Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā e Fasi Faamo‘amo‘a ai e Tane ia Fafine?

Aiseā e Fasi Faamo‘amo‘a ai e Tane ia Fafine?

Aiseā e Fasi Faamoʻamoʻa ai e Tane ia Fafine?

UA FAAPEA mai nisi o tagata atamamai i lenei mataupu e ono fasiotia fafine e a latou paaga na i lo so o se isi lava tagata solitulafono. I se taumafaiga e taofia ai le faileagaina o paaga, e tele lava suʻesuʻega ua faia. O le ā le ituaiga o tamāloa e fasia faamoʻamoʻa lana avā? O le ā le ituaiga o tamaitiiti na iai o ia? Pe sa sauā i le taimi a o faia le faigāuō? Po ua aogā fesoasoani na avatu i le tagata fasi avā?

O se tasi o mea ua aʻoaʻoina e tagata atamamai, e lē tutusa uma tagata fasi avā. I le tasi itu, o se tamāloa lea e lē sauā soo. E na te lē faaaogāina se auupega ma e leai sona talaaga o le sauā i lana paaga. Iā te ia lea, o le sauā e lē o se mea e masani ai ma e foliga mai na iai ni mea na tutupu na māfua ai. Ae i le isi itu, o se tamāloa lea ua fai ma ana masani le fasia faamoʻamoʻa o lana avā. E faifai pea lava ana faiga leaga, ma e tau lē faaalia ni uiga o le salamō i mea o loo ia faia.

Peitaʻi, o le mea moni lava, o le eseese o tagata fasi avā e lē uiga ai faapea o nisi o ituaiga o fasi avā e lē mataʻutia. Ioe, e so o se ituaiga o faiga sauā i le tino e mafai ona tupu ai ni manuʻa—pe oo ai foʻi i le oti. O lea, e lē faapea o le lē sauā soo po o le lē mataʻutia tele o le tasi tamāloa na i lo le isi e faapea ai ua lē afāina lana mea ua fai. E manino lava e leai se mea e taʻu o se fasi faamoʻamoʻa faapea e “lelei.” O lea, o ā vala e māfua ai ona sauā se tamāloa i le fafine na ia taʻutino e faapelepele i ai i lona olaga atoa?

Se Aafiaga Mai le Aiga

E lē o se mea e faateʻia ai, ona o tamāloloa e sauā sa ola aʻe i aiga na faia ai faiga sauā. “O le toʻatele o tagata fasi avā na ola aʻe i aiga e ‘femisaaʻi,’” o le tusi lea a Michael Groetsch o lē na faaaluina le silia ma le luasefulu tausaga i suʻesuʻega e faatatau i le sauāina o paaga. “A o tamameamea faapea foʻi ma le taimi a o laiti, sa latou ola aʻe ai i aiga fevesiaʻi ma o se tulaga ‘masani’ le sauāina o le tino ma le afāina o faalogona.” E tusa ai ma le faamatalaga a se tasi tagata atamai, o se tama e ola aʻe i sea aiga e “mafai ona ia vave pueʻa le ʻinoʻino o lona tamā mo fafine i le taimi a o laʻitiiti. E aʻoaʻoina e le tamaitiiti faapea e tatau lava ona pulea pea e le tamāloa ia fafine ma o le auala e pulea ai o le faafefe, faamanuʻaina ma faatoʻilaloina i latou. I le taimi e tasi, ua ia iloaina o le auala lea e mautinoa e fiafia ai lona tamā o le amioaʻi lea e pei o lona tamā.”

Ua faamanino mai e le Tusi Paia faapea o le amio a se matua, e mafai ona iai se aafiaga mo le lelei po o le leaga o se tamaitiiti. (Faataoto 22:6; Kolose 3:21) O le mea moni, e lē avea se aafiaga mai le aiga e fai ma faamolemolega o le fasi avā o se tamāloa, ae e mafai ona fesoasoani e malamalama ai i le mea na totō mai ai uiga sauā.

