Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o le a Tatou Toe Foʻi i le Olaga Masani na Iai? Le Auala e Fesoasoani ai le Tusi Paia e Feagai ma le Faamaʻi ua Aafia ai le Lalolagi

Po o le a Tatou Toe Foʻi i le Olaga Masani na Iai? Le Auala e Fesoasoani ai le Tusi Paia e Feagai ma le Faamaʻi ua Aafia ai le Lalolagi

 “E tatou te mananaʻo uma ia toe foʻi i le olaga masani na iai.”—Angela Merkel, Taʻitaʻi o Siamani.

 A o faaauau ona pepesi le faamaʻi o le KOVITI-19 i le lalolagi atoa, atonu e te ioe i le manatu o lenā taʻitaʻi. Peitaʻi, o le ā e uiga i ai le “olaga masani?” O le ā o loo faamoemoe tagata e fai?

  •   Ia toe foʻi i le olaga masani na iai. E moomoo isi e toe faifaimea faatasi ma isi tagata. Ia mafai ona fusi atu ma faatalofa ma maua le avanoa e faimalaga ai. E latou te manatu o le “toe foʻi i le olaga masani” e aofia ai le “aai i faleʻaiga, ō i fale tifaga ma isi mea faapena,” e pei ona taʻua e Dr. Anthony Fauci. a

  •   Faaleleia o latou olaga. O nisi ua vaai i se olaga fou o le a iai o se avanoa e faaleleia ai le olaga, nai lo o le mea na iai muamua. E latou te manatu e iai mea e tatau ona suia, e pei o galuega lea e tele le taimi ma le malosi e alu ai, faailoga tagata ma le maʻi o le mafaufau. Ua faapea mai Klaus Schwab o lē na faavaeina le Faalapotopotoga mo le Tamaoaiga a le Lalolagi (World Economic Forum): “Ua aumaia e le faamaʻi iā i tatou se avanoa itiiti e lē aumaua, e tatou te mafaufau ai, faaata suiga tatou te mananaʻo e fai, ma faia na suiga i lo tatou lalolagi.”

 O nisi tagata ua manatu e lē toe iai se faamoemoe e tatou te toe foʻi ai i le “olaga masani” na iai. O se faataʻitaʻiga e toʻatele ua leai ni galuega, leai ni fale, aafia lo latou soifua mālōlōina, ae sili ona leaga o le maliliu o ē pele iā i latou.

 E leai se tasi e mafai ona ia iloa po o le ā tonu lava le ituaiga olaga o le a iai pe a uma le faamaʻi. (Failauga 9:11) Peitaʻi e mafai ona fesoasoani le Tusi Paia iā i tatou e pulea mea e tatou te faatalitalia, ma feagai ai ma mea e tutupu. E lē gata i lea, o loo taʻua i le Tusi Paia se lumanaʻi mautinoa atonu e faateʻia ai oe.

Ia iai se vaaiga saʻo e faatatau i le faamaʻi o le KOVITI-19

 I le tele o tausaga ua mavae na valoia ai e le Tusi Paia o le a aafia ai le lalolagi atoa i “faamaʻi”, i le taimi o le “taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.” (Luka 21:11; Mataio 24:3) Pe a fua i lenā valoaga, ua tatou iloa ai o le faamaʻi o le KOVITI-19 o se tasi o mea mataʻutia o mea e tele o le a tutupu, e aofia ai taua, mafuiʻe ma oge. E tatou te faatalitalia o le a tutupu na mea, ina ia faataunuuina ai valoaga a le Tusi Paia.

 Le auala e fesoasoani ai le iloaina o lenā mea: E ui e foliga mai o loo faaleleia le tulaga o le faamaʻi, ae ua lapataʻi mai le Tusi Paia ua tatou ola i “aso e sili ona faigatā.” (2 Timoteo 3:1) O le iloaina o lenā mea, e fesoasoani iā i tatou e pulea ai mea e tatou te faatalitalia e tutupu i le olaga i nei taimi faigatā.

