Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tagataga‘i Atu i le Lalolagi

Tagataga‘i Atu i le Lalolagi

Tagatagaʻi Atu i le Lalolagi

“Se Faafitauli Mataʻutia i le Soifua Mālōlōina o Tagata Lautele”

E tusa ai o faamaumauga faafuainumera a le malo o Amerika, ua taʻua ai e faapea, o le pule i le ola, o le māfuaaga autū lona valu lea o le maliliu o tagata Amerika. E silia ma le 30,000 tagata Amerika e pule i o latou ola i tausaga uma, ma i tausaga taʻitasi, e silia ma le 650,000 tagata e tau faia ni auala e pule ai i o latou ola. I se faamatalaga a le vaega fai lipoti a le Reuters na taʻua ai e faapea, e sili atu ma le tolu ni tagata e pule i o latou ola, mai fasiotiga tagata taʻilua uma. E taufai taʻua uma e vaega i le lautele ma vaega tumaʻoti le pule i le ola e faapea o “se faafitauli mataʻutia i le soifua mālōlōina o tagata lautele.” Ua faapea mai le alii o David Satcher, o se fomaʻi sili a le Iunaite Setete: “E toʻaitiiti i latou na sao mai le mala o le pule i le ola i o latou vaitaimi.” O nisi o māfuaaga e fesootaʻi atu i le pule i le ola, e aofia ai le “lotomafatia, faalogona ua leai se faamoemoe, ma le faalogona ua aunoa ma se fesoasoani, le faaaogāsesēina o le ʻava malosi, ma isi fualaau faasāina,” o le lipoti lea a le Reuters.

Le Fasioti Tagata Numera Tasi

Ua lipotia mai e le nusipepa i aso taʻitasi a Falani, o le Le Figaro e faapea: “E 55,000 talavou e maliliu i tausaga taʻitasi ona o le ʻava malosi.” E tusa ai o se lipoti mai le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina a le Lalolagi (WHO), o le ʻava malosi o le fasioti tagata numera tasi lea i tama talavou i Europa i le va o le 15-29 tausaga, ma o se tasi o māfuaaga mo le 25 pasene o tagata uma ua maliliu. E aofia ai le maliliu mai le “onanā, o faalavelave tau taavale, le pule i le ola ma le fasioti tagata,” o le faamatalaga lea a le nusipepa. Ua sili atu ona leaga le tulaga o mea i nisi atunuu o Europa i Sasaʻe, lea “e vave ai ona maliliu le tasivaetolu o tama talavou ona ua matuā ova le inuina o le ʻava malosi.” I se fonotaga na usuia i Stockholm i Suetena, na tuuaʻia ai e le tamaʻitaʻi o Dr. Gro Harlem Brundtland, o le faatonusili o le WHO, le malosi tele o le faatau atu o le ʻava malosi e i latou o loo gaosiaina, lea ua atili ai ona faigatā i talavou ona iā i latou “se manatu paleni ma talafeagai e faatatau i le ʻava malosi.”

Le Eseesega o Vai e Utufagu ma Vai e ki Saʻo Mai le Paipa

Ua lipotia mai e le New York Times e faapea: “Ua matuā alumia lava vai e utufagu, o le pogai lea ua silia ai ma le 700 kamupani eseese ua latou utuina i fagu ma faatau atu le vai i le lalolagi aoao.” Peitaʻi “o le tele o taimi, na pau lava le eseesega i le vai taugatā ua utufagu, ma le vai e ki saʻo mai le paipa, o le fagu lea e utu ai.” E pei ona taʻua e le Faaputuga Tupe i le Lalolagi Aoao mo Mea Faalenatura (WWF), “i le tele o atunuu, o vai ua utufagu e lē o sili atu sona saogalemu ma sona lelei na i lo le vai mai le paipa mo le soifua mālōlōina, ae o loo faatauina atu i ni tau e sili ona taugatā.” O le faaaogāina o vai e ki saʻo mai le paipa e lē gata e faasaoina ai le tupe, ae fesoasoani foʻi i le siʻosiʻomaga. O le māfuaaga, auā i tausaga taʻitasi, e tusa ma le 1.5 miliona tone o faguuga o loo faaaogā e utu ai le vai, ma o “vailaau oona o loo tafe ese i le taimi e gaosia ma lafoaʻia ai fagu, e mafai ona alu ese atu ai ma ni kasa po o ni ʻea e faapogaia ai le fesuiaʻiga o le tau.” E tusa ai o se manatu o le alii o Dr. Biksham Gujja, o loo faauluulu i ai le Polokalame Faavaomalo mo le Suavai Mamā a le WWF e faapea, “e sili atu ona tele aiāiga mo le tausiaina o suavai paipa o loo faia i Europa ma le Iunaite Setete, na i lo aiāiga o loo faatino i falegaosimea ua latou utuina i fagu le suavai.”

