Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Faapefea Ona Ou Tala‘i i Ē Matou te A‘o‘oga?

E Mafai Faapefea Ona Ou Tala‘i i Ē Matou te A‘o‘oga?

Ua Fesili Mai Talavou . . .

E Mafai Faapefea Ona Ou Talaʻi i Ē Matou te Aʻoʻoga?

“A o oʻu auai i le galuega talaʻi, na teʻi lava ua ou tau i se tasi ou te iloaina. Na ou lē magagana! Na vave lava le oso mai a lē na ma galulue ma talanoa atu i ai.”—Alberto.

“Na ou iloaina o le auala lea e nofo ai se tasi ma te vasega, o lea na fai ai e loʻu uso fale uma. Ina ua mavae sina taimi, na fai mai o ia iā te aʻu ou te faia le fale e sosoo ai ona ua lē lavā. Na ou tuʻituʻi, ma—auoi, tafēfē—o ia lea! Na ou matuā popole lava!”—Iakopo

E MASANI ona manatu tagata talavou e faapea e lē “manaia” le talanoa e uiga i lotu. Peitaʻi, i Kerisiano moni, e talisapaia e talavou lo latou faaeaga mai le Atua o le faailoa atu lea i isi o lo latou faatuatua. O lea e faitau afe talavou Molimau a Ieova o loo auai i le galuega talaʻi mai lea fale i lea fale. Peitaʻi, o nisi e faia ma le fefe neʻi teʻi ua latou fetaui ma se tasi latou te iloaina mai le aʻoga. Ua faapea mai Jennifer, e ui lava ua uma ona faauu mai o ia i le aʻoga maualuga i ni tausaga ua mavae ae “ou te popole lava ina neʻi o matou fetaui ma tagata na matou aʻoʻoga faatasi.”

Pe afai o oe o se Kerisiano talavou, atonu e iā te oe foʻi lenā lagona i nisi o taimi. O le mea moni, o tatou uma lava e fefefe e teena i tatou, ma o se mea e masani tele ai le iai o sina faalogona popole pe a oo ina talanoa ma se tasi e lua te aʻoʻoga e faatatau i lotu. * Ae e leai se māfuaaga e ao ai ona avea le fefe ma mea e taofia ai oe. Pe e te manatua le tagata o loo taʻua i le Tusi Paia o “Iosefa le Arimataia”? Na talitonu o ia i mea na ia aʻoaʻoina mai iā Iesu. Peitaʻi, ua faamatalaina e le Tusi Paia Iosefa o “le soo o Iesu, a e faalilolilo ona o le fefe ia Iutaia.” (Ioane 19:38) O le ā sou faalogona i sau uō na manaʻo e faananā pea la oulua faigāuō? (Luka 12:8, 9) O lea, e lē o se mea e faateʻia ai le faatalitalia e le Atua o Kerisiano uma ina ia ‘⁠tautinoina i le lautele’ lo latou faatuatua. E aofia ai i lenā le talanoa atu i ē e talavou i lau aʻoga.

Na foʻia e Iosefa le Arimataia lona fefe, i se tulaga lea na ia saʻili ai mo se faatagaga e na te teuina ai le tino maliu o Iesu. E mafai faapefea ona e foʻia lou fefe?

Atiina Aʻe se Naunau e Talaʻi Atu

E mautinoa sa leʻi matamuli le aposetolo o Paulo e faailoa atu i isi lona faatuatua. I le Roma 1:15, ua ia faamatalaina ai o ia o sē e naunau e faalauiloa le feʻau o le Tusi Paia. O le ā na māfua ai lenā naunautaʻiga? Ua ia faapea mai e pei ona faamauina i le fuaiupu e 16: “Auā ou te le mā i le tala lelei ia Keriso; auā o le mana lava lea o le Atua e ola ai i latou uma o e faatuatua.” Ae faapefea oe? Po ua e faamaonia moni lava iā te oe le upu moni ? (Roma 12:2) Po ua e faamautinoa iā te oe lava o le feʻau o le Tusi Paia “o le mana lava lea o le Atua e ola ai”?

E lē lava le na o le auai faatasi ma ou mātua i sauniga faa-Kerisiano. “E faigofie lava le tau ina alu i le sauniga,” ua faapea mai ai le talavou e igoa iā Tepora, “ona o lenā o loo fai atu ai ou mātua. Ae pe a fesili mai tagata iā te aʻu i ni fesili faale-Tusi Paia, sa ou lē iloa ona faamatalaina atu e aʻu lava.” Ua taʻutino mai foʻi faapena le talavou e igoa iā Mi Young: “E tatau ona tatou faamaonia iā i tatou lava o le upu moni lea.”

O le ā e uunaʻia ai oe e faasoa atu i isi lou poto e uiga i le Tusi Paia? Ia e suʻesuʻe i ai oe lava. Ua faapea mai le talavou e igoa iā Sean: “Pe a amata ona suʻesuʻeina e oe lava le Tusi Paia, e amata ai ona e fai mo oe lava le upu moni. O loo e suʻesuʻe mo oe lava.” O le mea moni, e lē o tagata uma na tutupu mai e naunau e suʻesuʻe. Ua taʻutino mai e Shevon e faapea: “Ou te lē fia faitau tusi, ma i le taimi muamua lava sa faafaigatā ai iā te aʻu ona faitauina Le Olomatamata ma le Ala Mai! po o le faitauina foʻi o le Tusi Paia i aso taʻitasi. Ae a o faagasolo taimi, na amata ai loa ona faia faapea.”

