Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E Tatau i Kerisiano Ona Auai i Faamanuiaga o le Tausaga Fou?

Pe E Tatau i Kerisiano Ona Auai i Faamanuiaga o le Tausaga Fou?

Le Manatu o le Tusi Paia

Pe E Tatau i Kerisiano Ona Auai i Faamanuiaga o le Tausaga Fou?

UA FAAPEA mai Fernando, o se fomaʻi i le falemaʻi i Pasili: “E ese le matuā toʻafilemu o le afiafi a o leʻi oo i le Pō o le Tausaga Fou. Ona oo lea i le pe tusa ua tā le 11.00 i le pō, ae amata loa ona taunuu mai—ua lē motu le gasolo mai o maʻi ma manuʻa, a lē o ni tui i ni naifi po o manuʻa i fana, o le ʻautalavou ua manunuʻa i ni faalavelave faafuaseʻi tau taavale, ma avā ua fasi faamoʻamoʻa. E toetoe lava, o le pogai o nei mea uma, o le ʻava malosi.”

I le taʻua o mea o i luga, e lē o se mea e faateʻia ai ona ua taʻua i se tasi o mekasini i Pasili le uluaʻi aso o le tausaga e faapea, o se aso o ni āuga lē lelei i le lalolagi aoao mai faafiafiaga o le tausaga fou. Ua faapea mai se sui o faasalalauga i Europa, “o aso mālōlō o le Tausaga Fou, ua faia ina ia faafiafiaina ai tagata lautele,” ma faaopoopo mai e faapea, o “se isi lea o taamilosaga i le tauiviga umi a le tagata faasaga i le ʻava malosi.”

E ioeina, e lē o tagata uma e faamanatuina le Tausaga Fou i le soona inutele ma le faia o gaoioiga sauā. O le mea moni, e toʻatele lava e iai manatunatuga fiafia e uiga i lea aso. Ua faapea mai Fernando lea na taʻua i le amataga: “A o matou laiti, e matou te aloalo atu ai ma le fiafia mo le Pō o le Tausaga Fou. E tele lava meaʻai, vaiinu ma taaloga e faia ai. I le tulua o pō, e matou te fusifusi ai ma feasogi, ma faapea atu le tasi i le isi, ‘Ia Manuia le Tausaga Fou!’”

E faapena foʻi le lagona o le toʻatele i aso nei e faapea, e mafai lava ona auai i faamanuiaga o le Tausaga Fou e aunoa ma le soona fiafia naʻuā. Ae e lelei mo Kerisiano ona iloilo le amataga ma aogā o lenei faamanatuga taatele. Pe e feteenaʻi faamanatuga o le Tausaga Fou ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia?

Mea Moni o Aso ua Mavae

O faamanuiaga o le Tausaga Fou, e lē o ni mea fou. Ua faaalia i tusitusiga anamua e faapea, na faia ia faiga i Papelonia i tuā lava pe tusa o le lona tolu o senituri T.L.M. Sa tāua ai lava le faamanatuga lea sa faia i le ogatotonu o Mati. Ua faapea mai le tusi, The World Book of Encyclopedia: “I lenā taimi, e filifilia ai e le atua o Makoka le taunuuga o le atunuu mo le tausaga e sosoo mai.” E 11 aso na fai ai le faamanatuga o le Tausaga Fou a tagata Papelonia, ma sa aofia ai le faia o taulaga, o solo uumi, ma tū faapaupau faafanautama.

Mo se vaitaimi, na amata ai foʻi le tausaga fou a tagata Roma i le masina o Mati. Ae i le 46 T.L.M., na poloaʻiina ai e Kaisara Iulio e faapea, e tatau ona amata le tausaga i le aso muamua o Ianuari. O le aso lenā ua uma ona faailogaina mo Ianu, le atua o amataga, ma i lea, o le a faailogaina ai foʻi le aso muamua o le tausaga a tagata Roma. Na suia le aso, ae sa tumau pea faiga o faafiafiaga. I le aso muamua o Ianuari, ua faapea mai le McClintock and Strong’s Cyclopedia, “na faia ai e tagata le anoanoaʻi o amioga lē pulea, ma faiga eseese faanuupō.”