 Ua aumaia e le Tusi Paia se vaaiga saʻo iā i tatou: Ua aafia lo tatou lalolagi i le faatupulaʻia o faafitauli, ma e lē o toe umi ae tatou aafia i se suiga e sili ona telē. O le ā lenā suiga?

O se lumanaʻi atonu e te leʻi faatalitalia pe a uma le faamaʻi

 E lē na o faafitauli ogaoga o loo tatou fesagaʻia na valoia e le Tusi Paia, ae na valoia foʻi e toeitiiti ona oo mai lea o taimi e sili ona lelei. O loo faamatalaina mai ai se lumanaʻi e sili ona matagofie, nai lo o so o se mea e faia e faigāmalo a tagata. E na o le Atua e mafai ona ia saunia lenā lumanaʻi. “E na te soloiesea foʻi loimata uma i o latou mata, e lē toe iai se oti, po o se faanoanoa, po o se tagiauē, e lē toe iai foʻi se tigā.”—Faaaliga 21:4.

 Ua folafola mai e Ieova b le Atua: “Faauta! Ou te faia ia fou mea uma lava.” (Faaaliga 21:5) O le a ia foʻia faafitauli o lenei lalolagi e aofia ai ma faafitauli na māfua ona o le faamaʻi. O le a ia saunia mea nei:

  •   Soifua mālōlōina lelei atoatoa o le tino ma le mafaufau. O le a lē toe iai se maʻi ma le oti.—Isaia 25:8; 33:24.

  •   Galuega faamalieloto. O le a lē toe iai ni galuega e tele le taimi ma le malosi e alu ai lea e māfua ai faalogona tigā ma le lē lavā.—Isaia 65:22, 23.

  •   Se olaga sologa lelei mo tagata uma. O le a lē toe iai le mativa ma le fia ʻai.—Salamo 72:12, 13; 145:16.

  •   Lē toe iai se faalogona tigā ona o mea na tutupu i le taimi ua teʻa. O le a toe feiloaʻi ai ma ē pele ua maliliu pe a toe faatutūina mai.—Isaia 65:17; Galuega 24:15.

 Le auala e fesoasoani ai le iloaina o lenā mea: Ua faapea mai le Tusi Paia: “O lenei faamoemoe ua iā i tatou, ua avea o se taula i o tatou ola.” (Eperu 6:19) E fesoasoani lenā faamoemoe matagofie mo le lumanaʻi e tatou te feagai ai ma tulaga faigatā i aso nei, tuuitiitia ai le popole, ma faaauau ai pea ona tatou toʻafilemu.

 Ae pe e te talitonu moni i folafolaga a le Tusi Paia? Tagaʻi i le mataupu “Tusi Paia—Le Puna Maufaatuatuaina o le Upu Moni.”

Mataupu silisili e fesoasoani iā i tatou pe a uma le faamaʻi

  •   Ia faatāua le ola

     Mau: “O le atamai, e faaolaina ai i latou ua mauaina.”—Failauga 7:12.

     Le aogā mo oe: Ia faia filifiliga atamai e puipuia ai mai le maua i le faamaʻi. Ia iloilo le tulaga o mea i lou vaipanoa. Ia iloilo tulafono o le soifua mālōlōina ma le saogalemu, le aofaʻi o i latou ua aafia i le faamaʻi i lou vaipanoa, ma le faitau aofaʻi o tagata ua uma ona fai a latou tui puipui.

  •   Ia faaeteete pea

     Mau: “E mataʻu le tagata atamai ma liliuese mai i le leaga, a o le tagata valea e matuā ita ma soona mautinoa.”—Faataoto 14:16.

     Le aogā mo oe: Ia faaauau pea ona puipuia lou soifua mālōlōina. E talitonu tagata atamamai o le a iai pea le faamaʻi o le KOVITI-19 mo se taimi umi.

