Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

TERRY REYNOLDS | TALAAGA O LE SOIFUAGA

Na Fesoasoani Mai Ieova ia Ou Faia le Mea Sili mo Ia

Na Fesoasoani Mai Ieova ia Ou Faia le Mea Sili mo Ia

 I le 14 o oʻu tausaga, na aumaia ai e se uso taʻumatuaina e igoa iā Cecil lana Tusi Paia ma aʻu. O lana Tusi Paia lea na faaaogā mo ana lava suʻesuʻega, ma na iai ni ana faamaumauga. Na ou faapea ifo, ʻMatuā manaia tele lenei meaalofa!’

 O Cecil o se uso lotomaulalo ma e manatu mamafa i isi. O lana faaaʻoaʻoga, faapea le faaaʻoaʻoga a loʻu tinā ma isi uso ma tuafāfine i le faapotopotoga, na uunaʻia ai aʻu e atiaʻe ʻle faanaunauga e galue ai,’ pe ina ia faia le mea sili ou te mafaia mo Ieova. (Filipi 2:13) Seʻi oʻu faamatala atu loʻu olaga.

Aogā o le Maelega o Loʻu Tinā

 Na ou fanau i le 1943. Na nonofo oʻu mātua i se faatoʻaga e lata i le aai tū matafaga o Bundaberg, lea e tele ai le tolo i Kuiniselani i Ausetalia. O le masani a tagata i inā le ō i le taulaga i afiafi o Aso Toonaʻi e tafafao ai. I se tasi o na afiafi i le 1939, na feiloaʻi ai oʻu mātua ma ni paeonia se toʻalua (o ni tagata Molimau a Ieova e talaʻi faataimi atoa) o ē na talanoa atu iā i laʻua e faatatau i le Tusi Paia. Na pāʻia loto o oʻu mātua i mea na la aʻoaʻoina, ma na mulimuli ane avea i laʻua ma Molimau a Ieova. O le iʻuga, na ma feola aʻe ma loʻu tuafafine o Jean i se aiga Kerisiano. Ae e faanoanoa ona na maliu si oʻu tamā i le fitu o oʻu tausaga, ma na matuā faateʻia aʻu i lenā mea na tupu. Ou te manatua pea loʻu tamā o sē e galue mamafa ma agamālie. Ou te matuā tulimataʻia le taimi e toe faatūina mai ai si oʻu tamā ma ou faaalu le tele o le taimi e iloa lelei ai o ia.—Galuega 24:15.

 O loʻu tinā o se tagata e agalelei ma magafagafa. Na ia faataga i maʻua ma loʻu tuafafine e faailoa atu mea e ma te fiafia ma mea e ma te lē fiafia ai. Ae pe a oo mai i mataupu silisili o le Tusi Paia ma le tapuaʻiga iā Ieova, na maumauaʻi loʻu tinā ia aʻoaʻo i maʻua e iloa le mea e tatau ona fai. Na matou auai i sauniga faa-Kerisiano e lē aunoa, ma na apoapoaʻia i maʻua ma Jean ina ia faaitiitia le faaalu o le taimi faatasi ma tamaiti e lē o ni Molimau pe a tuua le aʻoga. (1 Korinito 15:33) Pe a toe tepa i tua, ou te matuā talisapaia le maumauaʻi o loʻu tinā.

I le pe ā o le 14 o oʻu tausaga

 Na maelega foʻi loʻu tinā e talaʻi le Malo, ma na masani ona ia auauna i le vala o le auaunaga lea ua taʻua nei o le paeonia lagolago. Ou te manatua e masani ona ia asia le silia i le 50 aiga, ina ia tufa atu i ai lomiga o Le Olomatamata ma le Ala Mai! E oo lava i le taimi ua matua ma vaivai, ae na malosi pea lona faanaunauga ina ia fesoasoani i tagata na faaalia le fiafia i le upu moni. O lona alofa i isi aemaise i maʻua ma Jean, e māfua ai ona pele o ia iā i maʻua, ma ma taumafai ai e mulimuli i lana faaaʻoaʻoga. I le 1958 ina ua 14 oʻu tausaga, na tuuina atu ai loʻu ola iā Ieova ma papatisoina.

Faalaeiauina e Aumea Lelei

 E leʻi umi ae papatiso foʻi Rudolf, o se uso i la matou faapotopotoga e pe ā ma le 20 ma ona tupu ona tausaga. Na siitia mai o ia mai i Siamani. I taeao o Aso Toonaʻi, e masani ona ma talaʻi ma Rudolf i tagata o loo faatalitali i a latou taavale a o fai faatau a o latou aiga.

