Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tagataga‘i Atu i le Lalolagi

Tagataga‘i Atu i le Lalolagi

Tagatagaʻi Atu i le Lalolagi

Le Salalau Atu o Maʻi Pipisi

“O faamaʻi pipisi e mafai ona pipisi mai le tasi tagata i le isi e ala i ni gaoioiga faigofie e pei o le kiina o se paipa po o le faaaogāina o le telefoni,” o se faamatalaga lenā a le nusipepa o le Guardian a Lonetona. Na lipotia mai e saienitisi i le iunivesite o Arizona, i Tucson, i le Iunaite Setete o Amerika e faapea, pe afai o loo matuā faatetele le fulū o se tasi, ae ona fogiina lona isu ma toe kiina le paipa, e mafai ona tuua e lenā tagata “le silia ma le 1,000 vairusi i le ki o le paipa.” O le tele o nei vairusi e mafai ona pisia ai le isi tagata lea o le a sosoo ane e lote le ki o le paipa, aemaise lava pe afai e sosoo ai ma le lote e lenā tagata o lona gutu, isu, po o ona mata. O ni suʻesuʻega sa faia i se siama ma se vairusi na faaalia ai e faapea, “e mafai e vaega o le telefoni lea e tautala ai ona pipisi atu ai le tusa ma le 39% o siama ma le 66% o vairusi, a o paipa e mafai ona pipisi atu ai le 28% o siama ma le 34% o vairusi.” Pe a lote la le laugutu pito i lalo i se tamatamaʻilima o loo āfaina, o le a pipisi atu ai le silia ma le tasi vaetolu o nei siama faatupu maʻi. O faamaʻi e maua mai rotaviruses ma le manava tatā lea e māfua i le salmonella e faigofie lava ona pipisi solo i ni lima e leʻi fufuluina.

Ua Matuā Tulaga Faalētonu Āʻau

I le faasolo mai Aferika i Saute e oo atu i Initia, ua matuā telē lava le faalētonu i āʻau i le Vasa Initia, e pei ona taʻua ai e le Economist. E talu ai nei lava sa taʻua ai e tagata o loo faia suʻesuʻega i meaola e ola i le manava o le sami, se lipoti e matuā faateʻia ai e faapea, “e faasolo mai le 50 e oo atu i le 95 pasene āʻau ua pepē i le lua tausaga talu ai.” O le māfuaaga, talu ai e lē mafai e āʻau ona tatalia le faateteleina o le vevela o le sami i le silia ma le 2 i le 4 tikeri Fahrenheit [1 i le 2 tikeri Centigrade], pe a silia ma ni nai vaiaso. Ua taʻua i le lipoti: “I le 1998, e tele ni vaiaso sa iai pea le fua o le vevela i ogasami o Seychelles i le 3°C [5°F] e sili atu ai na i lo le vevela masani.” E iai le talitonuga o tagata suʻesuʻe e faapea, o lenei mea ua fai ma “faamaoniga maʻoti o le faatuputupulaʻia o le vevela o le lalolagi.” O le pepē o āʻau na faaaluina ai e le Maldive Islands le tusa ma le $63 miliona Amerika i le 1998/1999. Fai mai le mekasini o le Economist: “O turisi o loo latou faatalitalia le matamata atu i ni āʻau matagofie, ua toe taliu ese ma le lē fiafia ona o le tele o faaputuga matagā o ʻamu ua lanu efuefu.” Na taʻua e Olof Linden, le faatonu lagolago o lea lipoti e faapea, “o se vaega tele o taualumaga eseese e faasino i meaola ma o latou siʻosiʻomaga (ekositema) o loo iai i luga o le paneta, ua matuā malepelepe lava.” Talu ai o ʻamu o āʻau o ni vaega tāua ia o loo faafaileleina meaola i le sami, ua avea ai la lenei mala ma faailoilo o se tulaga faigatā e ono oo i tagata o loo nonofo e latalata i le sami, lea e faalagolago i a latou faiga faiva mo le tausiga o i latou.

