Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po ua Sili Atu ea Ona Leaga Amioga na i lo Taimi Muamua?

Po ua Sili Atu ea Ona Leaga Amioga na i lo Taimi Muamua?

Po ua Sili Atu ea Ona Leaga Amioga na i lo Taimi Muamua?

PE AFAI e te fesiligia ni tusitala o talafaasolopito, “Po o sili atu ea ona lelei po o sili atu ona leaga amioga i aso nei na i lo taimi ua teʻa?” o nisi atonu e tali mai, e faigatā ona fai se faatusatusaga o amioga o vaitaimi eseese. Latou te ono lagona faapea e tatau lava ona fua amioga a le augātupulaga latou i mea na tutupu ai i na taimi.

Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i le tuputupu aʻe o solitulafono o faiga sauā i Europa talu mai le lona 16 senituri. Sa lē o se mea fou fasiotiga tagata i tuā i le 400 tausaga ua mavae. Sa masani ona faatino e tagata lava latou le taui ma sui e aunoa ma se saʻili atu i ē na iai le pule, ma na avea o ni mea masani fetauaʻiga i le va o ituaiga ma aiga.

Peitaʻi ane, ua tusia e alii tusitala o talafaasolopito o Arne Jarrick ma Johan Söderberg i le tusi Människovärdet och makten (Mamalu ma le Malosi Faaletagata) e faapea, o le vaitaimi i le va o le 1600 ma le 1850 sa “mātaulia i le suiga moni na tupu i le vafealoaʻi o tagata” i nisi nofoaga. Sa faasolo ina amanaʻia e tagata faalogona o isi o latou uso a tagata—sa tele ina ia i latou uiga tigā alofa. O isi tusitala o talafaasolopito ua faapea mai mo se faaaʻoaʻoga, o le gaoi ma soligātulafono e faatatau i meatotino sa seāseā tupu i le lona 16 senituri na i lo le tulaga lea ua iai i aso nei. Sa seāseā iai ni kegi maopoopo a tagata gāoi, aemaise lava i vaipanoa maotua.

O le mea moni, sa iai le faatulagaga o faiga faapologa, lea na iʻu ai i nisi o soligātulafono sili ona mataʻutia i le talafaasolopito—le aveina faamalosi o tagata i Aferika e le ʻaufaatauʻoa mai Europa ma faiga sauā na fai i lenei faitau miliona o pologa i atunuu sa avatu i ai.

O lea, pe a tatou toe tepa i senituri ua tuanaʻi, e mautinoa o le a tatou iloa ai pe afai e toe tagaʻi i faamaumauga o talafaasolopito, o nisi tulaga sa feoloolo, a o isi tulaga sa matuā leagafaia lava. E ui i lea, e iai se mea e matuā ese lava ma matuā matuiā—ioe, e matuā lē mafaatusalia—na tupu ai a o faagasolo le senituri lona 20 ma e oo mai lava i le taimi nei o loo tupu pea.

Le 20 Senituri—Se Tai Liliu

Ua taʻua e tusitala o talafaasolopito o Jarrick ma Söderberg: “I vaitausaga e amata mai le 1930, ua toe faateteleina ai foʻi le faafitauli o le fasioti tagata, ma e faanoanoa ona e talu mai lena taimi, ua faaauau mai pea lenei faafitauli mo le silia nei ma le ʻafa senituri.”

E toʻatele tagata faimanatu ua faapea mai, sa telē se faaleagaina o amioga a o faagasolo le lona 20 senituri. Ua taʻua e se tusigātala e faatatau i filosofia o amioga: “E mafai ona iloa manino e se tasi le telē o le suiga ua iai manatu o tagata e faatatau i faiga faaleituaiga ma le tulaga ua taliaina e tusa ai o amioga, i le 30 i le 40 tausaga ua tuanaʻi—mai se sosaiete sa matuā faamaʻoti lelei le mea e saʻo tau amio, e ala i le faia o tulafono maumaututū, seʻia oo mai lava i aso nei ua saʻoloto ma pule le tagata lava ia i lana vaaiga i nei mataupu.”