  •   Faaaogā faamatalaga maufaatuatuaina

     Mau: “E faatuatua le tagata ua leai se poto masani i upu uma, a o le tagata e iai le utaga mamao, e na te iloilo lelei ona laasaga.”—Faataoto 14:15.

     Le aogā mo oe: Ia filifili ma le atamai fautuaga e te mulimuli i ai. E tāua lau filifiliga, ona e ono aafia lou soifua mālōlōina i filifiliga e faavae mai i faamatalaga sesē.

  •   Ia faatumauina pea se vaaiga saʻo

     Mau: “Aua le faapea ane: ʻAiseā ua sili ai ona lelei aso ua mavae nai lo o nei aso?’ auā e lē o le atamai ua e fesili ai i lenei mea.”—Failauga 7:10.

     Le aogā mo oe: Ia maumauaʻi e aua neʻi e lotovaivai ona o le tulaga o mea o loo iai. Ia ʻalofia le mafaufau i taimi sologa lelei na iai a o leʻi tupu le faamaʻi. Ia ʻalofia foʻi le mafaufau i mea ua e misia ona o faasāsāaga ua faataatitia ona o le faamaʻi.

  •   Ia faaaloalo i isi

     Mau: “Ia āva i ituaiga uma o tagata.”—1 Peteru 2:17.

     Le aogā mo oe: E eseese auala ua tali atu ai tagata i le faamaʻi ma ona āuga. Ia faaaloalo i o latou manatu, ae i le taimi e tasi ia tumau pea i filifiliga lelei ua e faia. Ia agalelei i ē e leʻi faia se tui puipui, i ē ua matutua, ma i latou o loo feagai ma maʻi tumau.

  •   Ia onosaʻi

     Mau: “E faapalepale ma e agalelei le alofa.”—1 Korinito 13:4.

     Le aogā mo oe: Ia agalelei pe a taʻu mai e isi iā te oe o latou popolega e faatatau i le toe faaauau o mea sa faia muamua, a o leʻi oo mai le faamaʻi. Pe a faia au lava fuafuaga, ia onosaʻi a o faasolosolo ina aveesea faasāsāaga.

Le auala ua fesoasoani ai le Tusi Paia i isi e feagai ai le faamaʻi

 O folafolaga o loo i le Tusi Paia e faatatau i se lumanaʻi matagofie, ua fesoasoani lea i Molimau a Ieova e aua le soona uaʻi atu i le faamaʻi. E latou te lagolago foʻi le tasi i le isi, e ala i le usitaʻia o le faatonuga o le Tusi Paia o le faapotopoto e lē aunoa mo le tapuaʻiga. (Eperu 10:24, 25) E valaaulia so o se tasi e auai i sauniga a Molimau a Ieova, ia o loo faia e ala i le initaneti a o faagasolo le faamaʻi.

 Ua ioe nisi, o le auai faatasi ma Molimau a Ieova mo le tapuaʻiga, ua fesoasoani lea iā i latou e feagai ai ma nei taimi faigatā. O se faataʻitaʻiga, na talia e se fafine na aafia i le KOVITI-19 le valaaulia e auai ai i se sauniga a Molimau a Ieova e faia i le initaneti. E ui i aafiaga o le faamaʻi, ae na fesoasoani nei sauniga iā te ia i le itu tau faalogona. Na ia taʻua mulimuli ane: “Ou te lagona ua avea aʻu o se sui o lenei aiga. O le faitau i le Tusi Paia ua ou maua ai le filemu o le mafaufau, ma le toʻafilemu. Ua fesoasoani foʻi iā te aʻu e uaʻi atu i le lumanaʻi nai lo o oʻu faafitauli. Faafetai mo le fesoasoani mai ia ou mafuta vavalalata atu i le Atua, o se mea ua leva ona ou moomoo i ai.”

a Faatonu Sili o le National Institute of Allergy and Infectious Diseases i le Iunaite Setete.

b I le Tusi Paia, o Ieova o le suafa lea o le Atua.—Salamo 83:18.