 O Rudolf o se uso maelega, ma na ia valaaulia aʻu e ma te paeonia i taimi o tuuaga a le aʻoga. I se tasi o na taimi, na ma talaʻi ai mo le ono vaiaso i le aai o Gladstone, lea e pe ā ma le 190 kilomita (118 maila) i le itu o mātū o Bundaberg. O le auala na fesoasoani mai ai Rudolf e pei o soʻu uso matua, ma le fiafia na ou maua mai i le auaunaga paeonia, na uunaʻia ai aʻu ina ia avea ma paeonia sauatoa. Na ou ausia lenā sini i le 16 o oʻu tausaga, ma na ou maumauaʻi e auauna faataimi atoa iā Ieova i loʻu olaga atoa.

 O loʻu tofiga muamua o se paeonia, o le aai tū matafaga o Mackay, lea e i le itu i mātū o Bundaberg ma e lē mamao mai i le Great Barrier Reef. I le pe ā o se tausaga mulimuli ane, i le 17 o oʻu tausaga, na tofia ai aʻu o se paeonia faapito a i oganuu maotua o Ausetalia e lē toʻatele ni tagata e nonofo ai. O laʻu paga paeonia o le uso faauuina e igoa iā Bennett (Ben) Brickell, o sē e silia i le 30 tausaga e matua atu ai iā te aʻu. b O se faaeaga le ma galulue ai ma lenei paeonia tomai, o sē na manatu le toʻatele e matuā mataʻina lana auaunaga paeonia!

Molimau atu i se fafine Apoliki i nuu maotua i le 1963

 O le ma oganuu o Gulf Country, lea e siʻomia ai le Fagaloa o Carpentaria, ma e iai i le itu i mātū i sisifo o Kuiniselani. I le taimi lenā, e na o maʻua ma Ben Molimau i lenā oganuu maotua e tau leai ni tagata. O nisi taimi e matuā mamao a le mea e ma te ō mai ai i le taavale i auala pefua, mai i le isi aiga i le isi aiga. A o alu le ma taavale, e masani ona faamatala mai e Ben mea na tutupu i lana faiva i aso ua mavae. O se faataʻitaʻiga, o talaʻiga e faaaogā ai taavale e iai masini faaleotele leo c i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, a o faasā le galuega a Molimau a Ieova i Ausetalia.

O loo ma faia ma se uso se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i se nuu maotua (o aʻu o loo i le ogatotonu)

 Pe a uma le talaʻiga i se aso, ona suʻe lea o se mea talafeagai i tafā ala e ma te momoe ai i le pō. d E ma te aoina mai foʻi fafie ma tafu ai se afi ina ia fai ai ma meaʻai. Pe a ou moe, ou te fofolaina se ʻie ou te taoto ai ma loʻu aluga ma loʻu palanikeke. Ou te manatua loʻu matuā maofa i foafoaga a Ieova, pe a ou vaai atu i le fepulafi mai o fetu i se pō maninoa auā e leai ni molī lata ane.

 I lenei oganuu maotua, e matuā faigatā pe a leaga ai lau taavale. I se tasi o aso, na gau ai le uʻamea lea e fesootaʻi ai paʻu o le ma taavale. Na matuā vevela lenā aso ma e leʻi tele se ma vai na totoe. Na maua le lifi a Ben e alu ai i le taulaga o Cloncurry ina ia suʻe se isi uʻamea, ae ou nofo e vaai le ma taavale. E tolu aso o ou faatalitali ma e iai nai taavale na tutū mai ma aumai saʻu vai. Na tuu mai foʻi e se isi tamāloa se tusi ma faapea mai: “Tago e faitau, atonu e fesoasoani iā te oe.” E ui e lē o se tusi a le tatou faalapotopotoga, ae na faateʻia aʻu ona na faamatala ai mea na tutupu i Molimau a Ieova i nofoaga o faasalaga a le ʻau Nasi!

 E toeitiiti atoa le tausaga o ma paeonia faatasi ma Ben. I le taimi mulimuli na ma feiloaʻi ai, na ia faapea mai: “Uso, ia faaauau pea ona tauivi.” O le maelega ma le tuutoina atu o Ben iā Ieova, na atili ai ona ou maumauaʻi ina ia tumau i le auaunaga faataimi atoa.