O le uiga o lenei mea o amioga faaleituaiga ma isi vala o amioga o ni mea ua manatu le toʻatele o tagata i aso nei e mafai ona latou filifili i ai mo i latou lava. Ina ia faamaonia lenei manatu, o loo taʻua i le tusigātala faamaumauga faafuainumera o loo faaalia ai i le 1960 sa na o le 5.3 pasene o tamaiti uma i le Iunaite Setete na fananau mai o ni tamaiti tōifale. I le 1990 sa oo le fuainumera i le 28 pasene.

I se lauga na faia i le Iunivesite o Notre Dame, i le Iunaite Setete, na faamatala ai e le senate o Joe Lieberman amioga o o tatou taimi, o se “tulaga e aunoa ma ni amio pulea, . . . lea ua faasolosolo mālie lava ona mou ese atu ai manatu masani i le saʻo ma le sesē.” E tusa ai o le manatu o Lieberman, o lenei tulaga mataʻutia “ua faagasolo mai i se vaega tele o augātupulaga e lua.”

Manatu Faaleolaga Nei

O le ā se faamatalaga a tusitala o talafaasolopito ma isi tagata suʻesuʻe e faatatau i le pogai o lenei tulaga mataʻutia ua tupu aʻe i le gasologa o le lona 20 senituri? “O se tasi o suiga sili ona tāua i le soifuaga masani i le gasologa o senituri e lua ua tuanaʻi atu o manatu ia faaleolaga nei,” o se faamatalaga lea i le tusi Människovärdet och makten. O manatu faaleolaga nei o lona uiga “ua maua e tagata le avanoa e faaali ai o latou lava taofi eseese. O lenei faiga . . . e puna mai le ʻaufaifilosofia o le lona 18 senituri lea na latou faatulaga se gaoioiga e teena ai manatu masani faalelotu ma faapolotiki, ae faatāua le saʻolotoga o le tagata lava ia, ma o i latou ia na muamua . . . teena le Tusi Paia faapea e lē na o le pau lea o se puna o upu moni.” O lea, o lotu, aemaise lava lotu a Kerisinetoma, ua lē o toe vaai i ai mo taʻiala tau i amioga i le tele sa faia ai i taimi ua mavae.

Ae aiseā ua silia ai ma le 200 tausaga o tau faalauiloa mai se filosofia sa fausia aʻe i le lona 18 senituri? Ua faapea mai le tusi ua taʻua i luga: “O nei manatu sa leʻi faigofie ona faasalalau atu i le lautele. Sa fai lava si telegese o le gaoioiga agaʻi i le faaofi mai o manatu faaleolaga nei.”

E ui lava ina toetoe 200 tausaga ua teʻa talu ona faagasolo mai le āʻega o le lafoaʻia o tapulaa masani i amioga faapea mea faa-Kerisiano e faatāuaina, ae sa matuā saosaoa lava lona sasao aʻe i le gasologa o le 20 senituri. O le tulaga tonu lava lea sa iai i nai sefulu tausaga ua tuanaʻi atu. Aiseā ua faapea ai?

Manatu Faapito ma le Matapeʻapeʻa

O se vala malosi o loo saosaolaumea i ai o le televave lea o le tupu aʻe o faiga faatekinisi ma le tamaoaiga i le sosaiete a tagata a o faagasolo le 20 senituri. Na taʻua i se mataupu i le mekasini Siamani o Die Zeit e faapea, o loo tatou ola i se “vaitaimi o gaoioiga fesuisuiaʻi ae lē, e pei ona sa iai i senituri muamua atu, i se lalolagi e mātaulia i le tūtū ai lava i le mea e tasi.” Sa faamatala mai e le mataupu faapea, o lenei mea ua taʻitaʻia atu ai i se faiga o mea e saʻoloto ai fefaatauaʻiga, lea ua faavae aʻe i tauvaga ma uunaʻia e le manatu faapito.

Ua faapea mai atili le mataupu: “O lenei manatu faapito, e matuā leai lava se mea na te mafaia ona taofia. Ua iʻu ai i le faatupulaʻia o faiga sauā o loo mātaulia ai lo tatou olaga i aso taʻitasi, faapea faiga piʻopiʻo, ma i le tele o atunuu o loo faatino ai nei faiga e faauluuluga o faiga malo. E manatu tagata ia i latou lava ma le mauaina o le faamalieina atoatoa o o latou faanaunauga.”