O Taui o le Faitau Atu i se Tamaitiiti

Fai mai le nusipepa a Polani e lomia i vaiaso taʻitasi, le Przyjaciółka: “Pe a vaaia [e le fanau] le naunau o lo latou tinā ma le tamā e faitau, e latou te taumafai foʻi e faataʻitaʻi atu i ai.” Ua taʻua i le mataupu e faapea, i le iai i se vaitau ua sili atu ona fiafia ai le fanau e matamata i le televise, e matuā aogā ai ona faitau atu i le fanau, e tusa lava po o se tamaitiiti e na o le lua tausaga le matua, e ala i le tataʻi atu o o latou mafaufau i ata ma faamatala i ai uiga o ata. E mafai e mātua ona fesili atu i se tamaitiiti e faamatala mai le mea na latou faitauina, ina ia iloa ai po o malamalama le tamaitiiti i faamatalaga. “Afai e faafuaseʻi ona uma le fiafia o le tamaitiiti . . . , taumafai e faaolaola le faitau e ala i le faia o ni taga e olaola faapea le fesuisuiaʻi o le leo.” Ua fautuaina mātua ina ia la malamalama i mea o loo fiafia i ai le la tamaitiiti, ona talanoa atu lea iā te ia e uiga i nei mea. Ua faapea mai le Przyjaciółka: “Ia talatalanoa i ai e uiga i tusi sa masani ona lua fiafia e faitau a o lua laiti foʻi, taʻu atu i ai ni igoa o ni tusi e mananaia. . . . Aua e te lua fiu e faitau atu i le lua fanau, e tusa lava pe mafai e i latou lava ona fai. I nisi taimi, e lava ma totoe le faitau atu i ai na o ni nai itulau amata e faaoso ai lona naunau, ona fiafia lava lea o le tamaitiiti e faaauau e ia le faitau.”

O Lamatiaga o le Ulaula

“Mai le toʻavalu o tagata lē ulaula e maliliu i le kanesa o le māmā, e toʻatasi mai iā i latou nei, e māfua ona maliu ona o le ulaula a le isi tagata,” o le faamautinoaga lea a le alii o Naohito Yamaguchi, mai le Faalapotopotoga Autū a le Malo mo Suʻesuʻega Tau i le Kanesa a Iapani. Sa faavae manatu na taʻua e saienitisi mai se suʻesuʻega na faia i tagata e toʻa 52,000 o ē na maliliu mai le kanesa o le māmā. E lē gata i lea, ua taʻua e le nusipepa o le Asahi Shimbun e faapea, “i se suʻesuʻega ua leva ona faia, na iloa ai, o le ʻea oona o le kaponi ma le vailaau faatupu kanesa, e sili atu ona tele i le asu lea e mānavaina e tagata lē ulaula mai le tapaa a isi tagata, na i lo le mānavaina tuusaʻo e tagata tonu o loo ulaula.” I le 1999, i se suʻesuʻega a le malo o Iapani sa faia i tagata e toʻa 14,000, na iloa ai e faapea, o le 35 pasene o i latou e faigaluega pe aʻoʻoga, ma le 28 pasene o i latou e nofofale, ua aafia uma i asu mai tapaa a isi tagata o loo ulaula. Ua faapea mai Yamaguchi: “E tatau i tagata ulaula ona latou iloa, o loo telē le āfaina o tagata lē ulaula mai iā i latou, ua manaʻomia ai la se taumafaiga uigā ina ia tuu eseese nei vaega e lua.”

