Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Faaaogāsesēina o Faamatalaga

Le Faaaogāsesēina o Faamatalaga

Le Faaaogāsesēina o Faamatalaga

“O le poto ma le maumauaʻi i le faaaogāina o faamatalaga salalau ua oo ai lava ina mafai ona avea le lagi e pei o seoli i mafaufau o tagata, ae ua matuā avea le olaga sili ona matagā e peiseai o se parataiso.”—ADOLF HITLER, MEIN KAMPF.

A O FAALAUTELE atu auala o fesootaʻiga—mai tusitusiga i le faaaogāina o le telefoni, leitiō, televise, ma le Initineti—ua matuā televave ai lava le salalau atu o feʻau faatauanau. O lenei suiga maoaʻe o fesootaʻiga ua oo atu ai i le matuā anoanoaʻi o faamatalaga eseese, a o lofitūina tagata i le lē mafaitaulia o feʻau mai puna eseese e lē mailoa. Ua tali le toʻatele i lenei anoanoaʻi o faamatalaga e ala i le vave ona latou apoina o nei feʻau ma talia ai lava e aunoa ma se fesiligia pe muaʻi iloilo totoʻa foʻi.

E fiafia tele le tagata taufaasee lea na te faasalalauina faamatalaga i na auala faatatope—aemaise lava auala e mafai ona ina ia faagaloina ai se manatu talafeagai. E faia e faamatalaga salalau lenei mea e ala i le faagaepuina o faalogona ootia, i le faatupu o lagona lē mautinoa, i le faafoliga aogā o se mea i le faaaogā o se gagana e lē matuā maʻoti mai, ma i le mimiloina o tulafono o le mafaufau lelei. E pei ona faaalia i le gasologa o le talafaasolopito, o na faiga ua faamaonia uma lava le matuā taulau.

Se Talafaasolopito o Faamatalaga Salalau

I aso nei ua iai se uiga lē lelei o le faaupuga “faamatalaga salalau,” e faailoa mai ai ni faiga piʻopiʻo, peitaʻi i le amataga lava sa lē o le uiga lena na fuafuaina ai. O “faamatalaga salalau” e foliga e sau mai le igoa faa-Latina o se vaega o katinale a le Katoliko Roma, le Congregatio de Propaganda Fide (Faapotopotoga mo le Faasalalauina o Faamatalaga o le Faatuatuaga). O lenei komiti—ua taʻu faapuupuu o le Propaganda—sa faavae e Pope Kelekolio XV i le tausaga e 1622 ina ia vaavaaia misionare. Mulimuli ane, na oo ina faauiga atu “faamatalaga salalau” i so o se taumafaiga lava mo le faasalalauina atu o se talitonuga.

Peitaʻi o le talitonuga i faamatalaga salalau sa leʻi amata mai i le lona 17 senituri. Mai taimi anamua, ua faaaogā ai e tagata auala uma sa latou maua e faasalalau atu ai manatu pe faalautele atu ai le taʻutaʻua ma le malosi. Mo se faaaʻoaʻoga, o le tomai e faia ai ni fausaga po o ni mea matagofie ua aogā lelei mo le faasalalauina o faamatalaga talu mai aso o farao o Aikupito. Na fuafuaina e nei tupu a latou peremita (pyramid) ina ia faaata atu ai se uiga o le mamana ma le umi o le ola. I se tulaga tutusa, o le foliga mai o fausaga tetele a tagata Roma sa faaaogā mo se fuafuaga faapolotiki—le faaviiviiaina o le setete. O le faaupuga “faamatalaga salalau” sa amata ona iai lona faauigaga lē lelei i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi ina ua amata ona gaoioi malosi faiga malo e teuteu faamatalaga o le taua ia na faasalalau e le ʻaufaifaasalalauga. A o faagasolo le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faamaonia ai lava e Adolf Hitler ma Joseph Goebbels le avea o i laʻua ma tagata autū i le faasalalauina o faamatalaga.

