Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Va‘aiga Paleni i Aganuu Taatele

Se Va‘aiga Paleni i Aganuu Taatele

Le Manatu o le Tusi Paia

Se Vaʻaiga Paleni i Aganuu Taatele

“SA TATAU LAVA ONA IAI SE TAIMI MA SE NOFOAGA NA TAʻUSALAINA AI FAIGA TAUAMIO UMA, AE MEA ANE I ISI TAIMI MA NOFOAGA UA FAATONUINA LE AVEA MA TIUTE FAI.”

I LE faaalia o lenei manatu, na aoteleina mai ai e se tusitala o le talafaasolopito i Aialani o William Lecky le femoumouaʻi o uiga o tagata. E ono faatatauina foʻi ana faamatalaga i aganuu ma tu masani i le faagasologa mai o tausaga. E moni, o le tele o faiga sa manatu muamua i ai e faapea o se vaega matuā tāua o le olaga masani i aso faisoo, ua taʻusalaina i taimi mulimuli ane. E lē o se mea lea e ofo ai, auā e pei ona mātauina e le aposetolo Kerisiano o Paulo e faapea, “o le a mavae atu le tu o le lalolagi nei.”—1 Korinito 7:31.

Ioe, o loo fesuisuiaʻi pea le tulaga o le sosaiete faaletagata. E masani ona atagia mai lenei mea i le matuā suia o uiga ma amioga masani a tagata. O Kerisiano “e le ni o le lalolagi i latou”—o lona uiga, e tūmau pea ona vavae ese i latou mai le sosaiete o tagata ua liliu ese mai le Atua. Ae, o loo faailoa mai pea e le Tusi Paia e faapea o Kerisiano “e i le lalolagi lava i latou,” ma e lē o poloaʻiina i latou ia avea o ni ē nonofo ese mai isi tagata. I lea, e tāua le iai o se vaʻaiga paleni e faatatau i aganuu.—Ioane 17:11, 14-16; 2 Korinito 6:14-17; Efeso 4:17-19; 2 Peteru 2:20.

O ā Ia Mea e Taʻu o Aganuu?

O aganuu, o faiga ia o loo faia i le olaga lautele ma o ni mea masani i se nofoaga patino po o se vaega o tagata. O nisi o aganuu, e pei o amioga e fai i le taimi o taumafataga ma amioga faaaloalo, atonu na mapuna aʻe ona o le manaʻo ina ia pulea ai amioga a tagata a o iai faatasi ma isi tagata, ina ia mafai ona latou faaalia le āva ma le faaaloalo i le va o le tasi ma le isi. I na tulaga, ua mafai ai ona faatusaina le faaaloalo i le vafealoaʻi i se suāuu, e mafai ona sologa lelei ai faiā faaletagata.

Ua matuā taaʻina lava e lotu ia aganuu. O le mea moni, o le tele lava o aganuu e māfua i faiga faanuupō anamua ma manatu faalotu e lē faale-Tusi Paia. Mo se faataʻitaʻiga, o le avatu o ni fugālaau i tagata o loo faavauvau atonu na māfua mai i faiga faanuupō faalotu. * E lē gata i lea, o le lanumoana—e masani ona fesootaʻi atu i ni pepe tama—sa manatu i ai e faapea e tutuli ese ai temoni. Sa avea le vali mata o se puipuiga i le pupula faamalaia mai o se isi, a o le vali laugutu sa faaaogā e taofia ai temoni mai le ulu atu i le gutu o se fafine ma ulutinoina ai o ia. E oo lava i se aganuu e lē āfaina e pei o le pupuni o le gutu pe a māvava, atonu na māfua mai i le manatu e faapea, e mafai ona sola ese le solu o se tasi e ala i le soona faamaga o le gutu. Ae peitaʻi i le faagasologa o tausaga, na mou atu ai uiga faalotu, ma i aso nei ua leai ni uiga faalotu i nei faiga ma aganuu.

O le Popolega o Kerisiano

Pe afai e tatau ona filifili se Kerisiano ina ia mulimuli i se tasi o aganuu pe leai, o le mea e sili ona popole i ai, Po o le ā le silafaga a le Atua e pei ona faaalia i le Tusi Paia? I aso ua mavae, na taʻusalaina ai e le Atua nisi o faiga patino atonu sa faatagaina i nisi o nuu. E aofia ai i nei mea le faia o taulaga i tamaiti, le faaaogāsesēina o le toto, ma le tele o faiga eseese tau feusuaʻiga. (Levitiko 17:13, 14; 18:1-30; Teuteronome 18:10) Ua faapena foʻi i le tele o nisi o aganuu o loo taatele i aso nei ona manino mai le lē ōgatusa ma matāʻupu silisili o le Tusi Paia. I nei mea, e aofia ai ma tu e lē faale-Tusi Paia e fesootaʻi atu ma aso mālōlō faalotu e pei o le Kirisimasi ma le Eseta, ia po o faiga faanuupō e fesootaʻi atu ma faiga faaagaga.