Le Sopoʻiaina o le Pasefika i se Vaaalo

Sa alo atu e se tamāloa e na o ia lava si ona tamaʻi vaa e aunoa ma ni lā po o se afi, ma e itiiti lava se vaega na faamalumalu ai, ma ia sopoʻia le Vasa Pasefika. E tusa ai o se lipoti a le nusipepa o le El Comercio a le aai o Lima, na tuua e lenei tagata mai Peretania o Jim Shekhdar le gataifale o Peru iā Iuni o le 2000. Na ave e lenei tagata folau suʻesuʻe se fagu e mafai ona vaimamā ese ai le masima mai le suāsami, o se leitiō, ni masini se fā mo fesootaʻiga faasatelite, ma se maa e alu i le malosi o le lā, ina ia mafai ona faaola uma ai nei mea. Iā Mati o le 2001, i le iva ai o masina ma le 8,000 maila (15,000 kilomita) le mamao talu ona amata le faigāmalaga, na tū laueleele ai le tamāloa lea sa faaigoa e nisi o “le seila ua leaga le ulu,” i se matafaga i Ausetalia. A o alu lana faigāmalaga, e faasefulu ona osofaʻia o ia e ni malie tetele, ma sao mai ai, ma na toetoe lava fetoʻai ai ma se vaa laʻu suauu. Ae o le mea mataʻutia mulimuli lava na la fetaiaʻi, na tupu i le aso faaiʻu, ina ua taia e galu malolosi lona vaa ma mafuli ai, ona ia aau atu loa lea mo le 100 iata (100 mita) mulimuli, seʻia oo ina taunuu atu i uta i si ona aiga sa faatali mai.

O Lamatiaga o le ʻAva Malosi

O loo taʻua i se lipoti a se mekasini faafomaʻi i Peretania, The Lancet e faapea: “I tausaga talu ai nei, ua matuā iloga ai le faateteleina o manuʻaga, le lē atoatoa o le malosi o le tino ma le feoti o tagata talavou i Europa, talu ai lava le ʻava malosi.” I Europa, le nofoaga o loo matuā maualuga ai i le lalolagi atoa le aofaʻiga o le ʻava malosi e faaaogāina, ua maliliu ai i tausaga taʻitasi le 55,000 tagata talavou ona o le ʻava malosi lava. Ina ua fesiligia ni tagata aʻoʻoga e faatatau i a latou masaniga tau i le inuina o le ʻava malosi, sa taʻutino mai e le tasivaetolu o i latou sa faia i ai saʻiliʻiliga i Aialani, Finilani, Greenland, Peretania ma Tenemaka e faapea, a itiiti mai e faatolu ona latou onanā i le masina ua tuanaʻi atu. E tusa ai o se suʻesuʻega na faia i ni tagata aʻoʻoga e toʻa 100,000 mai le 15 e oo atu i le 16 tausaga le matutua i ni atunuu Europa e 30, na maua ai e pito i sili ona tele le ʻava malosi o loo inuina e talavou i Lithuania, Polani, Slovak Republic ma Slovenia. E pei ona sa lipotia e le nusipepa a Lonetona o le Independent e faapea, ua aumaia e le Kolisi Faafomaʻi i Peretania (Royal College of Physicians) se lapataʻiga e faapea, “o le faateleina o le maʻi ate lea sa masani ona aafia ai tane e malosi lo latou tagofiaina o le ʻava malosi i le 40 ma le 50 ma ona tupu o o latou tausaga, o lenei foʻi ua aafia ai” tamaʻitaʻi o loo faatoʻā 20 ma ona tupu o latou tausaga. Ua “faamatalaina [e le kolisi] le ʻava malosi o se tasi o faafitauli o le soifua mālōlōina lautele o Peretania ua sili ona taugatā.”