Ina ua mavae atu le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faatupulaʻia ai pea le avea o faamatalaga salalau ma meafaigaluega autū i le lagolagoina o āiāiga faalemalo. Sa taufai finau malosi uma vaega tuufaatasi o atunuu i Sisifo ma Sasaʻe ina ia latou maua mo a latou itu le anoanoaʻi o tagata sa leʻi auai atu i se vaega patino. O vala taʻitasi o le olaga faalemalo ma a latou āiāiga sa matuā mimilosesēina lava e i latou na faasalalauina faamatalaga. I tausaga e leʻi mamao tele atu na manino mai ai le faaaogāina o auala faatogafiti lea ua faatuputupulaʻia o faamatalaga salalau i le faia o faatosinaga mo faiga palota, faapea foʻi i le faiga o faasalalauga faatosina a kamupani faatau sikareti. Ua faaaogā i latou ua taʻua o tagata popoto faapitoa ma isi taʻitaʻi ina ia latou faafoliga mai le ulaula o se mea e matuā manaia ma aogā mo le soifua mālōlōina, ae lē o se faamataʻu i le soifua mālōlōina o tagata lautele e pei ona iai moni.

Pepelo, Pepelo!

E mautinoa lava, o le togafiti sili ona faigofie a le tagata e faasalalauina faamatalaga o le faaaogā lea o pepelo lē tulaʻia. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i pepelo na tusia e le alii o Matini Luteru i le 1543 e faatatau i tagata Siū i Europa: “Ua latou faaoonaina vaieli, ua latou tagatavaleina tagata, ua latou ave faamalosia tamaiti . . . O i latou o ni gata oona, taufeʻai, e tumu i togafiti, e fasioti tagata, ma o fanau a le tiapolo o ē latou te faatigā ma faaleaga mai.” O le ā lana timaʻiga i ē na faapea mai o Kerisiano? “Ia susunu o latou sunako po o faleaʻoga . . . E [tatau] foʻi ona talepe i lalo o latou fale ma faaleagaina.”

Ua faapea mai se alii polofesa i mataupu tau faiga malo ma faatatau i le tagata ma ona faiā eseese, o lē na faia ni ana suʻesuʻega e faatatau i lena vaitaimi: “E matuā leai lava se fesootaʻiga o gaoioiga tetee i tagata Siū ma gaoioiga a tagata Siū, o lona uiga la, e matuā leai foʻi se fesootaʻiga o na gaoioiga ma le malamalamaga o se tagata e tetee i Siū i le tulaga moni lava o tagata Siū.” Ua ia faapea mai foʻi: “Sa avea tagata Siū e peiseai ua sui tulaga i mea uma lava na faalētonu, o lea, o se tali atu e aunoa ma le mafaufau lelei i se tulaga leaga i le olaga masani sa tuuaʻia ai lava, atonu e māfua mai i ni tagata Siū.”

Fai Faalauaʻitele

O le isi maunu o loo matuā taulau ai lava faamatalaga salalau o le faia lea o faamatalaga faalauaʻitele. O le faia o faamatalaga faalauaʻitele e tele ina taumafai e faapuaoa ai mea moni e tāua e uiga i ni mataupu moni o loo lāgā, ma e masani lava ona faaaogā e faaleagaina ai ni vaega atoa o tagata. Mo se faataʻitaʻiga, o le faaupuga, “O tagata feofeoaʻi solo (gypsies) po o tagata e faimalaga mai e aumau i le atunuu o ni tagata gaoi,” o se fuaitau e masani lava ona faalogo ai i nisi atunuu Europa. Ae pe moni ea lena faamatalaga?