Kiliata ma Taiwan

 Ina ua mavae ni nai tausaga o oʻu paeonia i nuu maotua, na tofia ai aʻu e avea ma ovasia matagaluega e asiasi atu mo se vaiaso pe sili atu foʻi i faapotopotoga taʻitasi, ma vaega i nuu maotua i le matagaluega lea sa ou galue ai. A o faagasolo tausaga, e fā matagaluega na ou galue ai, lea e aofia ai faapotopotoga i Kuiniselani ma New South Wales. Ae i le 1971, na ou maua ai se faaeaga ou te leʻi faatalitalia ina ia auai ai i le vasega lona 51 o Kiliata, o se aʻoga a Molimau a Ieova mo misionare, lea e faia i Niu Ioka. Na fesoasoani masina e lima ia na matou uaʻi atu ai i suʻesuʻega o le Tusi Paia, ma le faifaimea ma faiaʻoga ma le ʻauaʻoʻoga, ina ia sauniunia ai aʻu mo le isi oʻu faaeaga na sosoo ai o se misionare i Taiwan.

Le matou vasega i Kiliata

 E toʻaiva sui o le matou vasega na tofia i Taiwan, e aofia ai ma Ian Brown mai i Niu Sila lea na avea ma aʻu paga misionare. E leai ma se mea na matou iloa e faatatau iā Taiwan po o le mea foʻi e iai, o lea na matou ō ai vaai i se faafanua.

 E matuā eseese lava nuu maotua i Kuiniselani ma Taiwan! O le luʻi sili ona faigatā, o le aʻoina lea o le gagana Saina. Na umi se taimi ou te lē malamalama i mea na talanoaina i sauniga, ae o i inā lea na ala mai ai faalaeiauga faaleagaga. E leʻi faigofie foʻi ona ou talanoa i nai oʻu uso ma tuafāfine ona o le gagana. O lenei mea, na faamanatu mai ai iā i maʻua ma Ian le tāua o toleniga na ma maua mai i Kiliata, ma mea na ma aʻoaʻoina mai ai i inā. E lē gata i lea, o suʻesuʻega a le tagata lava ia i le Tusi Paia e lē aunoa ma tatalo mai i le loto, na fesoasoani e ma te tumau ai pea. E ui e leʻi faigofie ona matou talanoa ma uso ma tuafāfine, ae na matuā faalaeiauina i maʻua i lo latou alolofa iā i maʻua ma Ieova.

Aʻoaʻoina o le Faa-Saina

 Pe a taunuu i Taiwan, na tatau i misionare uma ona auai i se vasega e aʻoaʻoina ai le faa-Saina. O la matou faiaʻoga o se tuafafine mai i Ausetalia e igoa iā Kathleen Logan, e o sē na faauu mai le vasega lona 25 o Kiliata. Na matou uaʻi atoatoa atu i le aʻoina o le gagana, ma na vave ona matou faaaogāina mea na matou aʻoaʻoina e pei ona fautuaina ai i matou. I le ma aso muamua i le talaʻiga, na ma taulotoina ai ma Ian se taulimaga puupuu. A o ma ō i le oganuu, na ma talanoa po o ai o le a faia le fale muamua, ma talu ai ou te matua iā Ian, na ou fai loa i ai e muamua ia. Na matou feiloaʻi ma se tamāloa Saina, ma na faalogologo lelei iā Ian a o tau panupanu atu lana faa-Saina. Ae na ma teteʻi ina ua fesili mai le tamāloa i le faa-Peretania pe e iai se mea e ma te mananaʻo ai! Na matou talanoa mo sina taimi, ma i le faaiʻuga o le matou talanoaga, na ia faalaeiauina ai i maʻua ina ia faaauau pea ona aʻoaʻoina le faa-Saina. O ana upu agalelei na faalaeiauina ai aʻu ina ia “faaauau ona tauivi,” e pei o upu a Ben.

 O le matou oganuu o se vaega telē o le aai o Taipei. O le toʻatele o tagata i inā e leʻi faalogo muamua i le feʻau o le Malo, ona e lē toʻatele ni Molimau na nonofo ai i lenā vaitaimi. Peitaʻi, e ma te leʻi faavaivai ai ma Ian, ae na amata loa ona ma talaʻi ma le maelega. I na aso, na masani ona ma tufaina le faitau selau o mekasini i le masina. O le mea moni, na ala ona ave e nisi tagata mekasini, ona o le fia iloa po o ai i maʻua ma po o le ā le ma galuega o loo fai! Ae na ma faia pea le mea sili ina ia lūlū ai fatu o le Malo, ma faamoemoe o le a paʻū i se eleele lelei.

