Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Tāua le Faaaloalo i le Ola?

Pe e Tāua le Faaaloalo i le Ola?

AISEĀ E TATAU AI ONA FAAALOALO I LE OLA?

Pe a e faia mea leaga e aafia ai lou soifua mālōlōina ma lamatia ai isi, e faaalia ai e te lē o faatāua lou ola ma ola o isi.

  • O le ulaula tapaa e lē gata e faapogaia ai le kanesa, ae e faafaigatā ai foʻi i le tino ona teena lenā faamaʻi. E pe ā ma le 90 pasene o ē ua maliliu i le kanesa o le māmā, e māfua mai ona o le ulaula tapaa po o le mānavaina o le asu mai i tapaa a isi.

  • O le tafanaina o tagata, ua faapogaia ai faalogona mafatia mo le toʻatele i tausaga taʻitasi. Ua taʻua i se lipoti mai i le Stanford University: “Ua faaalia mai i suʻesuʻega, e oo lava iā i latou e leʻi manunuʻa [mai i le tafanaina o tagata i le aʻoga] ua iai aafiaga tumau i o latou faalogona ma mafaufau mo le tele o tausaga.”

  • O avetaavale e faasuāʻavā pe e tagofia foʻi fualaau faasāina, e lamatia ai ola o isi avetaavale ma tagata o loo savavali i tafā ala. Pe a lē faatāua e tagata le ola, o le a aafia ai ola o isi.

MEA E MAFAI ONA E FAIA

Ia puipui lou soifua mālōlōina. O se mea lelei le tuu o masaniga leaga e pei o le ulaula tapaa, faaaogāina o sikareti e alu i le uila, inu tele, po o le faaaogāina o fualaau faasāina. O na masaniga e lamatia ai lou ola, ma e faaalia ai e te lē manatu mamafa i ola o isi e aofia ai ma sui o lou aiga.

“Seʻi o tatou faamamā ai iā i tatou mai i mea uma e faaleagaina ai le tino.”—2 Korinito 7:1.

Ia faatāua le saogalemu. Ina ia ʻalofia faalavelave e tutupu faafuaseʻi, ia faamautinoa ua saogalemu vaega uma o lou fale. Ia faamautinoa o loo lelei lau taavale ma ia ave ma le faaeteete. Aua e te faatagaina isi e faamalosia oe e faia gaoioiga e iʻu ai i manuʻaga tugā po o le oti.

“Afai e te fausia se fale fou, ia e fausia foʻi ma se puipui e siʻo ai le taualuga, neʻi e nofosala i le faamasaatoto pe afai e paʻū ai se tasi mai i lou fale.”—Teuteronome 22:8. a

Ia agalelei i isi. O le faatāuaina o le ola e aofia ai le faaalia o le agalelei i tagata mai i so o se ituaiga, atunuu, ma po o le ā lava lo latou talaaga. O le mea moni, o le faailoga tagata ma le feitagaʻi, o māfuaaga autū ia o le tele o taua ma faiga sauā i le lalolagi.

“Ia tuu lo outou ita faamoemoe, ma le itaitagofie, ma le lotoa, ma le soona eʻē, ma upu masoā, atoa foʻi ma mea leaga uma. Ae ia agalelei le tasi i le isi.”—Efeso 4:​31, 32.

MEA O LOO FAIA E MOLIMAU A IEOVA

E faatāua e Molimau a Ieova le soifua mālōlōina ma se olaga paleni. Ua fesoasoani a matou polokalame tauaʻoaʻoga faale-Tusi Paia i tagata e tuua masaniga leaga.

E matou te usitaʻia taʻiala mo le saogalemu i a matou galuega faufale. Ua toleniina lelei i latou o loo tauofo e fausia a matou Maota mo Sauniga, ma isi fale o loo faaaogā e faalautele ai a matou polokalame tauaʻoaʻoga faale-Tusi Paia, ina ia ʻalofia faalavelave e tutupu faafuaseʻi. E matou te siakiina na fale mai i lea taimi i lea taimi, ina ia faamautinoa o loo ōgatusa ma tulafono o le saogalemu i lenā vaipanoa.

E matou te saunia fesoasoani mo ē e aafia i mala. I le 2022, na matou faaaluina ai le toetoe 12 miliona tālā o foaʻi tauofo, e saunia ai fesoasoani mo ē na aafia i mala e pe tusa ma le 200 i le lalolagi aoao.

Ina ua faateteleina le faamaʻi o le Ebola i Aferika i Sisifo (2014) ma le Democratic Republic of Congo (2018), na matou faamatalaina i tagata le auala e taofia ai le pipisi o lenei faamaʻi oti. Na auina atu o matou sui e faasoa i tagata o na vaipanoa i le mataupu, “O le Usitaʻi e Faasaoina ai Ola.” Na faatulaga foʻi ni nofoaga e fufulu ai lima i vaega e ulufale ai i a matou Maota mo Sauniga, ma faamamafa le tāua o le fufuluina o lima ma isi gaoioiga aogā e puipuia ai mai i le faamaʻi.

I Sierra Leone, na iai se faasalalauga i le leitiō na faamālō mai ai i Molimau a Ieova mo le fesoasoani i isi Molimau a Ieova, faapea i latou e lē o ni Molimau a Ieova ina ia ʻalofia le faamaʻi o le Ebola.

O se vaega e fufulu ai lima i se Maota mo Sauniga, a o pipisi le Ebola i le 2014 i Liberia

a I Sasaʻe Tutotonu anamua, o lenā faiga atamai na faaalia ai le manatu mamafa i le saogalemu o sui o le aiga faapea isi.