Ua taʻua e Richardos Someritis, o se alii tusitala i nusipepa e faapea, i se tasi atunuu na faapogaia ai e na manatu se ituaiga o “lagona ʻinoʻino ma fefe i tagata ese ma e masani lava ona iʻu i le feitagaʻi ona o le faailogalanu” i tagata mai isi atunuu. Peitaʻi ane, ua faaalia faapea, pe a vaai i gaoioiga solitulafono, o le tele lava o taimi, o tagatanuu moni lava o lea atunuu ua masani ona latou faia soligatulafono ae lē o tagata ese. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻua e Someritis faapea, i suʻesuʻega na faia i Eleni ua faaalia ai, “e 96 mai le 100 soligatulafono o loo faia e [tagata Eleni].” Ua ia taʻua mai: “O pogai o gaoioiga faasolitulafono e māfua i le tulaga tau tamaoaiga ma le vā faaletagata, ae lē māfua mai ona o ‘se lanu.’” Na te tuuaʻia le ʻaufaifaasalalauga “mo lo latou faatupuina pea lava pea o lagona ʻinoʻino ma le fefefe i tagata ese faapea foʻi uiga faailogalanu” e ala i le sesē o faamatalaga latou te faamatalaina ai se soligatulafono na fai.

Igoa Faifai

O nisi tagata latou te faatigā atu i ē lē ioe mai i o latou manatu e ala i lo latou faitioina o uiga po o māfuaaga o gaoioiga a na tagata na i lo le uaʻi atu i mea moni. O igoa faifai e faamauina ai se faailoga lē lelei, e faigofie ona manatua pea, i se tagata, se vaega, pe i se manatu. E iai le faamoemoega o le tagata lea na te faia igoa faifai ina ia matuā olaola lelei lena igoa. Pe afai e teena e tagata se tasi po o se manatu ona o se igoa lē lelei ua iloa ai na i lo le taumafai e vaʻiliʻili lelei faamaoniga mo i latou lava, ona taulau ai lea o faufauga leaga a lē o loo faia igoa faifai.

O se faaaʻoaʻoga, i tausaga talu ai nei e iai se manatu malosi e tetee i lotu vavae ese mai, ua matuā iloga ona aafia ai le tele o atunuu i Europa ma isi vaipanoa. O lenei āʻega ua faagaepu ai lagona ootia, ua faapogaia ai faalogona tetee i sē o fai ma fili, ma faamalosia atili ai faiga faailogatagata o loo iai faasaga i vaega toʻaitiiti faalotu. E masani lava, o le faaupuga “lotu mavae” e faigofie tele ona apoina i manatu. I le 1993, na tusi mai ai se alii polofesa Siamani o Martin Kriele e faapea: “O le faaupuga ‘lotu mavae’ o se isi lea faaupuga mo ‘se tasi ua alu ese pe faamavae ese mai se talitonuga faalotu ua faamautūina,’ ma o se tasi e faapena i aso nei i Siamani, e pei foʻi ona iai i taimi muamua, ua [faasalaina i le fasiotia]—a lē o le susunuina i le afi . . . , po o le faia o ni faamatalaga e faaleaga ai lona talaaga mai le lautele, e faaesea, ma faaleagaina lona tulaga tau tamaoaiga.”

E mātauina e le faalapotopotoga o vaʻiliʻilia faamatalaga salalau (Institute for Propaganda Analysis) e faapea “e matuā telē lava se vaega ua faia e ala i le faaaogāina o igoa leaga i le talafaasolopito o le lalolagi faapea foʻi i lo tatou lava tuputupu aʻe taʻitoʻatasi. O igoa faifai ua faaleagaina ai talaaga, . . . ua faafalepuipuiina ai nisi [tagata], ma ua matuā faaosoina ai i tagata le lotoa lea ua oo ai lava ina latou sii taua ma fasiotia isi o latou uso a tagata.”

Faaaafia Faalogona Ootia

E ui atonu e lē faitaulia faalogona pe a oo mai i ni faamatalaga ua faapea e moni po o le saʻo o se finauga, peitaʻi e iai sa latou vaega tāua lava i le faatauanauina o se mea. O taumafaiga e faaaafia faalogona ua faaaogā e tagata ua tomai i le faia o faasalalauga, o ē latou te matuā faaaafia lava faalogona i se tulaga atamai e pei lava ona tāina le piano e se tagata e sili ona atamai i musika.

