Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

IRMA BENTIVOGLI | TALAAGA O LE SOIFUAGA

Auauna i Lē e Foaʻi Maia “Meaalofa Lelei Uma”

Auauna i Lē e Foaʻi Maia “Meaalofa Lelei Uma”

 Ua lagona leo o sailini e lapataʻia ai tagata i le oo mai o vaalele tau e faapaʻuʻū mai ai pomu. Na ave e loʻu tinā i maʻua ma loʻu tuagane laʻitiiti sa ia siiina, ma matou lalafi i se faatoʻaga na latalata ane. E na o le ono oʻu tausaga i le taimi lenā.

 Ina ua teʻa ese atu vaalele, na ma ō loa ma loʻu tinā e suʻe lana uō mamae. Na matuā faateʻia i maʻua i le iloaina ua maliu o ia i le osofaʻiga. Ina ua toe osofaʻia le matou aai i ni nai aso mulimuli ane, na tuu aʻu e loʻu tamā i luga o lana uila ma ma ō ese faatopetope mai le aai.

 Na matuā telē le aafiaga o Italia ona o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma o loo oʻu manatua pea mea na tutupu i lenā vaitaimi. Ae o le mea na telē lona aafiaga i loʻu olaga, o le faifaimea ma tagata e matuā alolofa iā Ieova talu mai loʻu laʻitiiti.

Le Meaalofa o le Upu Moni

 I le tau mālūlū o le 1936 i ni nai masina ae ou te leʻi fanau mai, na faigaluega faatasi loʻu tamā ma se tamāloa e igoa iā Vincenzo Artusi i auala mo nofoaafi. E leʻi papatiso Vincenzo o se Molimau a Ieova i le taimi lenā, ae sa matuā fiafia i upu moni o le Tusi Paia. Na faamatala e Vincenzo i loʻu tamā mea na ia aʻoaʻoina, a o la galulue e asu ese le kiona mai i auala o nofoaafi.

 Na vave ona iloa e loʻu tamā o le upu moni lenā. Na latou mananaʻo ma isi i le matou aai o Faenza e aʻoaʻo atili le upu moni. Ae i le taimi lenā o pulega faatautalatasi, e leʻi mafai ona fai sauniga a Molimau a Ieova i le lautele, ma e faafalepuipui so o se tasi e umia lomiga faale-Tusi Paia. Sa faafalepuipui nisi o Molimau a Ieova. Na faapotopoto loʻu tamā ma ana uō i fale i nuu maotua e faitau le Tusi Paia ma suʻesuʻe lomiga faale-Tusi Paia. Na faapotopoto foʻi e loʻu tamā le matou aiga i vaiaso taʻitasi ina ia suʻesuʻe le Tusi Paia.

Le Meaalofa o le Iai o Ē na Avea ma Faaaʻoaʻoga Lelei

 I le 1943, na faasaʻoloto ai le toʻatele o Molimau na faafalepuipui ona o a latou gaoioiga faalotu. O se tasi o i latou na o se tuafafine nofofua o Maria Pizzato. Na matou nonofo mo le pō e tasi, ina ua toe foʻi o ia i lona aiga i le itu i mātū o Italia. Na telē lana fesoasoani ina ia maua ai e Molimau lomiga ma se fesootaʻiga ma le ofisa o le lālā i Suisilani lea na vaaia le galuega i Italia i le taimi lenā. O Maria o se tuafafine e malosi ma lototele e ui e foliga mai e ʻauvaivai. Na fai ma sau o ia i Faenza ina ua uma le taua, ma ou te tulimataʻia taimi e asiasi mai ai.

 O se isi tuafafine ou te manatua lelei o Albina Cuminetti, o se tuafafine matua ua maliu lana tane. Na nofo o ia i le fale lea na fai ai a matou sauniga a o oʻu talavou. Na auauna o ia o se tagata talaʻi faataimi atoa i Italia i le tau amatamataga o vaitausaga o le 1920-1929. E tele tala mataʻina na faamatala mai e Albina e faatatau i le galuega i na vaitaimi.

 Na teu e Albina le tele o a tatou lomiga tuai ma isi mea. I se tasi aso, na ou vaai ai i se pine na masani ona fai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia (e pei ona sa faaigoa ai Molimau a Ieova i na aso), lea o loo iai le ata o se koluse ma se palealii. Na ou teʻi ma ou ʻata, auā na ou iloa e faapaupau le koluse. E lē galo iā te aʻu le tala a Albina. Na ia faamanatu mai iā te aʻu le Sakaria 4:10, e aua le “ʻinoʻino i le aso o se amataga faatauvaa.”

