Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesaga‘i Tinā ua Aafia i le AIDS ma se Faafitauli Faigatā

Fesaga‘i Tinā ua Aafia i le AIDS ma se Faafitauli Faigatā

Fesagaʻi Tinā ua Aafia i le AIDS ma se Faafitauli Faigatā

O CYNTHIA, * o se fafine e nofo i le West Indies, sa fesagaʻi o ia ma se filifiliga pe faasusu ia te ia lana pepe faatoʻā fanau mai, pe faasusu fagu. Atonu e foliga mai o se filifiliga faigofie. Ae maise ai, ua faitau fiasefulu tausaga o fautuaina mai pea e tagata popoto faapitoa i matāʻupu tau soifua mālōlōina le avea o le suāsusu o le tinā ma “meaʻai e silisili ona lelei mo le mālōlōina” o pepe. E lē gata i lea, o pepe e faasusu fagu i atunuu matitiva e tusa ma le 15 taimi e ono mafai ai ona feoti mai faamaʻi o le manava tatā, na i lo pepe o loo faasusu i o latou tinā. O le mea moni, ua lipotia mai e le United Nations Children’s Fund (UNICEF) le tusa ma le 4,000 tamaiti o loo feoti i aso taʻitasi ona o lamatiaga e fesootaʻi atu i isi mea ia e faaaogā e suia ai le faasusu o tamaiti i o latou tinā.

Ae peitaʻi, i le tulaga o Cynthia, o le filifiliga i le pe faasusu ia te ia lana tama sa telē lava se isi lamatiaga na aofia ai. Na pisia o ia mai i lana tane i le siama (HIV) lea e māfua mai ai le AIDS. Ina ua fanau mai lana pepe, na iloa ai e Cynthia, o se tamaitiiti ua aafia lona tinā i le siama o le AIDS e tusa ma le 1 i le 7 le tele o avanoa e ono aafia ai i lea lava siama pe a fafaga i le suāsusu o lona tinā. * O lea, sa tatau ai ona ia faia se filifiliga faigatā: pe faasusu pea lana pepe ia te ia ma ono oo ai i ni lamatiaga i le mauaina o le AIDS, po o le tuu atu i lamatiaga o le faasusu fagu.

I vaipanoa o le lalolagi lea o loo matuā mālosi ai le pipisi o le AIDS, e tusa ma le 2 pe 3 fafine totō mai le toʻa 10 o i latou ua aafia i le siama o le HIV. I se tasi atunuu, e silia ma le ʻafa o fafine totō uma na faia i ai suʻesuʻega ma iloa ua aafia. Ua lipotia mai e le leitiō faasalalau a Malo Aufaatasi e faapea: “O nei fuainumera e tupu ai le popole ua matuā uunaʻia faavavevave ai saienitisi e sāʻili mo se vaifofō.” I le tali atu i lenei faamataʻu, ua tuufaatasia ai e ni faalapotopotoga se ono a Malo Aufaatasi o latou tomai, o taumafaiga, ma a latou alāmanuia ina ia latou faatūina se polokalame tuufaatasi ua taʻua o le Joint United Nations Programme on HIV/AIDS, lea e lauiloa i le taʻu UNAIDS. * Peitaʻi o le mea ua iloa e le UNAIDS e faapea, o le vaifofō mo le faafitauli faigatā o le AIDS e lē faigofie.

Toʻatugā Lavelave ua Lē Maua ai se Vaifofō Faigofie

E tusa ai o se manatu o Edith White, o se tagata e suʻesuʻe faapitoa i le tulaga o le faasusuina o pepe i o latou tinā ma le pipisi atu o le HIV mai le tinā i le tamaitiiti, fai mai a ia, o loo fautuaina e tagata o loo galulue i le soifua mālōlōina fafine o loo nonofo i atunuu tamaoaiga o ē ua aafia i le HIV ina ia ʻaua neʻi faasusuina a latou pepe ia i latou, talu ai o lenei faiga ua toetoe lava faaluaina ai le lamatiaga o le ono aafia o le pepe. O le faaaogāina o le susu palu mo le pepe e foliga mai o se filifiliga talafeagai e sui aʻi le suāsusu o le tinā. Peitaʻi i atunuu tau atiaʻe—lea e vave ai lava ona suia manatu faaāta e mea moni mataʻutia e tutupu—ua faigatā ai lava ona faatinoina lenei vaifofō faigofie.