Mo se faaaʻoaʻoga, o le mataʻu o se faalogona e mafai ona puaoa ai se filifiliga. Ma i le tulaga o lagona matauʻa, e mafai foʻi ona faaaogā ai le mataʻu. I le nusipepa a Kanata o le Globe and Mail, o Fepuari 15, 1999, na lipotia ai le faamatalaga lenei mai Moscow: “Ina ua pule ni teine se toʻatolu i o latou ola i Moscow i le vaiaso na teʻa nei, na vave lava ona manatu le ʻaufaifaasalalauga a Rusia faapea o na teine o ni soo maelega vālea a Molimau a Ieova.” Seʻi mātau le faaupuga “maelega vālea.” E masani lava, o le a matataʻu ai tagata i se faalapotopotoga faalotu maelega valea lea e foliga mai e uunaʻia ai le ʻautalavou e pule i o latou ola. Pe sa iai moni ea ni fesootaʻiga a nei teine ua oo i ai le malaia, ma Molimau a Ieova?

Na faapea mai atili le Globe: “Mulimuli ane, na taʻutino mai ai e leoleo le leai o se sootaga a nei teine ma [Molimau a Ieova]. Peitaʻi, e oo ane i lena taimi, ua uma foʻi ona faia e le televise a Moscow se isi a latou osofaʻiga fou i lenei lotu mavae, i le taʻu atu lea i a latou tagata maimoa faapea sa faifaimea vavalalata Molimau a Ieova ma Adolf Hitler i le pulega faa-Nasi i Siamani—e ui lava i faamaoniga o talafaasolopito faapea e faitau afe sui o lenei lotu na aofia i tagata na fasiotia i nofoaga o faasalaga a le ʻau Nasi.” I mafaufau la o tagata lautele nei ua talasesēina ma atonu foʻi ua matataʻu, ua latou manatu ai o Molimau a Ieova o se lotu fasioti tagata po o ni tagata foʻi sa faifaimea vavalalata ma le ʻau Nasi!

O le ʻinoʻino o se faalogona malosi ua faaaogā foʻi e tagata o loo faasalalauina faamatalaga. O faaupuga e lē matuā faamanino maia ae ua iai uiga lē lelei, ua iai lana vaega i le faatupuina o lea faalogona. E foliga mai e toetoe lava lē mafaitaulia le solo mai o upu e lē logoleleia o loo uunaʻia ma faaosoina ai lagona ʻinoʻino i nisi o vaega o tagata lanu eseese, o ituaiga eseese e tupuga mai ai, po o vaega faalotu.

O nisi tagata o loo faasalalauina faamatalaga latou te puʻea le uiga o le faamaualuga. E masani lava ona tatou iloaina taumafaiga e faagaee aʻe ai le faamaualuga pe a mātau fuaitau autū e pei o le: “So o se tagata atamai lava na te iloa lena mea . . . ” po o le, “O se tagata na oo i aʻoaʻoga na sa e iai na te iloa lelei lava lena mea . . . ” Ae i le isi foʻi itu, e mafai ona uunaʻia le faamaualuga e se lagona popole ina neʻi o tatou foliga atu e vālea. Ua matuā nofouta lava i lena itu i latou ua polofesa i le faia o gaoioiga faatauanau.

Anaga ma Faailoga

O anaga o ni faamatalaga e lē matuā manino e masani lava ona faaaogā e faailoa ai ni manatu po o ni sini. Ona o le lē matuā manino mai, e faigofie ai lava ona ioeina.