Ae faapēfea aganuu na atonu sa fesootaʻi atu muamua ma faiga sa masalomia ae ua sili ona manatu i ai i aso nei e faapea o ni faiga faaaloalo? Mo se faaaʻoaʻoga, e tele aganuu lauiloa tau i faaipoipoga —e aofia ai ma le fesuiaʻi o mama faaipoipo ma le taumafaina o le keke faaipoipo—e ono iai ni ona amataga faapaupau. Po o le uiga o lenei mea e faasā ona faamanatuina e Kerisiano na aganuu? Pe manaʻomia ona matuā iloilo totoʻa e Kerisiano aganuu taʻitasi a le nuu ina ia iloa ai pe faamata e iai se mea po o se taimi e iai ni ona aafiaga e lē faale-Tusi Paia?

Ua faailoa mai e Paulo e faapea “o le mea o i ai le Agaga o le Alii, [o Ieova], o i ai le saʻolotoga.” (2 Korinito 3:17; Iakopo 1:25) E finagalo le Atua ina ia tatou faaaogāina lenei saʻolotoga, ia lē fai ma togafiti o tuʻinanauga manatu faapito, ae ia toleni ai o tatou mālosi faalemafaufau e iloa le saʻo ma le sesē. (Kalatia 5:13; Eperu 5:14; 1 Peteru 2:16) I lea, o tulaga e lē o manino mai ai le solia o matāʻupu silisili o le Tusi Paia, e lē faia i ai e Molimau a Ieova se tulafono e lē mafai ona suia. Na i lo o lea, e tatau i Kerisiano taʻitoʻatasi ona fuafua i le tulaga o loo la fesagaʻi ma faia ai se filifiliga tōtino.

Sāʻili le Lelei mo Isi

Po o le uiga o lenei mea e faapea o se mea tatau le auai pea i se aganuu patino ae tau lava ina ia lē solia tuusaʻo ai aʻoaʻoga a le Tusi Paia? E leai. (Kalatia 5:13) Na faamanino mai e Paulo e faapea, e lē tatau i se Kerisiano ona sāʻili mo sona lava lelei “a o lo le toatele.” E tatau ona ia “faia mea uma lava ia viia ai le Atua” ma ia aua le avea ma mea e tausuai ai. (1 Korinito 10:31-33) O lea, o se tagata o sāʻili mo le finagalo malie o le Atua o le a manaʻo e fesili ifo ia te ia lava e faapea: ‘O le ā le manatu o isi i lenei aganuu? Pe e iai se uiga lē lelei o faafesootaʻi atu e le nuu i lenei aganuu? Po o le a faailoa atu ea i loʻu auai ou te ioe i faiga po o manatu e lē fiafia i ai le finagalo o Ieova?’—1 Korinito 9:19, 23; 10:23, 24.

E ui e masani lava ona lē āfaina, ae o nisi o aganuu i nuu atonu e faia i ni auala e feteenaʻi ma se matāʻupu silisili o le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, i nisi o taimi patino, o le avatua o fugālaau e ono faailoa atu ai se uiga faapitoa e feteenaʻi ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia. O lea, o le ā le mea e ao i se Kerisiano ona manatu mamafa muamua i ai? E ui lava e iai se māfuaʻaga mo le iloiloina o le amataga o se aganuu patino, i nisi o tulaga, e sili atu ona tāua le iloiloina po o le ā le uiga o le aganuu i tagata i lenei taimi ma le nuu o loo nofo ai nei lena tagata. Afai e iai ni uiga lē faale-Tusi Paia o le aganuu pe sa iai foʻi ni uiga lē lelei i se vaitaimi patino o le tausaga po o nisi o tulaga, e mafai ona filifili ma le atamai ia Kerisiano ina ia lafoaʻia lena aganuu i lena taimi.

Na tatalo Paulo ina ia faatuputeleina pea lava e Kerisiano lo latou alofa, ma le iloa lelei, atoa ma le faautauta uma. I le tausia o se vaʻaiga paleni faatatau i aganuu taatele, o Kerisiano foʻi ‘ia mautinoa i mea e sili ona tāua, ina ia lē ponā i latou, ma ia lē faatausuaiina ai isi.’ (Filipi 1:9, 10, NW) I le taimi lava e tasi, o le a latou faailoa atu ai “lo latou magafagafa i tagata uma.”—Filipi 4:5, NW.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 E tusa ai ma faamatalaga a nisi tagata suʻesuʻe i le tulaga o tagata, i nisi taimi sa faaaogā ai teu fugālaau e fai ma taulaga i tagata oti e taofia ai i latou mai le faataugāina o tagata ola.

[Ata i le itulau 26]

O nisi o aganuu anamua, e pei o le pupuni o le gutu pe a māvava ma le avatuina o fugālaau i sē ua faavauvau, ua lē o toe iai ni uiga faaanamua