Aafiaga o Tū ma Aganuu

O le fasia o se fafine i nisi o atunuu e manatu i ai e talafeagai, pe o se mea e masani ai. Ua taʻua e se lipoti a Malo Aufaatasi e faapea: “O le aiā a se tane e fasi pe faafefe ai lana avā o se talitonuga ua mauaa i le tele o sosaiete faaletagata.”

E oo lava i atunuu e manatu e lē talafeagai na faiga sauā, e toʻatele tagata ua amioaʻi i amioga sauā. O mafaufauga lē talafeagai o nisi o tamāloloa e matuā mataʻutia lava. E tusa ai ma le Weekly Mail and Guardian a Aferika i Saute, sa mauaina i se suʻesuʻega i Cape Peninsula faapea, o le toʻatele o tamāloloa sa faapea mai e lē sauā i a latou avā, sa latou manatu faapea o le fasia o se fafine sa talafeagai ma o lenā amioga e lē o se uiga sauā.

E manino mai, o lenā mafaufauga sesē e masani ona amata mai i le taimi a o laʻitiiti. Mo se faataʻitaʻiga, i Peretania, na faaalia i se tasi o suʻesuʻega faapea o le 75 pasene o tama e taʻi 11 ma le 12 tausaga le matutua sa manatu faapea e talafeagai ona fasi e se tamāloa se fafine pe afai e faaʻonoʻono iā te ia.

E Leai se Faamolemolega mo le Fasi Faamoʻamoʻa

O vala e pei ona taʻua i luga e ono fesoasoani e faamatalaina ai le sauāina o paaga, ae e lē faapea ai ua fai ma faamolemolega mo le faia o lenā mea. E faapuupuu faapea, o le fasia o le paaga a se tasi o se agasala matuiā i le silafaga a le Atua. I lana Afioga o le Tusi Paia, e tatou te faitau ai e faapea: “O loo faapea ona tatau ona alolofa o tane i a latou lava avā, faapei o latou lava tino; o lē alofa i lana lava avā, o loo alofa o ia ia te ia lava; aua e leai lava se tasi e ita i lona lava tino; a e peitai na te fafaga ma tausi atu i ai, faapei o Keriso foi ona tausi i le ekalesia.”—Efeso 5:28, 29, LF.

Ua leva ona folafola mai i le Tusi Paia faapea o “aso e gata ai” o lenei faiga o mea, e toʻatele o le a “faasaua” ma “le lotoaiga.” (2 Timoteo 3:1-3) O le taatele o le sauāina o paaga ua na o se isi lea faailoaga faapea ua tatou ola i le vaitaimi tonu ua faamatalaina i lenei valoaga. Ae o le ā e mafai ona faia e fesoasoani ai iā i latou ua lavevea fua i faiga sauā? Pe e iai ea se faamoemoe o le a suia amioga a tagata fasi avā?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]

“E tutusa le solitulafono o le faaoolima o se tane i lana avā ma le tamāloa e na te tuʻiina se tagata ese.”—When Men Batter Women

[Pusa i le itulau 6]

Faiga Sauā i AigaO se Faafitauli i le Lalolagi Atoa

O tane faamaualuluga e iai uiga sauā i fafine, o se faafitauli i le lalolagi aoao e pei ona faaalia i lipoti o loo sosoo mai ai.

Aikupito: Na faaalia e se suʻesuʻega na faia i Alesania mo le tolu masina e faapea, o faiga sauā i aiga o le māfuaaga autū lea o le manunuʻa o fafine. O le māfuaaga lea o le asiasi atu o le 27.9 pasene o fafine i nofoaga o fesoasoani mo ē mafatia.—O le Otootoga numera 5 o le Fonotaga Lona Fā a le Lalolagi e Faatatau i Fafine.

Taialani: I le vaega aupito telē o nofoaga e tulata i le aai o Bangkok, o le 50 pasene o fafine ua faaipoipo e fasia e lē aunoa.—Nofoaga i le Pasefika mo le Soifua Mālōlōina o Fafine.

