Qara amadowa massie

MAATETE KAAꞌLANNORE | OOSO LOSSIꞌRA

Ooso Shiimurinni Hexxo Mudhitannokki Gede Qajeelsa

Ooso Shiimurinni Hexxo Mudhitannokki Gede Qajeelsa

 Qaaqqiꞌne “Dandaa hoogoommo!” yee wiꞌli. Qoleno “Wolqaꞌyara aleenniiti! Didandeemmo!” yii. Hatto yee, assanni noore facci asse agurara kai. Qaaqqiꞌne shelleggamanna laꞌꞌa baxxinannikkiha ikkirono, qarrisanno coye cinca rosanno gede kaaꞌlano hasidhinanni. Ikkina qaaqqiꞌne mitto coye assate shelleggamanno woyite ma assitinanni? Bayichonko kaaꞌlitinanni? Woy, didandeemmo yee aguranna sammi yitine laꞌinanninso, shiimurinni hexxo mudhannokki gede qajeelsitinanni?

Afa hasiissannoꞌnere

 Shiimurinni hexxo mudha hooga lowore kaaꞌlitanno. Annunna ama qaaqqinsa diinaggaawe loose dandoosi lossiꞌranno gede kaaꞌlitusiro, rosu mine worba ikkanno, dancha surretenna ordu fayyimma heedhannosi, hattono wolu manni ledo dancha dagoomittete aante noosiha ikkanno. Wole widoonni kayinni, annunna ama qaaqqinsa iso horo qarramannokki gedenna mittoreno woꞌnaale hoogannokki gede golantannosiha ikkiro, roore yaadaameessa ikkanno, horonta dandeemmori dino yee hedanno, hattono lophiro gari geeshsha hagiirraamo diꞌꞌikkanno.

 Shiimurinni hexxo mudha hooga lossiꞌra dandiinanni akataati. Shiimmaaddu qaaqquulli nafa, mitiinsanno coyi heeꞌreennanni hinko gamiꞌre loosatenna qarra tirate dandoo lossiꞌra dandiitanno. Xiinxallaano buuxxino garinni, mitto dironna sase agana ikkinosi qaaqqi mittu jawu manchi mitto looso loosate sharramanna lairo isino ayirranno looso loosate kakkaꞌꞌanno.

 “Seenniꞌya danquullu noo waro caamma usudhinanni gara rosiisoommansa. Caamma usudha hige mittu barrinni ronsannire diꞌꞌikkino. Qaaqquulliꞌya caamma wodhi kiiro, hiitto assine usurranniro qaagate woꞌnaalanni mito 10, 15 daqiiqa ofollanno. Hakkiinni ani kaaꞌleemmansa. Insa caamma usudhanno gara rosanni boode agana keeshshino; mito woyite isinni caaccaawe wiꞌlanno. Ikkirono jeefote, caamma uminsa usudha rosino. Hige insara maasaru nookki caamma hire umiꞌyara duha shaashshiꞌra dandeemma. Kayinni qaaqquullinke mitto coye hexxo mudhitukki woꞌnaaltanno gede rosiisate, ninke uminke shiimurinni hexxo mudhineemmokkire ikka hasiissannonke.”—Kaalini.

 Anfummokki oosonke shiimurinni hexxo mudhitanno gede assinammora dandiineemmo. Mitu annuwinna amuuwi heddukkinni oosonsa shiimurinni hexxo mudhitannore ikkitanno gede assitara dandiitanno. Hiittoonni? Mitu anninna ama, qaaqqonsa hagiirsiisate yite, mittoreno woꞌnaale hoogannokki gede woy horo dadillannokki gede bayichonko golantanno. Tini kayinni gawajjitara dandiitanno. Borrote fullahaancho Jeesika Laahii togo yite borreessitino: “Oosonke gooddo ikkanno coye woꞌnaaltannokki gede . . . mereero eꞌne hoolleemmo woyite, ‘assite afattori dinooho,’ woy ‘konne coye assa dandaatto yine diammanneemmo’ yinanni heeꞌnoommonsahu gedeeti.” a Tini abbitanno gawajjo maati? Oosonke albillitte qarrisanno coyi tuncu yaannonsa woyite, jawu kaaꞌliekki asse afeemmori dino yite bayichonko woꞌnaala agurtara dandiitanno.

Qaaqqiꞌne ayirrannore mittoreno woꞌnaalannokki gede “agarantenni,” shiimurinni hexxo mudhannokkiha ikkanno gede rosiisa dandiitinanni

Assa dandiitinannire

 Diinaggaabbe loossanno gede jawaachishshe. Annuwunna amuuwu oosonsara dirinsa bikkinni looso uyitanni, oosonsa shiimurinni hexxo mudhitannokki gede qajeelsa dandiitanno. Lawishshaho, sasu dirinni kayise ontu diri geeshsha ikkannonsa qaaqquulli meeccinanni uduunne dani danisinni biddi biddi asse woranna godoꞌlino uduunne raga raga qola dandaanno. Shiimare naggi yitino qaaqquulli dikkotenni hirroonni hira bayicho bayichoho wora, mannaho anga hayishshiisha, sagalete xarapheessa feya, sagale intoonni sayinna kayisanna ishine fushsha dandiitanno. Tonaalamu diri ale ikkannonsa ooso roore ayirranno looso loosa lawishshaho qae feya, hiiqqamino uduunne seekkanna woleno togoore assa dandiitanno. Ooso mito woyite looso baxa hooggara dandiitanno; ikkirono anjensanni kayisse mine mitore assite kaaꞌlitara hasiꞌnannita afansa kaaꞌlitannonsa. Tini kaaꞌlitannonsahu hiittoonniiti? Diinaggaabbe loosa rossanno; tini qolte lophituhu gedensaanni ayirrannohu hasiisanno loosi tuncu yaannonsa woyite mulenni hexxo murte agurtannokki gede kaaꞌlitannonsa.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Diinaggaambe loosiꞌra qiniite uyitanno.”—Lawishsha 14:23.