Sa iloa e le alii fomaʻi i mataupu i faiā ma amioga a tagata, o Robert Wuthnow, mai le Iunivesite o Princeton e ala i se palota māeʻaeʻa na fai e faapea, ua sili atu ona uaʻi mafaufau o tagata Amerika i aso nei i tupe na i lo le tulaga sa latou iai i se augātupulaga ua mavae. Ua taʻua i lea suʻesuʻega, “o loo talitonu le toʻatele o tagata Amerika ua avea le faananau atu i tupe ma itu ua faalēaogāina ai isi vaega tāua e pei o le faaaloalo o tagata mo isi, le faamaoni i galuega ma le faatinoina o tiute i o latou vaipanoa.”

Ua faateleina pea le matapeʻapeʻa i le olaga talu ai le toʻatele o tagata maualuluga i pisinisi ua latou faia ni siitaga tetele i o latou totogi ma ni tupe se tele latou te maua pe a litaea mai galuega, ae i le taimi e tasi o loo latou uunaʻia a latou tagata faigaluega ina ia fai fuafua lo latou tagisā mai i siitaga o o latou totogi. “O le faafitauli i le tulitataoina o polofiti a ē o loo taʻimua i pisinisi, ona o o latou uiga e faaleagaina ai isi ma māfua ai le oo atu o lea tulaga maulalo tau amio i tagata lautele,” o le faamatalaga lea a le alii o Kjell Ove Nilsson, o se polofesa lagolago o mataupu i amioga ma o le faatonu o mataupu faalelotu i le Fonotaga Faa-Kerisiano a Suetena (Christian Council of Sweden). “O le mea moni, o lenei tulaga e iai sona aafiaga leaga i amioga—i le olaga lautele faapea foʻi i le tulaga o le tagata lava ia.”

O Faasalalauga

O le isi vala autū o loo saosaolaumea i le faatelevaveina o le fai ifo o amioga tatau i le ʻafa mulimuli o le lona 20 senituri, o faasalalauga. Ua faapea mai le senate o Lieberman: “O vaega fou o loo feaveaʻia faamatalaga i mea e faatāua, o tagata e faia polokalame o televise, o le ʻaufaitifaga, o ē faasalalauina āʻega tau laʻei, o i latou e fatuina musika gangsta rap, ma le toʻatele foʻi o isi tagata o ē faafoeina isi faaaliga eseese i faasalalauga e faaaogā ai mea faaelekitoronika. O nei tagata e faaofi maia āʻega, ua matuā malosi lava le latou puleaina o la tatou agaifanua aemaise a tatou fanau, ma e masani ona itiiti pe matuā leai lava so latou popole i mea sesē ia o loo latou uunaʻia tagata e faatāua.”

O se faaaʻoaʻoga, ua taʻua e Lieberman se lipine pese na faia e se faaili heavy-metal e igoa o le Cannibal Corpse. O loo faamatala auʻiliʻili mai e le ʻaufaipese le tosoina faamalosi o se tamaʻitaʻi a o faalālā i ai le naifi. Sa la faia ma sana aumea se ʻaiʻoiga i le kamupanī na faia le lipine ina ia aua neʻi faasalalauina lea lipine. Ae pei ona taʻua e Lieberman, sa leʻi taulau le la taumafaiga.

O le pogai lea ua matuā vevela ai lava le tauvaga o faia nei i le va o mātua ma faasalalauga i le po o ai o latou o le a taaʻina ma tausia aʻe a latou fanau. Ae faapefea aiga e lē o popole lava mātua i ia mataupu? Fai mai Lieberman: “I na tulaga, ua sasao ai lava faiga a le ʻaufaasalalau i lo latou faatulagaina o tapulaa mo fanau, ma o lagona o le tamaitiiti i le saʻo ma le sesē ma mea e ao ona ia faatāuaina i le olaga ua matuā faatulaga lelei i mea na te aʻoaʻoina mai le televise, i tifaga ma musika.” Ma talu ai nei lava, ua mafai foʻi ona faaopoopo mai i ai ma le Initineti i lenei lisi.

Toe Foʻi i “Amioga o Aso o le Pouliuli”

Ua faapeʻī ona faamaonia mai i tagata talavou āuga o nei aafiaga leaga? I ni tausaga talu ai nei, ua faatoʻateleina fanau ma tamaiti talavou e auai i gaoioiga o faiga sauā agaʻi i isi tamaiti faapea foʻi i tagata matutua.