Mo se faaaʻoaʻoga, i taimi o se suiga faafuaseʻi po o se feteenaʻiga faaleatunuu, e ono faaaogā ai e tagata o loo taʻitaʻia vaega mo le fia mauaina o le pule ni anaga e pei o le “Ou te lagolagoina loʻu atunuu, tusa lava pe saʻo pe sesē” (My country, right or wrong), “Atunuu Moni, Tapuaʻiga, Aiga,” (Fatherland, Religion, Family), po o le “Saʻolotoga po o le Oti” (Freedom or Death). Ae po o matuā iloilo totoʻa ea e le toʻatele o tagata mataupu moni ua aofia ai i lena suiga faafuaseʻi po o se feteenaʻiga? Po o le mea ea, ua na ona latou talia lava o mea ua taʻu atu ia i latou?

I le tusitusiga a le alii o Winston Churchill e faatatau i le Taua Muamua a le Lalolagi, na ia taʻua ai e faapea: “E na o sina faailo lava e manaʻomia ina ia suia ai le anoanoaʻi o nei tagata fifilemu o loo galulue i galuega mamafa, ae avea loa ma ʻautau malolosi o le a matuā fetauaʻi ma faaleaga e le tasi le isi.” Na ia taʻua atili e faapea, pe a faatonuina nei tagata i le mea e ao ona fai, o le toʻatele lava e usiusitai e aunoa ma se muaʻi mafaufau.

E anoanoaʻi foʻi le tele o faailoga eseese e faaaogā e le tagata o loo ia faasalalauina faamatalaga ina ia faaoo mai ai lana feʻau—se faapāpāina o fanafanua e 21, se fāʻalo a le vaegaʻau, o se fuʻa. E mafai foʻi ona faaaogāsesē le alofa i mātua. O lea, o faaupuga e pei o le atunuu moni, le atunuu na fanau mai ai, po o le tapuaʻiga na ola mai ai o ni meafaigaluega tāua tele a le tagata o loo faia ma le atamai faaoleolega.

O le tomai faaʻoleʻole la o faamatalaga salalau e mafai ona lē sagatonu ai le mafaufau, e taofia mai ai mafaufauga manino ma le faautauta, ma faapogaia ai tagata taʻitoʻatasi e gaoioi faatasi. E mafai faapefea ona e puipuia oe?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

O le tomai faaʻoleʻole o faamatalaga salalau e mafai ona lē sagatonu ai le mafaufau ma taofia mai ai ni mafaufauga manino

[Pusa i le itulau 7]

PE O FAASALALAUINA ATU EA E MOLIMAU A IEOVA FAAMATALAGA SESĒ?

E iai nisi tagata e tetee i Molimau a Ieova ua latou tuuaʻia faapea o loo faasalalauina e Molimau faamatalaga e lagolago ai tagata Isaraelu. O isi ua latou molia mai faapea o le faiva a Molimau e uunaʻia atili ai faiga faa-­Komunisi. Ae iai foʻi isi ua faapea mai o le galuega a Molimau a Ieova e uunaʻia atili ai talitonuga ma faanaunauga o “le pulega faa-Amerika.” Ma o loo iai i latou o ē ua faalauiloa maumauaʻi mai e faapea o Molimau o ni tagata e tetee i so o se pule, e faamaʻiteina faiga lē maopoopo mo se fuafuaga ina ia suia le tulaga maopoopo o le olaga masani, le itu i le tamaoaiga, o faiga faapolotiki, po o le itu tau tulafono. Ua manino mai lava la, le lē mafai ona moni o nei tuuaʻiga feteenaʻi uma.

Pe a faafaigofie lava le manatu, e matuā leai se tuuaʻiga o loo taʻua i luga e fetaui atu i Molimau a Ieova. O le galuega a Molimau o loo faatinoina i lo latou usiusitai faamaoni i le poloaʻiga a Iesu Keriso i ona soo e faapea: “E fai foi outou ma molimau ia te au . . . e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi.” (Galuega 1:8) O la latou galuega e taulaʻi tasi atu lava i le tala lelei o le Malo faalelagi—le auala o loo faaaogā e le Atua mo le aumaia o le filemu i le lalolagi atoa.—Mataio 6:10; 24:14.

