Qara amadowa massie

Furchonniwa massie

FOOLIISHSHO 9

“Foorretewiinni Xooqqe!”

“Foorretewiinni Xooqqe!”

‘Uullate aana noota tenne gobba yorto shiiyye. Hakkuno foorrete, battaawate, maalu yortooti, busha halchootinna kaphu maganna magansiꞌrate yortooti.’—QOLASIYAASI SOKKA 3:5.

1, 2. Beleaami Yihowa manna gawajjate woꞌnaalinohu hiittoonniiti?

 QULXUꞌME woshshaadanno manchi isi hasiꞌranno qulxuꞌme heedhanno base maranno. Manxaqqosira qulxuꞌme baxxannore wori gedensaanni wayi giddora tuganno. Hakkiinni cince agare, qulxuꞌme worinore ittanno woyite, manxaqqotenni amade goshooshe fushshanno.

2 Mannuno konni garinni woshshaadotenni amadamara dandaanno. Lawishshaho, hanni Israeele Hexxote Gobba ea rakke heedhe Moaabi Xawira dukkaꞌnite heedheenna ikkinore laꞌno. Moaabi gobba moote Baalaaqi, Beleaami yinanni manchira Israeele rumiro lowo woxe aasira qaale eino. Gedensaanni, Beleaami Israeele uminsara rumo abbidhanno gede assanno doogo qixxeessi. Isi woshshaado ikkannore doorino. Beleaami Israeelete labballo soꞌrisiisanno gede Moaabiha aja meento soyino.—Kiiro 22:1-7; 31:15, 16; Yohaannisi Ajuuja 2:14.

3. Beleaami qixxeessino woshshaado Israeele amaddinohu hiittoonniiti?

3 Beleaami malino mali qiniiyya? Ee qiniino. Lowo kume ikkannohu Israeelete labballi ‘Moaabi meenti ledo foorino.’ Qoleno insa kaphu maganna magansiꞌra hanaffino; kuri maganna giddo mittu Fegoori Baꞌꞌaali yinanniho; mannu giwisannoha konne magano magansiꞌrannohu fooranniiti. Konninni kainohunni, 24,000 ikkitanno Israeele Hexxote Gobba eꞌara marte heedhe gooffino.—Kiiro 25:1-9.

4. Lowo kume ikkitanno Israeele foortinohu mayiraati?

4 Kageeshshihu Israeelete manni Beleaami woshshaadonni amadaminohu mayiraati? Insa hakka woyite yortonsa wonshiꞌrate daafira calla heddino; qoleno Yihowa assinonsare baalankare habbino. Woleteemmero Israeele Maganoho hajajama hasiissannonsa; korkaatuno isi lowore assinonsa. Isi Gibitsete borojjimmanni fushshinonsa, halalla heedheenna itisinonsa, hattono Hexxote Gobba gamira keerunni iillishinonsa. (Ibiraawoota 3:12) Insa kayinni foorretenni dogantino. Soqqamaasinchu Phaawuloosi togo yee borreessino: “Insa giddonni gamisu ikkitunte gede, ninkeno foorrete cubbo loonsoonke.”—1 Qorontoosi 10:8.

5, 6. Israeelete Moaabi Xawira iillinonsarinni maa ronseemmo?

5 Haaro alame xa lowo geeshsha gambissino. Konni daafira, ninkeno Hexxote Gobba eꞌara kaꞌe noo Israeele gedeeti. (1 Qorontoosi 10:11) Heeꞌnoommo alamera, mannu Moaabi daganni nafa roore siimu xaadooshshira quwa saꞌꞌanno. Tini qolte Maganu mannano gawajjitara dandiitanno. Isinni, Sheexaanu wole baalantenni roorse horoonsiꞌranno woshshaado foorrete.—Kiiro 25:6, 14; 2 Qorontoosi 2:11; Yihuda 4.

6 Ateneeto togo yite xaꞌmi: ‘Shiima yanna calla keeshshannoha maalaamittete hagiirre shorranso, haaro alamera hagiidhanni hegerera heeꞌra woyyitannoe?’ Yihowa, “Foorretewiinni xooqqe” yee hajajino hajajo agadhine heeꞌrate dandiinummore baala assa diwoyyitanno?—1 Qorontoosi 6:18.

FOORRE MAATI?

7, 8. Foorre maati? Foorre shotu coyi gede assine laꞌnannire ikkitinokkihu mayiraati?