E iai se mea mataʻutia na tupu i Suetena i le 1998. E toʻalua ni tamaiti, e lima ma le fitu o la tausaga, na la titinaina seʻia oo ina oti se la uō e fā tausaga na latou tatalo faatasi! Na lāgā e le toʻatele le fesili: Pe lē o iai ea i loto o tamaiti se uiga taofiofi lea e taʻu atu ia i latou ina ia taofi le faia o se mea pe a tauāu ina lē pulea se mea o le a latou fai? O se faamatalaga lenei na faia e se fomaʻi o le mafaufau mo tamaiti: “O se uiga taofiofi ina ia lē faia se mea ua tauāu ina lē pulea, o se uiga e tatau ona aʻoaʻoina. E mafai ona fai i le . . . po o ai tagata taʻutaʻua o loo faataʻitaʻi i ai tamaiti, ma po o ā mea o latou aʻoaʻoina mai tagata matutua o latou feagai.”

E faapena foʻi se mea e mafai ona mātauina i tagata e faia soligātulafono o faiga sauā. E tusa ai o se manatu o Sten Levander, o se alii polofesa i mataupu tau i le mafaufau i Suetena, e i le va o le 15 ma le 20 pasene o pagota uma lava i aso nei ua lē o sagatonu lelei mafaufau—o tagata ua matuā manatu faapito lava, ua leai ni lagona māfana, ma ua lē mafai pe lē o fia malamalama i le uiga o le saʻo ma le sesē. E oo lava i tamaiti ma talavou o foliga mai e lelei o latou mafaufau, ua mātauina ai e tagata suʻesuʻe le telegese pe lē mautonu o latou faalogona i mataupu tau amio. Ua faapea mai Christina Hoff Sommers, o se polofesa i filosofia: “Ua toe foʻi i tatou i amioga o Aso o le Pouliuli.” Na te mātauina faapea, pe a fesagaʻi ana tagata aʻoga talavou ma le fesili i le po o le ā le saʻo ae o le ā le sesē, o le toʻatele o i latou e vave lava ona lē mautonu. Ona latou tali mai lea faapea, e matuā augapiu lava se na mea e taʻu o se saʻo po o se sesē. Ua latou talitonu e tatau i le tagata lava ia ona manatu ifo po o le ā le mea e sili ona lelei mo ia.

I taimi talu ai nei, ua teena ai e le toʻatele o ana tagata aʻoga le mataupu i le mamalu tutasi ma le tāua o le tagata. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua fesiligia po o ā mea o le a latou fai pe a fesagaʻi ma le filifiliga i le pe faasao le ola o sa latou fagafao po o le ola o se isi uso a tagata latou te lē iloa, e toʻatele na faapea mai o le a latou filifilia le manu.

Ua faapea mai le polofesa o Sommers: “E lē o le valea le faafitauli o talavou, le lē faatuatuaina, uiga sauā, po o le faaʻoleʻole. Pe a tuusaʻo lava le manatu, e matuā leai lava so latou iloa i le po o le ā le mea saʻo a o le ā le mea sesē.” Ua ia faapea mai, o le toʻatele o talavou i aso nei ua fesili moni mai lava pe iai se mea e taʻua o le saʻo po o le sesē, ma e iai lona lagona o lenei uiga ua avea o se tasi o faamataʻuga sili ona matuiā i le olaga o tagata.

O lea la, o le faaleagaina o amioga i o tatou taimi o se mea moni o loo tupu. Ua matataʻu le toʻatele e mafai ona iʻu i ni āuga e sili ona matuiā. Ua faapea mai le mataupu i le Die Zeit lea na muaʻi taʻua, o le saʻolotoga o fefaatauaʻiga i aso nei e mafai ona faifai mālie ai lava ona “faaleagaina ma atonu i se aso o le a malepe ai e pei ona malepe talu ai nei le faiga faasosalisi.”

O le ā le uiga o nei mea uma? Ma o le ā le ituaiga o lumanaʻi e tatau ona tatou tulimataʻia?

[Ata i le itulau 6, 7]

“O vaega fou o loo feaveaʻia faamatalaga i mea e faatāua, o tagata e faia polokalame o televise, o le ʻaufaitifaga, o ē faasalalauina āʻega tau laʻei, o i latou e fatuina musika ʻgangsta rap’ . . . ”