Se Paga Fou mo le Olaga Atoa

A o ma talaʻi ma Wen-hwa i le 1974

 A o ou iai i Taiwan, na ou faauō ai i se tuafafine Taiwan e igoa iā Wen-hwa. O ia o se tuafafine e fiafia i le upu moni, ma na manaʻo e fesoasoani i tagata i inā ina ia maua aogā mai i le Tusi Paia e pei foʻi o ia. O lea, na ia fesoasoani ai i le toʻatele o misionare e pei o aʻu, ina ia faaleleia le auala e tautatala ai i le gagana. Na iʻu ina ou alofa i lenei tuafafine ma ma faaipoipo ai loa i le 1974.

 Na fesoasoani Wen-hwa i misionare ina ia faaleleia o latou tomai i le faiva. O se faataʻitaʻiga, na ia fesoasoani mai iā i matou i le gagana, e ala i le faailoa mai o tū masani ma le auala e mafaufau ai tagata Taiwan. Na ia fesoasoani mai foʻi e fetuunaʻi a matou taulimaga, ina ia fetaui ma le oganuu lea e toʻatele ai tagata lotu Puta ma lotu Tao. Na taatele le tapuaʻi i tuaa ua maliliu, ma o le toʻatele o tagata e leʻi faitau lava pe vāai i se Tusi Paia. O lea, na uaʻi atu ai a matou taulimaga i Lē na Foafoaina Mea—o lē e ou le suafa o Ieova, ma le māfuaaga e matou te mautinoa ai o loo soifua moni lava o ia. O se faataʻitaʻiga, pe a faapea mai se faifaatoʻaga po o se faifaiva, “E matou te faamoemoe i le lagi mo a matou meaʻai,” e matou te fesili atu: “O ai Lē o loo foaʻia mai meaʻai uma lava? Pe e lē o le Atua lea e ona le malosi uma, o lē na faia mea uma ma e tatau ona tatou tapuaʻi i ai?”

Maʻua ma Wen-hwa i le 1975

 Na tauia a matou taumafaiga i se taimi mulimuli ane, ina ua tali mai le toʻatele o tagata lotofaamaoni i le feʻau o le Malo. O nisi o nei tagata aʻoga o le Tusi Paia, na taumafai malosi e vavaeese mai i talitonuga sesē ua leva ona mauaa iā i latou, ma tū masani e lē faale-Tusi Paia. Ae o le fesoasoani a misionare ma isi tagata talaʻi, na mafai ai ona latou taulau ma suia o latou olaga. (Ioane 8:32) Mulimuli ane, na tofia ai le toʻatele o uso e avea ma toeaina ma auauna o le faiva, ma e toʻatele foʻi uso ma tuafāfine na auai i le auaunaga faataimi atoa, e pei o le auauna i le ofisa o le lālā i Taiwan.

 I le 1976, na ou maua ai le faaeaga e auauna ai i le Komiti o le Lālā i Taiwan, a o avea pea aʻu ma misionare. I le 1981, na valaaulia ai i maʻua ma Wen-hwa i le Peteli, lea o loo faaauau ona ou auauna ai o se sui o le komiti o le lālā mo le tele o tausaga. Ua silia nei ma le 60 tausaga talu ona ou iai i le auaunaga faataimi atoa. O le silia i le 50 o na tausaga na ou auauna ai i Taiwan, ma ua toetoe 50 tausaga o ma auauna faatasi ma si aʻu avā pele. Na faaauau foʻi ona auauna i inei si aʻu uō o Ian Brown lea na ma misionare faatasi, seʻia oo ina maliu i le 2013.

Loʻu ofisa i Taiwan i le 1997

 O loo ma taumafai pea ma Wen-hwa ina ia pisi i le ma auaunaga i le Peteli, le ma faapotopotoga faa-Saina, ma le ma faiva. E ma te faafetai iā Ieova mo nei faaeaga tautele. Na ia foaʻi mai le faanaunauga ma le malosi ina ia ou auauna atu ai iā te ia a o ou laʻitiiti, ma o loo faaauau pea ona ia faia faapea iā i maʻua ma Wen-hwa, e ui ua ma matutua.

a O le paeonia faapito o se tagata e auauna faataimi atoa i le galuega talaʻi, ma e tauofo e galue i se vaipanoa e auina atu ai e le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova, lea o loo iai le manaʻoga mo faiaʻoga o le Tusi Paia.

b O loo lomia le talaaga o le uso o Bennett Brickell i le Watchtower o Setema 1, 1972.

c Na faapipii i taavale ni masini faaleotele leo, ina ia lagona atu ai le faasalalauina o le feʻau o le Malo mai i se mea mamao.

d Maimoa i le galuega talaʻiga a uso i le Gulf Country, i le vitiō Talaʻiga i Oganuu Maotua—Ausetalia.

e O loo lomia le talaaga o le soifuaga o Harvey ma Kathleen Logan i Le Olomatamata o Ianuari 2021.