E oo lava i aso nei, o loo faia ai faiga faanuupō i fiafiaga o le Tausaga Fou. Mo se faaaʻoaʻoga, i nisi vaipanoa o Amerika i Saute, e toʻatele e faafeiloaʻia le Tausaga Fou a o tutū na o o latou vae taumatau. O isi e ili pu ma faapāpā fanapepa. E tusa ai ma le aganuu a tagata Czech, o le Pō o le Tausaga Fou, o le pō lea e ʻai ai supo o e faia mai le lentil, o se ituaiga o le fualaau ʻaina o le pi, ae o le aganuu a tagata Slovak, e tuu e tagata tupe po o una o iʻa i lalo o le ie ufi laulau. O na faiga na fuafuaina e tutuli ese ai maʻi ma faamaonia ai le ola manuia, ae ua faaauauina ai foʻi talitonuga anamua e faapea, o le amataga o le tausaga o le taimi lea mo le filifilia o le lumanaʻi o le tagata.

Le Manatu o le Tusi Paia

Ua apoapoaʻi mai le Tusi Paia i Kerisiano ina “ia . . . savavali ma le matagofie e tusa i le ao; aua le poula ma le onā.” * (Roma 13:12-14; Kalatia 5:19-21; 1 Peteru 4:3) Talu ai o fiafiaga o le Tausaga Fou e masani ona faaalia ai uiga lē pulea ia e faasāina i le Tusi Paia, e lē auai la Kerisiano i na faafiafiaga. E lē o le uiga o lenei mea e faapea o le a lē fiafia Kerisiano. I le tuufaafeagai ai, ua latou iloa o loo taʻu mai pea e le Tusi Paia i tagata tapuaʻi o le Atua moni ina ia fiafia—ma e tele māfuaaga e faia ai faapea. (Teuteronome 26:10, 11; Salamo 32:11; Faataoto 5:15-19; Failauga 3:22; 11:9) Ua faailoa mai foʻi e le Tusi Paia e faapea, o meaʻai ma meainu e masani lava ona ō faatasi ma le fiafia.—Salamo 104:15; Failauga 9:7a.

Ae peitaʻi, e pei ona tatou vaai nei i ai, o faamanatuga o le Tausaga Fou, e faavae mai i tū faapaupau. O tapuaʻiga sesē, e lē mamā ma e inosia i le silafaga a Ieova le Atua, ma e teena e Kerisiano ia faiga e iai amataga faapena. (Teuteronome 18:9-12; Esekielu 22:3, 4) Na tusi mai le aposetolo o Paulo e faapea: “Pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga? Pe faapefea foi ona mafuta o le malamalama ma le pouliuli? Pe faapefea foi ona loto gatasi o Keriso ma Pelialo?” E iai se māfuaaga lelei na faaopoopo mai ai Paulo: “Aua foi tou te papai atu i se mea leaga.”—2 Korinito 6:14-17a.

Ua iloa foʻi e Kerisiano, o le auai i faiga faanuupō, e lē maua ai se fiafia ma se manuia—aemaise lava, o le auai i na fiafiaga e mafai ona iʻu ai i le lē fiafia o le finagalo o le Atua. (Failauga 9:11; Isaia 65:11, 12) E lē gata i lea, ua apoapoaʻi mai le Tusi Paia i Kerisiano ina ia fuafua lelei ma ia pulea totino i a latou amio. (1 Timoteo 3:2, 11) E manino lava le lē talafeagai mo se tasi e faapea mai o loo mulimuli i aʻoaʻoga a Keriso ona faia se vaega i faamanatuga ia e soona lē pulea ai amio.

E ui o se mea e manaia ma atonu e oo ai ni lagona fiafia ona o fiafiaga o le Tausaga Fou, ae ua taʻu mai e le Tusi Paia iā i tatou ina ia “aua foi tou te papai atu i se mea leaga” ma ia “faamamā ia te i tatou i mea uma e leaga ai le tino atoa ma le agaga.” O i latou e gauaʻi, ua faamautinoa mai ma le māfana e Ieova e faapea: “Ona ou talia ai lea o outou, e fai foi aʻu mo outou Tamā, e fai foi outou moʻu atalii ma oʻu afafine.” (2 Korinito 6:17e–7:1) Ioe, ua ia folafola mai faamanuiaga e faavavau ma le manuia iā i latou o ē faamaoni iā te ia.—Salamo 37:18, 28; Faaaliga 21:3, 4, 7.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 O le taʻua e Paulo o “poula ma le onā” atonu o loo aofia ai ma mea na faia i le taimi o le faailogaina o le Tausaga Fou, talu ai o mea na sa taatele i Roma i le taimi o le uluaʻi senituri.