Ua lē maua e i latou o loo mataʻitūina mai Molimau a Ieova se faamaoniga e faapea ai na iai lava se taimi na avea ai lenei faalapotopotoga Kerisiano o se malosiaga faatupu faalavelave i pulega lelei a so o se atunuu.

E toʻatele tagata tusitala i mekasini, o faamasino, ma isi ua latou faia mai ni faamatalaga lelei i ni sao aogā ua faia e Molimau a Ieova i vaipanoa o loo latou nonofo ai. Seʻi manatu i nisi nei o faaaʻoaʻoga. I le mavae o se tauaofiaga a Molimau a Ieova na auai atu i ai se tasi tamaʻitaʻi fai lipoti mai se atunuu i le itu i saute o Europa, na ia faapea mai ai: “O tagata nei o loo matuā mautū a latou faiā faaleaiga, ua aʻoaʻoina i latou ina ia alolofa atu ma ia usitaia le taʻitaʻiga a o latou lotofuatiaifo ina ia lē faia se mea leaga i isi.”

O se isi alii tusitala i mekasini, sa lē lelei ona uiga i Molimau i le taimi muamua, na ia faapea mai: “O o latou olaga ua avea o se faaaʻoaʻoga lelei. Latou te lē solia tapulaa o amioga tatau ma mea e tonu.” E faapena foʻi se faamatalaga a se alii suʻesuʻe i mataupu faapolotiki e uiga i Molimau: “Ia latou amioga i le vā ma isi tagata, latou te faaalia le matuā agalelei, le alofa, ma le agamalu.”

E aʻoaʻo e Molimau a Ieova le talafeagai o le gauaʻi atu i ē o iai le pule. Ona o i latou o ni tagatanuu e tausisi i tulafono, latou te usitaia ai tapulaa a le Tusi Paia i le tulaga o le faamaoni, e lē tala pepelo, ma le tumamā. Latou te faamalosia amioga tatau i totonu o o latou aiga, ma fesoasoani atu i isi ina ia latou iloa ona fai o lea lava mea. Latou te nonofo fifilemu ma tagata uma lava, e lē aafia fua i solo tetee faatupu vevesi po o ni fouvalega faapolotiki. E taumafai Molimau a Ieova ina ia latou faia se faaaʻoaʻoga lelei o le usiusitai atu i tulafono a tagata o avea ma faipule silisili, ae i le taimi e tasi latou te faatalitali atu pea ma le onosai i le Pule Silisili, le Alii Silisili Ese o Ieova, ina ia ona toe faafoʻisia mai le faiga malo filemu ma le amiotonu i lenei lalolagi.

I le taimi e tasi, ua avea le galuega a Molimau o se galuega tau aʻoaʻoga. I le faaaogāina o le Tusi Paia e avea ma faavae, ua latou aʻoaʻoina atu ai tagata i le lalolagi aoao ina ia fefulifulisaʻi o latou manatu i mataupu silisili o le Tusi Paia ma ati aʻe ai ni tapulaa tonu tau amio ma pipii i ai. Latou te faaauilumaina atili mea e ao ona faatāua mo le faaleleia o olaga faaleaiga ma fesoasoani i tagata talavou ina ia latou manumalo mai luʻi matuiā latou te fesagaʻia. Latou te fesoasoani foʻi i tagata ina ia maua le malosi e tetee atu ai i masaniga leaga ma ia ati aʻe le tomai e faifaimea faatasi ai ma isi. E faigatā lava la ona taʻua se ituaiga o galuega faapena ua o se “faasalalauina o faamatalaga sesē.” E pei ona taʻua e le World Book Encyclopedia, i se siʻomaga o loo saʻoloto ai le salalau solo o manatu faaalia, “e ese ai lava faamatalaga salalau mai aʻoaʻoga.”

[Ata i le itulau 7]

Lomiga a Molimau a Ieova ua faaauilumaina atili ai mea o faatāua i aiga ma tapulaa maualuluga o amioga tatau

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]

O faamatalaga salalau e faatupuina ai taua faapea ma le ulaula tapaa ua faapogaia ai le tele o le oti