Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Faapefea Ona Ou Teteeina o Ia?

E Mafai Faapefea Ona Ou Teteeina o Ia?

Ua Fesili Mai Talavou . . .

E Mafai Faapefea Ona Ou Teteeina o Ia?

“Na iai se uso i laʻu faapotopotoga na fia alu iā te aʻu. Sa lē taitai lava ona ou manaʻo iā te ia. Ae o le faafitauli, sa ou lē iloa pe faapefea ona ou leai atu iā te ia e aunoa ma loʻu faatigā ai i ona faalogona.”—Elisapeta. *

“PE MAFAI ona ta uō?” Po ua fesili mai ea faapena se alii talavou iā te oe? Ona o oe o se tamaʻitaʻi talavou, * atonu e te lagona le fiafia ma pei ua e mimita—e oo lava ina e matuā nenee! Ae i le isi itu, atonu foʻi ua e matuā lē mautonu lava ma lē iloa ai sau tali o le a fai atu.

Pe a faailoa mai e se tasi ni ona faanaunauga faaleituaiga iā te oe, e mafai ona totogo aʻe ai le anoanoaʻi o faalogona eseese. E sili ona moni lenei mea pe afai ua oo lou matua i le tulaga ua talafeagai ona e faaipoipo, ma ua e iai i se tulaga e mafai ai ona e tali atu i lenā faanaunauga! * E ui i lea, o le auala e te tali atu ai e telē lava sona aafiaga, e fuafua i le tagata lea e manaʻo mai iā te oe. Pe afai o ia o sē ua faatagata matua le mafaufau ma e te iloa ua e manaʻo i ai, atonu la e faigofie lau tali. Ae faapefea, pe a manino mai e lē o iā te ia agavaa e avea ai o se paaga talafeagai? E faapefea foʻi pe afai, e tusa lava po o ā ni ona uiga lelei o iai, ae e te lē manaʻo lava iā te ia?

Seʻi manatu foʻi, i se tamaʻitaʻi talavou ua fai sina umi o fai se la tuugātala ma se tasi, ae ua ia toe mafaufau ane e lē manaʻo e faaipoipo atu i ai. Na i lo le faauma o le faigāuō, ua faaauau pea ona la feoaʻi. Na fesili mai o ia: “E faapefea ona ou teteeina o ia?”

Pe Afai e Leai ni Ou Faanaunauga Faaleituaiga

I tuā i taimi o augātamā anamua, e foliga mai sa faaipoipo atu tagata i ē na filifilia e o latou mātua. (Kenese 24:2-4, 8) I atunuu i Sisifo, e saʻoloto ai le toʻatele o Kerisiano e filifili e i latou lava a latou paaga faaipoipo. E tasi le tuutuuga a le Tusi Paia—e tatau i se Kerisiano ona faaipoipo atu “tau lava i le ua i le Alii.”—1 Korinito 7:39.

Po o lona uiga ea la, e tatau ona e faaipoipo atu i so o se tagata talitonu lava e faaali ane sona faanaunauga iā te oe, po o se tasi foʻi ua fai sina umi o lua uō? Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga a le Tusi Paia i se tamaʻitaʻi talavou sa nofo i se vaipanoa maotua o le nuu o Sunema, i Sasaʻe Tutotonu. Ina ua vaai Solomona, le tupu o lona nuu iā te ia, sa matuā faananau lava i ai le alofa o le tupu. Ae peitaʻi, ina ua taumafai le tupu e tauanau o ia, sa lē gata ina teena e le tamaʻitaʻi, ae na ia ʻaiʻoi atu foʻi i fafine o ē na auauna i le maota o le tupu e faapea: “Tou te lē taumafai e faatupu pe faagaee aʻe le alofa i loʻu loto seʻia oo i lona lava taimi talafeagai.” (Le Pese a Solomona 2:7, NW ) Sa leʻi manaʻo atu lenei tamaʻitaʻi atamai i isi ina ia latou taumafai e uunaʻia o ia e faia sana faaiʻuga e faavae mai i ni lagona ootia. O le mea moni lava sa leai ni ona faanaunauga faaleituaiga mo Solomona, auā sa alofa o ia i se leoleomamoe faatauvaa.