Ina ua 14 oʻu tausaga

 Na ou aʻoaʻoina se lesona tāua mai i upu a Albina. E ui e leʻi malamalama atoatoa Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i tausaga ua teʻa i le upu moni, ae sa tatau pea ona ou faaaloalo iā i latou. E lē gata i lenā, ona e leʻi maua lomiga uma i le gagana Italia, na manaʻomia ai la e nisi o uso le taimi e aʻoaʻoina ai le fetuunaʻiga o le malamalamaga. Na talisapaia e Ieova a latou taumafaiga, ma e tatau foʻi ona faapena oʻu faalogona.

 Na ou fiafia e talatalanoa ma Albina e ui ina matua mamao iā te aʻu. Na ou fia faaaʻoaʻo iā Albina, Maria, ma isi tuafāfine maelega na auauna ma le faamaoni iā Ieova e ui i le tele o faafitauli. Ou te matuā lotofaafetai ona o avanoa na ou maua e faifaimea ai ma i latou.

Le Meaalofa o le Auaunaga i le Peteli

 I le tau māfanafana o le 1955, na ou malaga ai i Roma mo le fonotaga “Le Malo Manumalo.” Na matou asiasi i le Peteli ma sui usufono mai i isi atunuu. Na ou faapea ifo, ʻManaia pe ana ou auauna i inei!’

 Na ou papatiso iā Tesema 18, 1955. O le taimi lenā na ou aʻoga ai, ae na ou manaʻo lava e auai i le faiva faataimi atoa. I le 1956 i se fonotaga na faia i le aai o Genoa, na faasilasila ai o loo manaʻomia ni tagata e galulue i le Peteli. Peitaʻi, na faapea mai le sui o le lālā e lē o iai se manaʻoga mo tuafāfine i le Peteli.

 Mulimuli ane, na ou talanoa i la matou ovasia matagaluega o Piero Gatti a e faatatau i oʻu sini. O ia o se uso e sogasogā ma maelega i le talaʻiga. Na tali mai o ia, “O le a ou talosaga e tofia oe o se paeonia faapito.”

 E leʻi umi ae maua mai se tusi mai le lālā. Na ou mautinoa o le a tofia aʻu o se paeonia, ae e leai. Ua valaaulia aʻu e apalai mo le auaunaga i le Peteli.

O i maʻua ma Ilaria Castiglioni (o loo tū), o se tuafafine faaliliu i le Peteli i le 1959

 Na ou taunuu i le Peteli iā Ianuari 1958. O le taimi lenā e pe tusa ma le toʻa 12 tagata i le aiga Peteli. Na tofia aʻu e fesoasoani i ni tagata faaliliu se toʻalua. E tele galuega na fai ma e leai soʻu tomai tau faaliliu. Ae o le fesoasoani a Ieova na ou fiafia ai i loʻu faaeaga.

 E leʻi atoa se lua tausaga ae faia fetuunaʻiga i le galuega faaliliu, ma na tofia ai aʻu e galue i le fanua o se paeonia. Na faateʻia aʻu ona sa ou matuā fiafia i laʻu auaunaga i le Peteli. Peitaʻi a o faagasolo taimi, na ou vaai i loʻu faaeaga fou o se meaalofa mai iā Ieova.

Le Meaalofa o ni Paga e Maelega i le Talaʻiga

 Na amata ona ou auauna o se paeonia faapito i le aai o Cremona iā Setema 1, 1959. O laʻu paga paeonia na iai o Doris Meyer mai Tenemaka. E lē matua tele iā te aʻu, ae o ia o se paeonia tomai e tele mea na ou aʻoaʻoina mai ai. O ia o se paeonia e sogasogā, e lototele, ma e maumauaʻi. Na ma manaʻomia uma na uiga i le talaʻiga, ona e na o i maʻua Molimau a Ieova i le aai atoa.

E tele mea na ou aʻoaʻoina mai iā Doris (itu tauagavale) ma Brunilde (itu taumatau), o aʻu paga paeonia i Cremona

 Na muamua taunuu Doris i Cremona, ma na ia faatulaga le faia o sauniga i se fale mautotogi. Na mātauina e patele Katoliko la ma galuega, ma na feita ma lapataʻia tagata e faamamao ese mai iā i maʻua.

 I se tasi aso na aami atu ai i maʻua i le ofisa o leoleo. E latou te leʻi taofia i maʻua ae na faapea mai ua tatau ona alu ese Doris mai i Cremona, ona o ia o se tagata ese. Na toe foʻi Doris i Tenemaka lea na faaauau ai ona auauna ma le faamaoni iā Ieova.

 E leʻi umi ae tofia se isi tuafafine nofofua o Brunilde Marchi e ma te galulue i Cremona. O ia o se tuafafine e agamalu ma filemu, ma e fiafia e talaʻi. Na ma amataina le tele o suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma o nisi na agaʻigaʻi i luma faaleagaga.