Ia Faaaogā Lou Faiʻai

“E tumau pea le matuā aogā o le faiʻai i le gasologa o o tatou olaga, pe afai e faaauau pea ona tatou faagaoioia,” o se faamatalaga lea a le nusipepa o le Vancouver Sun. Fai mai Dr. Amir Soas mai le Case Western Reserve University Medical School i Ohio, i le Iunaite Setete o Amerika: “Ia faitau, ma faitau, ma saga faitau.” Ina ia faatumauina le maʻatiʻati o lou faiʻai a o faasolo aʻe lou matua, ia e filifilia le faia o ni masaniga e mafai ona avea o ni luʻitau i lou mafaufau, ia aʻoaʻoina se gagana fou, ia aʻoaʻo e faaaogā se meafaifaaili, pe faia ni talanoaga e faagaeeina ai le mafaufau. Ua faapea mai Dr. Soas: “So o se mea lava e faagaee ai le faiʻai ina ia mafaufau.” E na te fautuaina foʻi le taumafai e faaitiitia le matamata i le televise. Fai mai a ia: “Pe a e matamata i le televise, e lē gaoioi lou faiʻai.” Ua taʻua atili e le nusipepa o le Sun e faapea, e manaʻomia foʻi e se faiʻai mālōlōina le okesene lea e pamu atu i ai e alātoto o loo mālōlōina lelei. O lea la, o le faagaoioi o le tino, faatasi ai ma le paleni lelei o au taumafa tatau, o mea ia e fesoasoani i le puipuia mai i se maʻi o le fatu ma le maʻi suka, o mea foʻi na e fesoasoani i le faiʻai.

Meaʻai o Loo Lelei Pea e Aunoa ma se Pusaʻaisa

O se luʻitau le teuina o ni meaʻai e faigofie ona mafu, i se tulaga ia mālū ma lelei ai pea, e aunoa ma le faaaogāina o se pusaʻaisa. Ae peitaʻi, e iai se faiga faigofie lava ma le taugofie ua maua ma faamaonia le aogā i vaipanoa i mātū o Nigeria lea e seāseā timu. O lea faiga, e tuu ai se tamaʻi ulo uʻamea i totonu o se isi ulo uʻamea lapoʻa, ona faatumu lea o totonu i le va o ulo i ni oneone susū. E tuu meaʻai i totonu o le tamaʻi ulo, ona ufiufi lea o le ulo lenā i se ie e lē o matuā susū tele. Ua faapea mai le mekasini o le New Scientist: “O le ʻea māfanafana lea e i fafo na te mitiia le vai agaʻi i le vaega pito a luga o le ulo lea e pito i fafo, o inā e liu ausa ai. O le ausa lenā e alu ese ma aveese atu ai le vevela, ma o le auala lenā e mafai ai e le vevela lea o loo iai pea, ona alu ese mai le vaega i totonu o le ulo, pe afai o loo susū pea le oneone lea e i totonu faapea le ie lea o loo ufiufi ai.” Pe a faaaogā lenei metotia, e mafai ona sili atu i le tolu vaiaso o loo lelei pea ma fou tamato ma pepa faisua, ae o isaraelu e latalata lava i le masina o loo lelei pea. Ua faapea mai lē na ia amataina lenei faiga o le “ulo i totonu o le isi ulo,” o Mohammed Bah Abba, ua mafai nei e le ʻaufaifaatoʻaga ona faatau atu fua o faaeleeleaga e fuafua i mea e manaʻomia, ma o nai a latou fanau teine ia sa masani ona nonofo i le fale i aso taʻitasi e faatau atu meaʻai, ua mafai nei ona ō e aʻoʻoga.

Ia Faaeteete i le Lā

O le umi ona faalā e aunoa ma ni puipuiga talafeagai e mafai ona māfua ai le kanesa o le paʻu, o se faamatalaga lea a se mataupu i le nusipepa a Mekisikō, le El Universal. I se manatu o se tasi e gafa ma le suʻesuʻeina o tulaga i le paʻu ma faamaʻi e ono aafia ai, o Adriana Anides Fonseca, o le malosi mai ave o le lā e iai sona aafiaga tele lea e masani lava ona aliali mai e pei o ni mea e tutupu i le paʻu pe a mavae le 50 o tausaga o le tagata. E na te fautuaina le faaaogā o kulimi e puipuia ai mai le lā e uu ai le tino i le tusa ma le 30 minute a o leʻi alu se tasi e faalā, ona toe fai lea e taʻi tolu pe taʻi fā itula ma uu, pe afai ua e taʻele i le sami, po o le taimi foʻi ua tele ai sou afu e alu. O tagata e papaʻe o latou tino e manaʻomia ona uu i le ituaiga kulimi lea e silia i le 30 po o le 40 le malosi e puipuia ai mai le lā; a o tagata e eena ma uli o latou paʻu, e manaʻomia ona faaaogā i ai le kulimi e 15 i le 30 le malosi. E oo foʻi lava i na tulaga, e lelei pea ona manatua e lē matuā taofia atoatoa e kulimi puipui mai le lā, le oo ina faaleagaina o le paʻu mai le vevela o ave o le lā, ma o uu ia e fesoasoani i le faaenaenaina o le paʻu, e atili ai ona leaga le paʻu, ona e atili loloto ai le mū o le paʻu. E tatau ona iai se faaeteetega faapitoa ina ia puipuia le fanau iti mai le faalalā a o malosi le susulu o le lā, talu ai e leʻi oo le malosi o le tupu aʻe o o latou paʻu i le tulaga e mafai ai ona tetee atu i le vevela o ave o le lā.