E aʻoaʻo mai e lenei tala se lesona tāua mo i latou o loo mafaufau e fia faaipoipo i aso nei: E lē o so o se tasi lava e mafai ona e alofa i ai faaleituaiga. E tusa lava la po ua fai sina umi o fai se faigāuō ma se tasi, ae atonu e toe iloa ane e se tamaʻitaʻi talavou, e lē o iai ni ona faanaunauga faaleituaiga mo le tama. Atonu o loo faavae aʻe ona faalogona i nisi o vaivaiga o loo matilatila mai i uiga o le isi tagata. Pe atonu ua ia iloa e lē manaʻo o ia i le tama. O se mea valea tele la le lē amanaʻiaina o na faalogona. O le tau ina faagalogalo o na faalogona e lē teʻa ese ai. * Na faapea mai Tamari e uiga i le alii talavou sa la uō: “Sa matuā tele lava ni oʻu masalosaloga iā te ia. E lē o ni masalosaloga laiti, ae o ni mea sa matuā faatalatala i loʻu mafaufau, na oo ai lava i le tulaga ua oo mai iā te aʻu lagona itaitagofie ma le atuatuvale i taimi ma te faatasitasi ai.” Mulimuli ane sa iloatino e Tamari, o se mea e sili ona lelei le faamuta o le faigāuō ona o nei masalosaloga.

Aiseā e Faigatā ai Ona Leai Atu

Peitaʻi, o le mataupu i le teena o se alii talavou atonu e faigofie lava ona taʻu na i lo le faatino. I le pei o Elisapeta lea na taʻua i le amataga, atonu e te popole ina neʻi e faatigā i ona faalogona. O le mea moni lava, e tatau ona tatou faaeteete i faalogona o isi. O loo faalaeiau mai le Tusi Paia i Kerisiano ina ia ‘oofu i latou i le alofa mutimuti vale’ ma ia feutagaʻi ma isi i le auala e latou te mananaʻo foʻi i ai. (Kolose 3:12; Mataio 7:12) Peitaʻi, pe o le uiga ea la, e tatau ai lava ona e faatagā faafoliga atu, ina ia e lē faaita pe faatigā i lenei alii talavou? O le mea mautinoa, e lē umi lava, ae ona mateʻiaina ou faalogona moni, ma o lou lē tautala saʻo, ma le tolopō soo o lou faailoaina atu o le mea moni, o le a na ona atili ai ona ia lagona le faanoanoa. Ae sili atu ai ona leaga, pe afai e pau le māfuaaga o le a e faaipoipo atu ai i le alii talavou, ona e te musu e faatigā ona faalogona. O le na ona gaualofa i se tasi, o se faavae matuā leaga lenā mo le atiina aʻe o se faaipoipoga.

Ae atonu o loo tau faavasega pea lou mafaufau e faapea, ‘Afai nei ou te lē faaipoipo atu iā te ia, ia ailoga a toe maua se isi aʻu uō.’ E pei ona taʻua i se mataupu i le mekasini o le Teen, e ono faapea ifo se teine: “E lē o ia ‘lē ou te manaʻo i ai,’ ae o le mea sili ua maua se isi—ma ou te lē manaʻo e nofo toʻatasi.” O le mea moni lava ia, e malosi tele le faanaunauga mo se paaga e faifaimea faatasi. Ae peitaʻi, o le faamalieina o lenei faanaunauga i se auala talafeagai, e aofia ai ni mea e sili atu na i lo le tau ina iai se tasi i lou olaga. E aofia ai le mauaina o se tagata e mafai ona e alofa moni i ai, o lē e mafai ona ia faataunuuina tiute tauave faale-Tusi Paia o le faaipoipoga. (Efeso 5:33) O lea la, aua e te vavevave e faamautū sau filifiliga mo se paaga! E toʻatele ua toe salamō ona ua vavevave e faaipoipo.

Ma le manatu mulimuli, o nisi e ono faaauau pea ona latou faia ni faigāuō e ui lava ua manino mai o loo iai ni vaivaiga tugā o le alii talavou. E iai lo latou manatu, ‘Pe a ou tuuina i ai sina avanoa, atonu lava e toe suia ai ona uiga.’ Pe e talafeagai moni ea lenei manatu? Aemaise ai, o ni masaniga ma ni amioga faifai pea e lē lelei, e masani lava ona matuā mauaa ma atili faigatā ai ona toe suia. Ma e tusa lava pe na te faia ni suiga faafuaseʻi ma le mataʻina, ae pe mafai ea ona e matuā mautinoa e tumau nei suiga? E faapena se tulaga na filifili ai ma le atamai se tamaʻitaʻi talavou e suafa iā Karalina, e faamuta le la faigāuō ma se alii talavou, ina ua ia mautinoa sa lē tutusa o la sini. Ua ia taʻutino mai: “Sa faigatā, talu ai sa ou tosina iā te ia i le tulaga faaletino. Peitaʻi na ou iloa o le mea saʻo lea e tatau ona fai.”