7 Yannankera batinyu manni saalimale gede ikkanno; qoleno Maganu siimu xaadooshshi daafira uyino seera mishanno. Foorre yaanno qaali, Qullaawa Borro yitanno garinni adhaminokki manni assannoha siimu xaadooshshe xawisanno. Qoleno kuni qaali, labbaahu labbaahu ledo woy meyati meyate ledo, hattono saadate ledo siimu xaadooshshe assa xawisannoho. Siimu xaadooshshi assoote yinanniri, siimu xaadooshshe assa, afuunna ofollaanchu widoonni siimu xaadooshshe assa, woy wolu manchiha sirote biso busha hedonni amammadate. Tenne hajore xawise coyiꞌra saalfachishshara dandiitanno; ikkirono, Maganu giwanno coyiwiinni xeertiꞌrate foorre maatiro bade afa hasiissannonke.—Jeefote Hedo 23 lai.

8 Qullaawu Maxaafi mittu manchi foora agura giwiro, Kiristaanu songo miila ikke heeꞌra dandaannokkita xawise kulanno. (1 Qorontoosi 6:9; Yohaannisi Ajuuja 22:15) Qoleno fooranno manchi isiniitira ayirrinye hooganno; hattono mannu ammanannokkiha ikkanno. Foora woꞌmanka woyite qarra abbitanno! Tiiu xuranno gede, hasiꞌnoonnikki godowi gatanno gede, maatete mereero qarru kalaqamanno gede, dhibbunni amaddammanni gedenna reyinanni gede nafa assitanno. (Galatiyu Sokka 6:7, 8 nabbawi.) Mittu manchi foorre daaffanno gara seekke hedannoha ikkiro, togooha maaeela coye assa qorophara dandaanno. Ikkollana maalu yortosi wonshiꞌrate daafira calla hedannoha ikkiro, foorrenniwa massannoha umi coye assanno. Roore woyite foorrenniwa massannohu umi coyi teeda baꞌino misilla laꞌꞌate.

TEEDA BAꞌINO MISILLA LAꞌꞌA FOORRETE WIDIRA MASSITANNO

9. Teeda baꞌino misilla laꞌꞌa gawajjitannote yineemmohu mayiraati?

9 Teeda baꞌino misilla siimu xaadooshshi yorto kakkayisate hende qixxeessinannireeti. Yannankera teeda baꞌino misilla base baalate woꞌmitino; lawishshaho metseettate, maxaaffate, muuziiqu, televizhiinetenna interneetete aana no. Batinyu mannira teeda baꞌino misilla qarra afidhinokkiha lawannonsa; ikkollana togoo misilla lowo geeshsha gawajjitanno! Teeda baꞌino misilla mitto mancho siimu xaadooshshi araado amaddanno gede assitaranna giddosi maaeela yorto kalaqqara dandiitanno. Mittu manchi teeda baꞌino misilla laꞌꞌannoha ikkiro, maasterbeeshiine (siimu xaadooshshi hasatto qiissiꞌrate yine meessiha sirote biso amammaxxa) gade ikkitasira dandiitanno; qoleno adhamasi giddo qarru kalaqamaranna adhamansa nafa diigantara dandiitanno.—Roomu Sokka 1:24-27; Efesooni Sokka 4:19; Jeefote Hedo 24 lai.

Interneete horoonsiꞌneemmo woyite qoropha hayyote

10. Yaiqoobi 1:14, 15te noohu xintu seeri foorretewiinni xeertiꞌrate kaaꞌlannonkehu hiittoonniiti?

10 Mittu manchi foorrete woshshaadonni amadamara dandaannohu ma garinniitiro afanke kaaꞌlitannonke. Yaiqoobi 1:14, 15 togo yite qorowisiissannonke: “Mittu mittunku manchi jifamannohu umisi yortonni goshooshamanninna dogamanniiti. Hakkunni gedensaanni yorto godobbe cubbo iltanno; cubbu lophiro reyo qalanno.” Konni daafira, surrekki bushare heda hanaffanno woyite, hattenne hedo rakke fushshite hooꞌli. Hedeweelcho busha yorto kakkayissanno misile laittoro, rakke shawwu yii! Woy kompiyutere cufi, woy xaawa soorri. Busha yorto heeshshokki daaffara wodhitooti. Hakkuyi kaꞌa, busha yorto wolqakkira aleenni ikkitanno daafira tenne yorto qeela qarra ikkitannohe.—Maatewoosi 5:29, 30 nabbawi.