 “Qaaqquullu mulla ofoltante yine kaaꞌlannori nookki looso aa yannalla huntanno. Aye manchino wole agurina qaaqquullu nafa tenne dibaxxanno. Hatteentenni danchare assite kaaꞌlitanno gede asse. Qaaqqu horo shiinqa ikkiro, iilla dandaanno wombarrara buko feyanno gede asse. Makeena hayishshidhinanni heedhinoonniha ikkiro, woroonni sae kiꞌnera injaannoꞌnekki widiido hayishshanno gede asse. Hakkiinni qaaqqiꞌne assinore kula deꞌinoonte.”—Kiriisi.

 Qaaqqiꞌne ayirranno looso loosanno gara leellishshesi. Mito woyite qaaqquullu mitto looso loonsanni gara afa hooggino daafira calla hexxo mudhite agurtara dandiitanno. Hakko daafira, oosoꞌnera haaro coye rosiissinanni woyite togo assate woꞌnaale: Umihunni, qaaqqiꞌnera uyitinoonni looso isi laꞌꞌanna kiꞌnenni loosse. Hakkiinni, hakkonne looso mitteenni loosse. Aantete, qaaqqiꞌne uyitinoonnisi looso loosanno gede assitine, loosanna laꞌe; hattono kaaꞌlitannosi hedo kullesi. Jeefote, uyitinoonnisi looso qaaqqiꞌne umisinni loosanno gede asse.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Ani assummoꞌnere assitinanni gede lawishsha ikkoommoꞌne.”​—Yohaannisi 13:15.

 “Heeshshoꞌyanni laoommonte gede, qaaqquullinke shiimurinni hexxo mudhitannokki gede, ninke annuwunna amuuwu dancha lawishsha ikka hasiissannonke. Insa lossidhara hasiꞌneemmo akata, ninke heeshshonkenni leellisha hasiissannonke.”—Daagi.

 Qaaqqiꞌne mannu baalunkura gooddo ikkannori tuncu yaannonsatanna mito coye woꞌnaale hooga noore ikkitinota huwatanno gede kaaꞌlesi. Konni albaanni mitto coye assate woꞌnaaltineenna qarrisinoꞌne garanna hexxo mudhitinikki woꞌnaalaꞌne kaaꞌlitinoꞌne gara kullesi. Haaro coye ronsanni woyite qarrama noore ikkitinota hattono mitto looso loonsanni heeꞌne soꞌra roore rosate kaaꞌlitannota qaaqqiꞌnera xawissine kullesi. Mitto coye woꞌnaale hoogino daafira calla isira nooꞌne baxilli xeannokkita kultine jawaachishshesi. Millimillo hirrenke roore kaajjitanno gede assitannonte gede, qaaqqiꞌne qarrisanno coye woꞌnaalanno gede assaꞌne shiimurinni hexxo mudhannokki gede kaaꞌlitannosi. Konni daafira, qaaqqiꞌnera mittu coyi ayirrannosi woyite bayichonko mereero eꞌine kaaꞌlantenni, caaccaawirono shiima geya woꞌnaalanno gede agurre. Ooso qajeelsiꞌnanni gara xawisannohu mittu maxaafi togo yaanno: “Mittu wedellichi worbanna gikki yiinoha ikkanno gede kaaꞌlannosihu qaru coyi, wolqasira aleenni ikkara dandaanno coye woꞌnaalate.”—How Children Succeed.

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “[Cinca] anjenni heeꞌne, rosiisiꞌra danchate.”—Ermiyaasi Qurto 3:27.

 “Qaaqquullinkera hasiisanno woyite kaaꞌlinammonsara qixxaamboommore ikkinoommota kulle kaꞌne ayirranno coye woꞌnaaltanno gede assanke lowore kaaꞌlitannonsa. Mite yanna gedensaanni, gooddo ikkinonsari hoꞌlanno hattono dandoo noonsare ikkitanno; qoleno shiimurinni hexxo mudha hooga kiissannota huwattanno.”—Jordaani.

 Egennonsa ikkikkinni, sharronsa naadde. Lawishshaho, “Fonqolo dancha gede loosootto! Horo mittoreno disoꞌrattohowe!” yaantenni, “Fonqolo dancha gede loosootto! Diinaggaabbe xiinxallootto gari tashshi yiinoe” yaa dandiitinanni. Egennotenni roore sharro naada dancha ikkitinohu mayiraati? Dr. Kaarol Diweeki yitino garinni, oosote egennonsa woy busullensa naandanniha ikkiro “ayirranno coyi tuncu yaannonsa woyite woy mito coye sodhanno woyite insaneeto huluullantanno.” Ise ledde togo yitino: “Annunna ama oosonsara danchare assa hasidhuro, insara aa dandiitannohu wole baala roorino coyi, oosonsa qarrisanno coye buxuqqante assa baxxanno gede, loossino soꞌronni rossanno gede, haaro coye woꞌnaala baxxanno gedenna woꞌmanka woyite haarore rosate diinaggaabbanno gede rosiisate. Hatto ikkiro, oosonsa woꞌmanka woyite galantansara agadhitannore diꞌꞌikkitanno.” b

 Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Mannu ewelumma bande [anfannihu], isi daafira wolootu dudubbanno duduwinniiti.”—Lawishsha 27:21.

a The Gift of Failure yaanno maxaafinni haaꞌnoonni.

b Mindset yaanno maxaafinni haaꞌnoonni.