Ia Taulima ma le Faaeteete

O le mea moni lava, e lē faigofie le teena o se tasi. E tai pei o se afīfī o loo iai i totonu se mea mataʻetaʻe, e tatau foʻi ona faapena le taulimaina ma le faaeteete o lenei mataupu. O nisi nei o nai fautuaga atonu e aogā.

Ia talanoa le mataupu ma ou mātua po o se isi foʻi tagata taʻumatuaina i le faapotopotoga. E ono mafai ona latou fesoasoani iā te oe ina ia e iloa, pe atonu ua fai sina lē talafeagai o mea o loo e faatalitalia.

Ia manino ma tuusaʻo. Aua neʻi e faia i se auala e ono lē mautinoa ai e le tagata po o ā tonu ou faalogona o iai. O le fai atu saʻo lava “Leai faafetai” o le a fai ifo ai le toʻatele o le ʻau fia iai. Ae afai e manaʻomia, ia faaaogā ni faaupuga malolosi e faailoa atu ai lou musu, e pei o le, “Malie lou loto, ae ou te matuā lē manaʻo lava.” Ia e faaeteete ina neʻi aliali atu se manatu faapea, e ono toe sui lou mafaufau pe afai e maumauaʻi pea lona taumafai mai. O le faamanino lelei atu e leai ni ou faanaunauga faaleituaiga mo ia, e tatau ona taofia ai so o se lē femalamalamaaʻi, ma faigofie ai foʻi ona toe faaleleia ona lagona lē fiafia.

Ia paleni le faamaoni ma le faautauta. Fai mai le Faataoto 12:18: “O i ai lē soona tautala, e pei o tutuʻi i le pelu.” E ui ina tāua le tautala saʻo atu, ae fai mai foʻi le Tusi Paia e tatau i a tatou faamatalaga ona iai le “alofa, ia faamāi i le masima.”—Kolose 4:6.

Ia pipiimau i lau filifiliga. O ni au uō o ē naunau mo sou lelei, ae atonu e lē o telē so latou silafia i māfuaaga o lau filifiliga, e latou te ono uunaʻia oe e toe tuu i ai se isi avanoa. Peitaʻi, i le iʻuga lava, o oe e tatau ona aafia i lau filifiliga—e lē o au uō ia e lelei o latou faanaunauga.

Ia e savali i au upu. Atonu i le taimi muamua sa avea oulua uma e toʻalua o se uō lelei, ma o se uiga masani le moomoo ina ia mafai ona toe foʻi mea i le tulaga sa iai muamua. Ae masani lava ona lē fetaui ma e lē mafai foʻi ona toe faataunuu lenā moomooga. O lenā ua suia ona lagona iā te oe i ni faalogona faaleituaiga. Pe talafeagai ea ona manatu faapea, e mafai lava ona ia toe faateʻa ese na faalogona ae faafoliga mai e pei e leai se mea na tupu? E ui lava ina sili atu ona lelei pe a lua feutagaʻi i se uiga faaaloalo, peitaʻi o le lua talanoa soo i le telefoni po o le lua faifaimea faatasi i le tele o taimi i ni tulaga faasamasamanoa e foliga mai, o le a na ona atili ai ona ia lagona le faanoanoa. E ono oo ai i le tulaga o lou taaloalo i ona faalogona, ma e lē o se gaoioiga agalelei lenā e tatau ona e faia.

Na timaʻi mai le aposetolo o Paulo i Kerisiano ina ia “tautalatala faamaoni” o le tasi i le tasi. (Efeso 4:25) Atonu e faigatā le faia o lenā mea, ae mafai ona fesoasoani iā te oulua uma ina ia toe fuataʻi ai o oulua olaga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 Ua suia nisi o igoa.

^ pala. 4 E ui o tamaʻitaʻi talavou o loo faasino atu i ai lenei mataupu, ae o mataupu silisili lava nei e faatatau atu foʻi i alii talavou.

^ pala. 5 O lamatiaga o le auai i tuugātala a o laʻitiiti tele sa talanoaina i la tatou lomiga o Aperila 8, 2001.

^ pala. 10 Tagaʻi i le mataupu “Ua Fesili Mai Talavou . . . Pe Tatau Ona Faauma le Ma Faigauō?” o loo i le lomiga o le Awake! o Iulai 22, 1988.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 15]

E lē o so o se tasi lava e mafai ona e alofa i ai faaleituaiga

[Ata i le itulau 16]

Ia manino ma tuusaʻo le faailoaina atu o ou faalogona