Qara amadowa massie

Furchonniwa massie

GAFA ONTE

Lubbokki “Allaalaanchiwanna Agaraanchiwa” Higi

Lubbokki “Allaalaanchiwanna Agaraanchiwa” Higi

Tenne biroshere giddo kullihu guficho ikkanno coyi giddo ate heeshsho ledo xaado afiˈrinohu no? Hatto ikkiro, togoo coyi iillinohehu ate calla diˈˈikkootto. Biˈreno ikko yannankera Maganoho ammaname soqqamanno mannira togoo qarri tuncu yiinonsa. Insa togoota qarra ikkitanno coyibba qeelate Yihowawiinni kaaˈlo afidhinonte gede, atino afiˈra dandaatto.

“Yihowa horo agurinoekkita huwatumma; ani assa hasiissinoe coyi isiwa higa callate”

YIHOWA isiwa higatto wote anga fane haarannoheta huluullantooti. Isi yaachishannohere qeelatto gedenna xissiisinohe coye tiratto gede kaaˈlannohe; qoleno keeraancho tiia afidhe wodanunna surrete salaame afiˈratto gede assannohe. Hakkiinnino bashshokkinte gede ammanate roduuwikki ledo Yihowara soqqamate kaˈˈattora dandaatto. Atino umi xibbi diri Kiristaani gede ikkatto; hawaariya Pheexiroosi insara togo yee borreessino: “Kiˈne konni albaanni ballehino geˈreewi gedeeti; xa kayinni lubboˈne allaalaanchiwanna agaraanchiwa higginoonni.”—1 Pheexiroosi 2:25.

Ee, Yihowawa higa lowo geeshsha hasiissannote. Mayira? Higittoro Yihowa wodana hagiirsiisatto. (Lawishsha 27:11) Afittonte gede, ninke assineemmori Yihowa hagiirsiisara woy dadillisara dandaanno. Hige Yihowa banxeemmosinna soqqammeemmosi gede digiddeessannonke. (Marro 30:19, 20) Mittu Qullaawu Maxaafi fullahaanchi tenne xawisanni togo yiino: “Mannu wodani, gobbaanni heeˈne amande fannannire afiˈrinokki saanqi gedeeti. Konne saanqa fana hasiissannohu giddoonni heeˈneeti.” Yihowa woˈmu wodaninkenni banxe magansiˈneemmosiha ikkiro, wodaninke saanqa fannoommosi yaate. Konne assine, isira muxxe coye aa, yaano isira ammanammoommore ikka dandiineemmo; tini wodanisi baasa hagiidhanno gede assitanno. Ee, Yihowa magansiˈne afiˈnanni hagiirri ledo taalamannori dino.—Hawaariyaatete Looso 20:35; Ajuuja 4:11.

Hakkiinni saeno, galagalte Magano magansiˈrattoha ikkiro ayyaanaamittete hasattokki woˈmitanno. (Maatewoosi 5:3) Hiittoonni? Alamete aana batinyu manni, ‘Kalaqammoommohu isi mayiraati?’ yee xaˈmanno. Heeshshote heeˈnoommohu mayiraatiro afa lowo geeshsha hasiˈranno. Mannu ooso hatto yite heddannohu Yihowa tenne hasatto wore kalaqinonsa daafiraati. Yihowa, isira soqqamme hagiirre afiˈneemmo gede asse kalaqinonke. Yihowa baxillunni magansiˈnanni heeˈnoommota afate geeshsha hagiirsiisannonkeri woluri dino.—Faarso 63:1-5.

Yihowa isiwa higattora hasiˈrannota ballo deˈooti. Tenne afa dandaattohu hiittoonniiti? Hanni konne coye hedi: Tini biroshere duucha hinge huuccatto assiˈne, lowore hende kaˈne qixxeessinoonnite. Qoleno tenne biroshere nabbawatto gede mittu songote cimeessi woy wolu ammanate rodiikki uyinoheha ikkara dandaanno. Hakkiinnino ise nabbawatenna yitannore assate kaitto. Kuni baalunkuri Yihowa hawinohekkita leellishannoreeti. Isi sununni asse isiwa higatto gede goshooshanni noohe yaate.—Yohaannisi 6:44.

Yihowa halaalu mininni xeertidhino soqqamaanosi hawannokkita afanke sheshifachishshannonke. Daana yinanni rodoo tenne huwattino. Ise togo yitino: “Halaalu mininni sunu sununni ikke fulumma; kayinni woˈmanka wote Faarso 139:23, 24 yitannore hiinceemma; kuni qummeeshshi togo yaanno: ‘Magano, qonqolchite laie, wodanaˈyano afi. Seekkite laie; giddoˈya noo yaaddono afi. Giddoˈya bunshete hedo nooro lai, hattono hegere doogo aana massagie.’ Alamennita ikkoommakkita afoomma; qoleno alame horo diˈˈinjiitinoe. Heeˈra hasiissannoehu Yihowa dirijjite giddo ikkinota afoomma. Yihowa agurinoekkita gale hosanni huwatumma; assa hasiissinoe coyi isiwa higa callate. Qoleno, isiwa higoomma daafira lowo geeshsha hagiidhoomma!”

Yihowa isiwa higatto wote anga fane haarannohe

Atino galagalte “Yihowa hagiirre” afiˈratto gede Yihowa huuccineemmo. (Nehimiya 8:10) Yihowawa higittoro horonta digaabbatto.