O se tasi o toʻatugā e fesootaʻi atu lea i le tulaga lautele o le soifuaga. I atunuu o loo avea ma masani le faasusu o tamaiti i o latou tinā, o le a manatu ai i fafine ia e faasusu fagu a latou pepe faapea o lea ua latou faalauiloa atu lo latou aafia i le HIV. E ono fefe ai se fafine faapea o le a tuuaʻia o ia, o le a tuulafoaʻia, pe oo lava foʻi ina fasi pe a oo ina lauiloa atu lona tulaga o iai. O nisi fafine o loo i lenei tulaga ua latou lagona faapea, ua leai se isi filifiliga e mafai ona latou fai, ae faasusu pea a latou pepe i a latou ma nanā ai lo latou aafia i le HIV.

E iai foʻi isi toʻatugā. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu ia Makerita, ua 20 ona tausaga. Sa pei lava o ia o isi fafine mai nuu i tua o Uganda a itiiti mai e 95 pasene, e leʻi faia lava muamua sona suʻesuʻega po ua aafia i le HIV. Peitaʻi e iai māfuaʻaga na popole ai Makerita. O lana tamaitiiti muamua lava na oti, ma o lana tamaitiiti lona lua e auvaivai ma maʻimaʻia. E faasefulu i le aso ona faasusu e Makerita lana tama lona tolu, e ui lava atonu o loo aafia i le HIV. Ua faapea mai o ia: “E lē taitai mafai ona ou faasusuina laʻu pepe i se susu fagu.” Aiseā e lē mafai ai? E taʻua e Makerita faapea, o le tau o le fafagaina o se tamaitiiti e toʻatasi i se susu fagu, e faaaluina ai le tasi ma le ʻafa o le tupe e maua a se ʻāiga i lona nuu i le tausaga atoa. E tusa lava pe maua fua mai ni susu fagu, ae o le a iai lava le faafitauli o le tau sāʻilia mai o ni vai mamā e palu ai le susu ina ia avea o se meaʻai e saogalemu mo le pepe. *

O nisi o nei toʻatugā e mafai ona faaitiitia pe afai o loo maua e tinā ua aafia i le HIV ni tulaga mamā tau le soifua mālōlōina, e lava ni sauniuniga o mea o le a suia i ai le faasusuina ia i latou o a latou pepe, ma ia mamā ni vaitaumafa latou te maua. Pe taugatā ea? Atonu e taugatā. Peitaʻi, o se mea e māofa ai, o le mauaina o na sauniuniga e foliga mai e faalagolago atu i le faatulaga saʻo o mea e tatau ona faamuamua na i lo le suʻeina o ni tupe. O le mea moni, ua lipotia mai e Malo Aufaatasi faapea, o nisi o atunuu e sili ona matitiva o le lalolagi e faaluaina le tele o tupe o loo latou faaaluina i meatau na i lo tupe o loo latou faaalu mo le soifua mālōlōina ma aʻoaʻoga.

Ae Faapēfea Vailaau ua Faaaogā e Tetee Atu ai i le AIDS?

