Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Lotu A Egelani—O se Nofoaga Fevaevaea‘i

Le Lotu A Egelani—O se Nofoaga Fevaevaea‘i

Le Lotu A Egelani—O se Nofoaga Fevaevaeaʻi

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I PERETANIA

O LE fonotaga lona 13 a Lambeth a le Lotu a Egelani, sa usuia i Canterbury i le tausaga e 1998, e lata ane i lona malumalu ua tusa ma le 900 tausaga le leva. I lana saunoaga e tatala aloaʻia ai le fonotaga, na taʻua ai e le epikopo o William E. Swing se manatu e sili ona tāua e faapea: “Ua tatau i lotu ona faamuta lo latou avea ma faafitauli, ae ia amata ona latou saunia se vaifofō. E lē taitai maua se filemu i le va o atunuu seʻiloga lava ua iai se filemu i le va o lotu.”

Ua matuā iloga lava fevaevaeaʻiga i le va o lotu, e pei foʻi o fevaevaeaʻiga i le va o se ʻaulotu ma lo latou lava taʻitaʻi lotu. Na musu se tasi o epikopo e auai i le fonotaga, lea e taʻi sefulu tausaga ma usuia talu mai lava le tausaga e 1948. O le māfuaaga, talu ai sa auai i le fonotaga ni epikopo tamaʻitaʻi. E iai nisi sa faatasi atu, ae sa lē fia auai i talanoaga faale-Tusi Paia sa faia faatasi ma nei tamaʻitaʻi.

I le 1988, sa mafuli ai talanoaga a le fonotaga i le mataupu o le faauuina o fafine e fai ma faifeʻau. Peitaʻi i le 1998, sa fefinauaʻi ai i le mataupu autū, o faiga faatauatane ma tauafafine. O le faaiʻuga, sa ioeina ai e epikopo e faapea, o le faatauatane ma le tauafafine e “lē lagolagoina e le Tusi Paia.” O le ā na māfua ai lenā faaiʻuga?

Atonu o se tasi o vala ona talu ai sa naunau epikopo o le lotu Egelani ina ia matuā faamautū a latou faiā ma le Lotu Katoliko Roma. Ma sa latou iloa, e lē mafai e la latou lotu ona faaauau pea ni fetufaaʻiga o manatu ma talitonuga i le va o lotu e lua, pe afai latou te taliaina pea “tagata faatauatane ma tauafafine e umia ni tofiga faataʻitaʻi lotu.” O se isi māfuaaga autū mo le faaiʻuga, ona atonu o lo latou lē fiafia i le lotu Isalama. O le pasia o se iʻugāfono e taliaina ai ni faifeʻau e tauatane pe tauafafine, o lona uiga e pei ona faaupu ai e epikopo Aferika, e tusa lenā “ua taofia talanoaga faaevagelia” i setete o lotu Isalama.

Na lipotia mai e le Sunday Telegraph e faatatau i se isi mataupu sa fefinauaʻi ai i le fonotaga: “I vaipanoa o Aferika, o le mataupu lava e autū i ai talanoaga faafaifeʻau, o le faia lea o ʻautau nonofo.” I le toe tomanatu i le faafitauli na fesagaʻi ma tagata o le lotu Egelani i Aferika, na taʻua ai e se epikopo e faapea: “Pe a foaʻi e se tasi se aofaʻiga tele o ni tupe i le Lotu, ae o loo sili atu i le tasi ana avā, o le ā se mea a le lotu o le a fai i ai?” I le mātauina o le iʻuga e ono oo i ai le finauga, na lipotia mai ai e le Times a Lonetona e faapea: “O le a matuā gūgū lava epikopo a le lotu Egelani i le mataupu o le faia o ʻautau nonofo.”

O le uluaʻi taimi lea ua finauina ai e epikopo o le lotu Egelani la latou faiā ma le lotu Isalama. “Ua matuā mauaa se feitagaʻi i le va o Kerisiano ma tagata Musalimi i Nigeria,” o le faamatalaga lea a le epikopo o Kaduna mai Nigeria, lea na ia taʻua ai le silia ma le 10,000 tagata na maliliu ona o feteenaʻiga faalotu i lona atunuu. Fai mai le faamatalaga, seʻi vaganā lava ua malamalama lelei i le talitonuga a le lotu Isalama, ona faatoʻā mafai lea ona ʻalofia se taua paia e ono faia i Aferika.

O le ā se lumanaʻi o iai mo le 70 miliona o tagata i le lalolagi aoao o ē e tusa ai o se manatu taumatemate, o i latou o ni tagata o le Lotu Egelani? * E lē o tulaga lelei mai le mataupu, auā na taʻua e le Times: “Na faateʻia e le fonotaga le toʻatele o ē na maimoa atu ma i latou foʻi sa aofia ai i le fonotaga, auā sa iai taimi na toetoe lava a foliga mai o se vaega faapolotiki lea sa tauaofia, na i lo o se lotu Kerisiano o loo faia sa latou fonotaga faalelotu.”

E lētioa lava la a faapea mai le manatu faaiʻu o le Sunday Times e na o le ‘lagona ita ma le ʻinoʻino sa mātauliaina i le fonotaga.’

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 O lenei aofaʻiga e 70 miliona “e matuā maofa ai lava,” o le faamatalaga lea a le Times, peitaʻi “o le mea o loo seāseā taʻu maia, e faapea o le toʻa 26 miliona mai iā i latou nei o loo auai atu i le Lotu a Egelani. E toetoe lava lē atoa se miliona o loo auai atu nei i le lotu i inei [i Peretania], o le isi vaega uma ua na o le taʻu lava o tagata o le Lotu Egelani, ae lē o toe ō i ni lotu.”

[Ata i le itulau 23]

Le malumalu i Canterbury, ua 900 tausaga le leva