11. Yihowa busha hedo qeeꞌlineemmo gede kaaꞌlannonkehu hiittoonniiti?

11 Yihowa ninke umonke anfoommohunni roore afinonke. Konni daafira, isi guuntete xeꞌne noonkere ikkinoommota afino. Ikkollana isi busha yorto qeela dandiineemmotano afino. Konni daafira Yihowa togo yiinonke: ‘Uullate aana noota tenne gobba yorto shiiyye. Hakkurino foorrete, battaawate, maalu yortooti, busha halchootinna kaphu maganna magansiꞌrate yortooti.’ (Qolasiyaasi Sokka 3:5) Konne assa shota ikka hooggurono, Yihowa cince kaaꞌlannonke. (Faarso 68:19) Mittu wedellichira teeda baꞌino misilla laꞌꞌanna maasterbeeshiine woshshaado ikkitinosi. Ledosi rossanno ooso togoore assa qarra afidhinokkihu gede assite heddanno; isi kayinni togo yiino: “Tini gade tiiꞌꞌiꞌya xuranno gede assitino; qoleno maaeela heeshsho heeꞌra hanafummo.” Isi yortosi eemadha hasiissannosita huwatino; qoleno Yihowa kaaꞌlonni konne busha rosicho qeeꞌla dandiino. Ateno busha hedo qarrissinoheha ikkiro, qullaawa hedo heedhannohe gede kaaꞌlitannota “jawa wolqa” aannohe gede Yihowa huucciꞌri.—2 Qorontoosi 4:7; 1 Qorontoosi 9:27.

12. ‘Wodananke agadha’ hasiissannonkehu mayiraati?

12 Selemooni togo yee borreessino: “Wodanu heeshshote buichootina, woꞌmunkurinni roorsite wodanakki agadhi.” (Lawishsha 4:23) ‘Wodanaho’ yaa giddiidi ayimmankeeti; Yihowa laꞌꞌannoti tenne ayimmankeeti. Laꞌneemmori seekkankera woy hunankera dandaanno. Ammanamino manchi Iyyoobi togo yiino: “Aja meyata [yortote illenni] laeemmokki gede aneneeto qorophisiisoommo.” (Iyyoobi 31:1) Iyyoobi gede ninkeno laꞌneemmorenna hendeemmore qoropha hasiissannonke. Qoleno faarsaasinchu gede, “Haafare laeemmokki gede agarie” yine huucciꞌneemmo.—Faarso 119:37.

DIINA DOODHITINOHA BUSHA DOORSHA

13. Diina hiittoo jaalla doodhitino?

13 Jaallanke huntankera woy seekkitankera dandiitanno. Maganu biddishsha harunsitannore jaallakki assiꞌrittoro, atino hatto assatto gede kaaꞌlitannohe. (Lawishsha 13:20; 1 Qorontoosi 15:33 nabbawi.) Diina xagge jaalla qorophine doodha hasiissannonketa leellishshanno. Ise Yaiqoobi beetto ikkitino daafira, lophitinohu Yihowa magansidhanno maate giddooti. Diina busha coye assitannota ikka hooggurono, Yihowa magansiꞌrannokkihu Kanaani seenni ledo muli jaalooma kalaqidhino. Kanaani manni siimu xaadooshshira noonsa lao Maganu manni laonni baxxitinote; Kanaani manni maaeela coye assatenni egennaminoho. (Leewaawoota 18:6-25) Diina jaallase ledo heedhe, Sekeemi yinannihu Kanaani wido ikkino beettinni xaaddino; Sekeemi ise baxino. Sekeemi annisi mine noori baalunkunni roore ayirradoho. Ikkollana isi Yihowa baxannoha diꞌꞌikkino.—Kalaqama 34:18, 19.

14. Diinara mayi qarri iillinose?

14 Sekeemi assinori isi garaho yee hedannoreeti. Isi Diina ‘wolqatenni amade’ seyatinose. (Kalaqama 34:1-4 nabbawi.) Tini jaddo Diinarano ikko maatese woꞌmate lowo qarra abbitino.—Kalaqama 34:7, 25-31; Galatiyu Sokka 6:7, 8.

15, 16. Hayyoota ikka dandiineemmohu hiittoonniiti?

15 Ninke Yihowa biddishshi gara ikkinota buuxate, Diina loossu soꞌro loosa dihasiissannonke. “Egennaamu ledo hosannohu egennaamo ikkanno; hawanyootu jaali kayinni qarru aana uwanno.” (Lawishsha 13:20) ‘Gara ikkino coyi maatiro badde afate’ sharrami; hatto assittoro lowo qarrinna shettonni gatatto.—Lawishsha 2:6-9; Faarso 1:1-3.