Ua lipotia mai e saienitisi a Malo Aufaatasi e faapea, o se fuālāʻau e lē taugatā e taʻua o le AZT e mafai ona matuā faaitiitia ai le pipisi atu o le HIV o le tinā i lana pepe. Ona o le fesoasoani a le UNAIDS, ua paʻū ifo ai le tau o lenei togafitiga i le $50 tupe Amerika. E lē gata i lea, na faasilasila mai ia Iulai o le 1999 e i latou o loo faia suʻesuʻega i le AIDS e faapea, o le togafitia o tinā ma a latou pepe ia ua maua i le HIV i le na o le $3 tupe Amerika e alu i le fuālaau o le nevirapine, e foliga mai e sili atu ona aogā na i lo le faaaogā o le fuālaau o le AZT lea e taofia ai le pipisi atu o le HIV. Ua faapea mai tagata popoto faapitoa i matāʻupu tau le soifua mālōlōina, e mafai e le nevirapine ona puipuia le oo atu i le 400,000 pepe faatoʻā fananau mai i le tausaga e tasi, mai le oo ina aafia o latou olaga amata i le HIV.

Peitaʻi ane, e iai nisi latou te faitioina na togafitiga e faaaogā ai fuālaau, i le faapea mai talu ai o na fuālaau na pau le mea e mafai ona latou faia o le taofia o le pipisi atu o le HIV o le tinā i lana pepe, o lona uiga la, e iʻu lava ina oti le tinā i le AIDS ma tuʻua ai loa le tamaitiiti ua mātuaoti. Ua tali fuaitau mai i ai le UN e faapea, o se filifiliga e matuā lē alofa le tuu atu o nai pepe e aafia i le HIV, ma iʻu ina māumau atu fua nai nei tamaiti e leai sa latou sala i se oti faanoanoa e faifai mālie atu. Ua latou finau mai foʻi faapea, o tinā ua aafia i le HIV atonu e soifua pea mo ni tausaga se tele. Seʻi manatu ia Cynthia, lea na taʻua i le amataga. Na ia iloa ua maua o ia i le HIV i le tausaga e 1985, ina ua fanau mai lana pepe, ae na faatoʻā amata ona maʻi ai i le valu tausaga mulimuli ane. Ma e ui lava na fanau mai lana pepe ua aafia i le HIV, ae oo ane i le lua tausaga o le tamaitiiti ua lē o toe ia te ia le siama.

O le faamautinoaga faamāfanafanaloto a le Tusi Paia e faapea, o loo taatia mai i le lumanaʻi se siʻomaga e saogalemu moni, ma se vaifofō tūmau i mala e pei o le AIDS. (Faaaliga 21:1-4) Ua folafola mai e Ieova le Atua se lalolagi fou lea o le a “le fai mai foi se tasi ua mau ai, Ou te maʻi.” (Isaia 33:24) E fia taʻu atu e Molimau a Ieova ia te oe lenei vaifofō tūmau. Mo nisi faamatalaga, ia faafesootaʻi atu i latou na lōmiaina lenei mekasini po o Molimau a Ieova i lou vaipanoa.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 E lē o lona igoa moni lea.

^ pala. 3 E tusa ai o se lipoti mai le UNICEF, e tusa ma le 500 i le 700 pepe i le aso e tasi e aafia ona o le faasusuina i le suāsusu o o latou tinā ua aafia i le siama o le HIV.

^ pala. 4 O faalapotopotoga e ono o le UNICEF, o le United Nations Development Programme (UNDP), le United Nations Population Fund, le World Health Organization (WHO), le World Bank, ma le United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization. Na faavaeina le UNAIDS i le tausaga e 1995.

^ pala. 8 O se suʻesuʻega talu ai nei ua faaalia ai e faapea, o le fafaga o le tamaitiiti i le susu e palu ma toe faasusu foʻi i le tinā e ono faateleina ai le lamatiaga o le aafia i le HIV ma atonu o loo iai i le suāsusu o le tinā ni mea e tetee atu ai i le siama ma fesoasoani i le faalēaogāina o le siama. Pe afai e moni lenei manatu, o le faasusu tasi loa i le suāsusu o le tinā—e tusa lava pe iai ni ona lamatiaga—atonu o le filifiliga lena e sili atu ona saogalemu. Peitaʻi ane, e leʻi matuā faamautinoa lelei maia iʻuga o lenei suʻesuʻega.

[Ē Ana le Ata i le itulau 28]

WHO/E. Hooper