnichooti?’ Mini uduunne, elekitirooniksete uduunne, woy makeena soorriꞌrantenni nooheha horoonsidhanni keeshsha dandaattokka? Wole widoonni kayinni, hasiisannohekki woy horoonsidhanni noottokki uduunne fushshite hira dandaatto? Hatto assa bikku heeshsho heeꞌratenna woxe codhate kaaꞌlitahera dandiitanno.

 Dancha amaale: Afiꞌratto eo hedeweelcho ajase, gawajjitannotanna woxe guddannota mite gade lawishshaho sijaara aga, kasaara gaꞌnanna doogimale aga aguratto gede kakkayissahera dandiitanno. Togoo gade agurakki woxekki gatissannoha calla ikkikkinni heeshshokki woyyeessitanno.

5. Ayyaanaamittete coye deꞌooti.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Ayyaanaamittete coye goodhinori hagiirraammaho.”—Maatewoosi 5:3.

 Qullaawu Maxaafi togo yee kaajja amaale amaalanno: “Egenno woxu gedee caaleeti. Egenno kayinni egennaammu lubbo gargaratenni roortanno.” (Rosiisaancho 7:12) Togoo egenno afiꞌnannihu Qullaawu Maxaafi giddonniiti; batinyu manni Qullaawu Maxaafi biddishsha harunsansa woxu coyira quwa sae yaadannokki gede kaaꞌlitinonsata wodanchino.—Maatewoosi 6:31, 32.