16 Maganu Qaale nabbambummoro, mitto coye assinammora albaanni Yihowa huucciꞌnummoronna ammanaminohunna wodanaamu borojjichi aannonketa dancha amaale harunsinummoro hayyoota ikka dandiineemmo. (Maatewoosi 24:45; Yaiqoobi 1:5) Ninke baalunkura laanfenna guuntete xeꞌne noonketa ammana qarrisa hooggahera dandiitanno. (Ermiyaasi 17:9) Kayinni mittu manchi foorrete widira qole massannore assitanni noottota kule amaalihero maa assatto? Koffi yaattonso, maahoyye yite uyinohe amaale adhatto?—2 Mootoolla 22:18, 19.

17. Ammanate roduuwinke uyitannonke amaale kaaꞌlitannonke gara leellishanno lawishsha kuli.

17 Hanni tenne ikkito hedi: Mitte rodoo loosu basera mittu manchi ille wore laꞌꞌannose; qoleno dinye amande xaande hasaambo yaannose. Kuni manchi Maganu soqqamaancho diꞌꞌikkino; ikkirono isi danchanna shaqqado lawanno. Wole rodoo lamunku mitteenni heeꞌreenna laꞌe, hattenne rodoo qorowisiissannose. Ikkina hatte yannara ise ma assita ikka? Soꞌro loossinokkita ammansiisate woꞌnaaltannonso, uyitinose amaale adhitanno? Tini rodoo Yihowa baxxannotanna gara ikkinore assa hasidhannota ikkitara dandiitanno. Ikkollana, konni manchi ledo hosa agura hoogguro, ‘foorretewiinni xooqqanni noonso’ ‘umose addaxxitanni’ no?—Lawishsha 22:3; 28:26; Maatewoosi 6:13; 26:41.

YOOSEEFI LAWISHSHINNI ROSSE

18, 19. Yooseefi foorretewiinni xooqino gara xawisi.

18 Yooseefi wedellichu heeꞌre, Gibitsete borojjicho ikkino. Mootichisi galte ledose siimu xaadooshshe assanno gede xaꞌmitanni qarrissinosi; Yooseefi kayinni hatto assa cubbo ikkitinota afino. Yooseefi Yihowa baxannoho, qoleno Iso hagiirsiisa hasiꞌrannoho. Konni daafira, ise mirgitanni qarrissinosiha ikkirono, Yooseefi kayinni maahoyye diyiino. Isi borojjicho ikkino daafira, mootichisi qaenni fule haꞌra didandaanno. Mitto barra mootichisi galte ledose fooranno gede giddeessitasira woꞌnaaltuta, isi ‘gobbara fule xooqino.’—Kalaqama 39:7-12 nabbawi.

19 Yooseefi maaeela coye hedannoha woy hattenne mancho yortote illenni laꞌꞌannoha ikkoommero, ise yitinore giwa hoogara dandaanno. Yooseefi, Yihowa ledo noosi jaalooma baalunku coyinni roorse laꞌꞌanno. Isi manchote togo yiino: “Mootichiꞌya . . . noosire baalanka gudise ane anga worino. . . . Galtesi ikkoottahura ate agurranna uyinoekkiri dino; Maganu albaanni tenne jawa bunshenna konne cubbo hiitto asse looseemmo?”—Kalaqama 39:8, 9.

20. Yooseefi Yihowa hagiirsiisinota mayinni anfeemmo?

20 Yooseefi maatesiwiinninna qaetenni xeertiꞌre heeꞌrannoha ikkirono, isi woꞌmanka woyite Maganoho ammanamino; Yihowano maassiꞌrinosi. (Kalaqama 41:39-49) Yooseefi ammanaminoha ikkino daafira Yihowa lowo geeshsha hagiidhino. (Lawishsha 27:11) Foorretewiinni xooqa shota ikka hooggara dandiitanno. Ikkirono Qullaawu Maxaafi togo yaannota qaagi: “Isi [Yihowa] bunshe gibbannore baxanno; Kaaliiqi keeraanote lubbo agaranno; bushu manni angannino gatisannonsa.”—Faarso 97:10.