Hong Kong: “Ua faateleina i le silia ma le 40 pasene i le tausaga na teʻa nei [2000]le numera o fafine ua faapea mai na fasia i latou e a latou paaga.”—South China Morning Post, Iulai 21, 2000.

Iapani: Na siitia mai le 4,843 i le 1995 i le 6,340 i le 1998 le aofaʻiga o fafine na saʻili atu i nofoaga mo puipuiga ua saunia mo lea tulaga. “Pe tusa o le tasi vae tolu na faapea mai na latou saʻili atu i nofoaga mo puipuiga ona o amioga sauā a latou tane.”—The Japan Times, Setema 10, 2000.

Peretania: “I sekone uma taʻi ono, o loo faia ai i totonu o se aiga i se vaipanoa i Peretania le toso teine, fasi po o le tatui .” E tusa ai o se lipoti a le ofisa o leoleo, “e 1,300 tagata ua telefoni atu i leoleo i aso uma ona ua lavevea fua i faiga sauā i aiga—e silia ma le 570,000 i le tausaga. O le valusefulu tasi pasene o ē o loo telefoni atu o fafine ua lavevea fua i le sauā o tamāloloa.”—The Times, Oketopa 25, 2000.

Peru: O le fitusefulu pasene o soligātulafono uma na lipotia i leoleo e aofia ai fafine ua fasia e a latou tane.—Nofoaga i le Pasefika mo le Soifua Mālōlōina o Fafine.

Rusia: “I le tausaga e tasi, e 14,500 fafine Rusia na fasiotia e a latou tane, ma le isi 56,400 ua lē atoatoa le malosi pe na matuā faamanuʻalia i faiga sauā i aiga.”—The Guardian.

Saina: “O se faafitauli fou. O loo televave lona faatupulaʻia, aemaise lava i nofoaga i le taulaga,” o le faamatalaga lea a le Polofesa o Chen Yiyun, o lē na te pulea le Nofoaga mo Aiga i Jinglun. “Ua lē o toe aogā ni lapataʻiga mai tuaoi e taofia ai sauāga i aiga.”—The Guardian.

Nicaragua: “Ua matuā faateleina le sauā i fafine i Nicaragua. Na faamatalaina e se tasi o suʻesuʻega e faapea, i le na o le tausaga lava lea na teʻa nei [2000] e 52 pasene o fafine Nicaragua na pagatia i a latou tane i se faiga o sauāga i le aiga.”—BBC News.

[Pusa i le itulau 7]

Faailoga e Iloa ai Tulaga Lamatia

 E tusa ai o se suʻesuʻega na taʻitaʻia e Richard J. Gelles i le Iunivesite o Rhode Island, i le Iunaite Setete o Amerika, o manatu o loo mulimuli mai o faailoga na e iloa ai tulaga lamatia i le aiga o le sauāina i le tino ma le afāina o faalogona:

1.Na iai se aafiaga muamua o le tamāloa i faiga sauā i le aiga.

2.E lē faigaluega.

3.E na te faaaogāina fualaau faasāina a itiiti mai e faatasi i le tausaga.

4.A o nofo o ia i le aiga, na ia vaai i lona tamā o fasi lona tinā.

5.E lē faaipoipo le ulugalii; ae nonofo faapouliuli.

6.Afai o loo faigaluega, e maulalo lona totogi.

7.E leʻi iʻu mai i aʻoga maualuluga.

8.E i le va o le 18 ma le 30 tausaga le matua.

9.A lē o le tamā o le tinā po o i laʻua uma e sauā i tamaiti i le aiga.

10.E maulalo ifo le tupe maua i le totogi masani a le atunuu.

11.E eseese aganuu ma olaga na ola mai ai le tamāloa ma le fafine.

[Ata i le itulau 7]

O le sauā i aiga e mafai ona matuā aafia ai tamaiti