 Ou te faafetai iā Ieova ona o le avanoa na ou maua e faia ai soʻu sao i le amataga o le galuega talaʻi i Cremona. E lima faapotopotoga ua iai i Cremona i le taimi lenei.

Se Tala Fiafia e Leʻi Faatalitalia

 E leʻi atoa se lua tausaga na ou iai i Cremona ae telefoni mai le ofisa o le lālā. E tele galuega faaliliu ua manaʻomia ona fai e sauni ai mo le fonotaga e ono aso e faamatuaina “Tagata Tapuaʻi Autasi,” lea o le a faia iā Iulai 1961. Na toe valaaulia aʻu e auauna i le Peteli, ma na ou osooso ma le fiafia. Na ou toe foʻi i le Peteli iā Fepuari 1, 1961.

 Na matou galulue mo le tele o itula, ma o se faaeaga le galulue i le faaliliuina o meaʻai faaleagaga. Na vave le alu o le taimi ma e leʻi umi ae oo i le fonotaga.

 Na faasilasila i le fonotaga lenā o le a faaliliu le Tusi Paia o le Lalolagi Fou o Tusitusiga Eleni i le gagana Italia. Na ou faapea ifo, ʻE tele la galuega o le a fai,’ ma na saʻo loʻu manatu. Na toe faaauau loʻu faaeaga i le Peteli, ma ua silia ma le 60 tausaga o oʻu auauna i le Peteli seʻia oo mai i le taimi nei.

A o oʻu galue i le Matagaluega Faaliliu i le 1965

Isi Meaalofa Tautele Mai iā Ieova

 Ua ou olioli i le meaalofa o le nofofua mo le tele o tausaga. Ae na iai taimi na ou mafaufau ai ou te fia faaipoipo, ma na matuā faapopoleina ai aʻu ina neʻi oʻu nofofua i le olaga atoa. Na ou tatalo atu iā Ieova. E malamalama lelei o ia i oʻu faalogona. Na ou ōle atu iā te ia e fesoasoani mai ina ia ou iloa le filifiliga e sili ona lelei mo aʻu.

 Na matuā tāua iā te aʻu mau e pei o le Mataio 19:11, 12 ma le 1 Korinito 7:8, 38, ma na ou faafetai iā Ieova mo le fesoasoani mai iā te aʻu ma le foaʻi mai o le filemu o le mafaufau. Ou te lē o salamō i laʻu filifiliga, ma ou te lotofaafetai ona ua mafai ona faaaogā loʻu tulaga nofofua e faia ai le mea sili mo Ieova.

 I le tele o tausaga, na ou vaaia le tele o suiga i galuega i le Matagaluega Faaliliu, a o faasolosolo ona faaaogā e le faalapotopotoga a Ieova tomai faatekinolosi ma isi “suāsusu o atunuu.” (Isaia 60:16) O nei suiga ua faamalosia ai le autasi o le ʻauuso i le lalolagi aoao. O se faataʻitaʻiga, na amata ona lomia faatasi Le Olomatamata i le gagana Italia ma le faa-Peretania i le 1985. I aso nei, ua maua a tatou lomiga ma vitiō i le tele o gagana i luga o le jw.org, ma ua tele ina maua faatasi ma le faa-Peretania. E manino mai ai e faamautinoa e Ieova e autasi ona tagata, ma e latou te maua meaʻai faaleagaga i le taimi tatau.

 Maʻeu le agalelei o Ieova iā te aʻu! O lana fesoasoani na ou olioli ai i se faiva e fua tele mai, a o oʻu auauna o se paeonia faapito. Na ia faamalie loʻu faanaunauga e galue i le Peteli, lea na mafai ai ona ou faauō atu iā i latou e eseese le matutua ma talaaga. O se isi faamanuiaga sili, o le vaaia lea o le papatisoina o loʻu tinā i le 68 o ona tausaga e avea ma auauna a Ieova. Ou te tulimataʻia le taimi ou te toe vaai ai iā te ia ma le matou aiga atoa pe a toe faatutū mai i le tuugamau.—Ioane 5:28, 29.

 Ou te matuā naunau e vaai i mea o le a faia e Ieova i le lumanaʻi mo ana auauna, pe a ia “faia ia fou mea uma lava.” (Faaaliga 21:5) O le mea moni, o le a faaauau ona foaʻi mai e Ieova iā i tatou “o meaalofa lelei uma ma mea uma e atoatoa ona lelei.”—Iakopo 1:17.

O loo oʻu galue i le Matagaluega Faaliliu i aso nei

a Na lomia le talaaga o le soifuaga o Piero Gatti i Le Olomatamata o Iulai 15, 2011, itulau 20-23.