21. Mittu wedellichi Yooseefi lawishsha harunsinohu hiittoonniiti?

21 Yihowa soqqamaasine barru baala waajjitukkinni ‘busha coye’ gibbannotanna ‘dancha coye baxxannota’ leellishshanno. (Amootsi 5:15) Dirikki ikkihano ikkiro, Yihowara ammanama dandaatto. Mittu wedellichira rosu mine ammanasi fonqolannori iillinosi. Mitte beetto shallagote fonqolo loosa kaaꞌlisero ledosi siimu xaadooshshe assitannota kultinosi. Kuni rodii maa assiyya? Isi Yooseefi lawishsha harunsino. Isi togo yiino: “Bayichonko ise yitinore assa hasiꞌreemmokkita kulummose. Ammanamoommoha ikkaꞌyanni, suꞌmiꞌyanna aneneetira nooe ayirrinyi baꞌꞌannota hooꞌloommo.” Foorretenni afiꞌnannihu “yannate geeshshi hagiirri” qarranna dadille abbanno. (Ibiraawoota 11:25) Yihowara hajajama ayewoteno, geedote hagiirre afiꞌnanni gede assitanno.—Lawishsha 10:22.

YIHOWA AANNOꞌNE KAAꞌLO ADHE

22, 23. Shota ikkinokki cubbo loonsummoro Yihowa kaaꞌlannonkehu hiittoonniiti?

22 Sheexaanu foorrete widoonni woshshaadankera hasiꞌranno; tini qolte lowo fonqolo ikkitankera dandiitanno. Ninke baalunkura giddonke gara ikkitinokki hedo kalaqantara dandiitanno. (Roomu Sokka 7:21-25) Yihowa tenne afino, qoleno “bushsha ikkanke dihawanno.” (Faarso 103:14) Ikkina mittu Kiristaanchi foorinohalla ikki? Xaate isiri kaino yaateni? Deeꞌni. Mittu manchi addinta maaro eiro, Yihowa kaaꞌlannosi. Maganu ‘cubbo agurannoho.’—Faarso 86:5; Yaiqoobi 5:16; Lawishsha 28:13 nabbawi.

23 Qoleno Yihowa towaattannonketa baxillaano cimeeyye “elto” asse uyinonke. (Efesooni Sokka 4:8, 12; Yaiqoobi 5:14, 15) Yihowa cimeeyye worinohu Isi ledo noonke jaalooma haaroonsiꞌrate kaaꞌlitannonke gedeeti.—Lawishsha 15:32.

“WODANCHA AFIꞌRI”

24, 25. “Wodancha” foorretewiinni xeertiꞌrate kaaꞌlitannonkehu hiittoonniiti?

24 Dancha doorsha doodhate, Yihowa seeri kaaꞌlannonke gara wodancha hasiissannonke. Lawishsha 7:6-23te kulloonni wedellichi gede ikka dihasiꞌneemmo. Isi wodancha xeꞌinosiha ikkino daafira, foorre woshshaado ikkitinosi. Wodancha hedate dandoo calla diꞌꞌikkitino. Wodancha heedhunkero, Maganu hedo huwatatenna heeshshonke giddo isi hedo harunsate sharrammeemmo. Qullaawu Maxaafi togo yaanno: “Egenno lexxannohu umosi afinoho; wodancha afiꞌrinohurano qinaannosi.”—Lawishsha 19:8.

25 Maganu seeri gara ikkinota woꞌma giddokkinni ammanatto? Isi seera harunsa hagiirraamo ikkatto gede assitannoheta ammanatto? (Faarso 19:7-10; Isayaasi 48:17, 18) Tenne huluullamattoha ikkiro, Yihowa assinoheha dancha coye baala qaagate woꞌnaali. Yihowa ‘shaqqado ikkinota shiqqe’ woy qamasse lai. (Faarso 34:8) Maganu danchumma hiincitto kiiro, isira noohe baxilli lexxanno. Isi baxannore baxi, isi giwannore giwi. Surrekkira dancha hedo lawishshaho, halaale ikkinori, ayirradu, taalu, hattono minshanniri nookki coyinna baxillu woꞌmanno gede assiꞌri. (Filiphisiyusi Sokka 4:8, 9) Yooseefi Yihowa hayyonni horo afiꞌrino; ninkeno isi gede ikka dandiineemmo.—Isayaasi 64:8.

26. Kawiinni aanchine maa ronseemmo?

26 Adhamoottoha ikkirono ikkano hoogirono, Yihowa hagiirru noo heeshsho heeꞌrattora hasiꞌranno. Aante noote lame fooliishshora, adhanna adhama hagiirru noota assiꞌra dandiinanni gara ronseemmo.