O ā iʻuga mai i na suʻesuʻega sogasogā? Ua faapea mai le aposetolo o Paulo: “E tupu le faatuatua i le taulogologo atu.” (Roma 10:17) A o tuputupu aʻe lou faatuatua ma lou mautinoa, e mautinoa le suia ai o ou uiga. Na faia e se talavou Pasili o Elisângela se faaiʻuga e faapea: “O le avea ma Kerisiano o se mea e faamamaluina ai, ae e lē o se mea e tatau ona mā ai.” O le mea moni, a o tuputupu aʻe lou faatuatua, ua e iloa ai le tatau ona e talanoa atu i isi—e aofia ai ma ē tou te aʻoʻoga. Na faapea mai Paulo: ‘Ua matou faatuatua ma o lea ua matou tautatala atu ai.’ (2 Korinito 4:13) E ese mai lenā, e faapefea ona e ‘mamā mai le toto’ o isi pe afai e te taofiofia le faaooina atu o le poto e aumaia ai le ola i isi talavou o loo outou feiloaʻi i aso uma?—Galuega 20:26, 27.

E ui i lea, o nisi Kerisiano talavou latou te lagona le lē agavaa e talanoa atu i isi e faatatau i le Tusi Paia. Ua faapea mai le talavou e igoa iā Iosua: “Pe afai e te lē iloa po o le ā le tala e fai atu, o le a lē o se mea e matuā mālie tele la le talaʻi atu.” O lea, o le mauaina o se malamalamaga loloto o le Tusi Paia o le a fesoasoani ai iā te oe e taulimaina atoatoa. (2 Timoteo 2:15) I faapotopotoga a Molimau a Ieova, e mafai ai ona talanoa atu talavou i toeaina o le faapotopotoga ma talosaga i ai mo se fesoasoani mo i latou lava e atiina aʻe tomai e aʻoaʻo atu ai. Ua faapea mai se talavou Siamani e igoa iā Matthias: “Ina ua amata ona ou talanoa moni atu i tagata—sa lē na ona ofoina o lomiga faale-Tusi Paia—na amata loa ona ou fiafia e talaʻi atu foʻi i ai.”

Mulimuli ane, e mafai ona e tatalo atu i le Atua e fesoasoani iā te oe e talanoa atu ma le lototele. (Galuega 4:29) Na tofo i ai le aposetolo o Paulo lava ia i le fesoasoani a le Atua i lenei itu. I le 1 Tesalonia 2:2, ua faapea mai o ia: “Ua matou loto tele ona o lo tatou Atua e tautala atu ia te outou i le tala lelei a le Atua ma le finafinau tele lava.” E tusa ai o se tasi o faamaumauga, o lenei faamatalaga e ono faauigaina e faapea, “na aveesea e le Atua le fefe mai o matou loto.” Aiseā la e te lē tatalo ma ole atu ai i le Atua ina ia aveese le fefe mai i lou loto?

Ia Faailoa Atu Oe Lava

Ina ia ōgatusa ma lenā tatalo, e mafai ona e uia se laasaga e faaalia ai le matuā lototele. Ua fautua mai se talavou Peretania e igoa iā Chic: “Ia taʻu atu i ē tou te aʻoʻoga o oe o se Kerisiano.” E te lē manaʻo e avea oe ma ‘soo e faalilolilo.’ Ua taʻutino mai e se talavou e igoa iā Repeka e faapea, i le taimi muamua sa matuā fefe lava o ia e fetaui i le galuega talaʻi ma se tasi e na te iloaina. Ae ua ia faapea mai, ua ia iloa “pe afai e te taʻu atu iā i latou o oe o se Kerisiano ma e te talaʻi atu mai lea fale i lea fale, o le a latou fesili mai i nisi o taimi, ‘Po o afea ea e te oo mai ai i loʻu fale?’”

Ae aiseā e te faatali ai seʻiloga e te feiloaʻi atu i ai i se taimi e te leʻi faatalitalia? Saʻili ni avanoa e faailoa atu ai lou faatuatua i le aʻoga. Ia manatua fesili na lāgā e le aposetolo o Paulo: “Pe faapefea ona latou . . . faatuatua i le ua latou le faalogo atu i ai? pe faapefea foi ona latou faalogo atu, pe a leai se talaʻi atu?” (Roma 10:14) O loo e iai i se tulaga sili ona lelei e fesoasoani ai i ē tou te aʻoʻoga ina ia faalogo. Ua mātauina e faapea e se talavou e igoa iā Iraida: “Ua na o le aʻoga le oganuu mo le talaʻiga e mafai ona tatou oo atu i ai.” O lea ua faaaogā ai e le toʻatele o talavou lo latou tulaga e molimau atu ai lē fuafuaina.

E lē gata i lenā, o nisi taimi e iai mataupu o le vasega e ono mafai ai ona maua se avanoa mo oe e faailoa atu ai upu moni o le Tusi Paia. Ua faapea mai se teineitiiti Peretania e igoa iā Jaimie: “Na matou talanoaina le faaevolusione i le mataupu o le saienisi, ma na ou taʻua ai oʻu talitonuga. Na ula mai le isi tamaitiiti iā te aʻu ma faapea mai o Molimau a Ieova e lē taulia ma e lē tatau ona faaofi mai i mataupu o le aʻoga. E ui i lea, na feosofi mai i lenā lava taimi isi tamaiti ma ʻau mai iā te aʻu.” E mautinoa, o lona talaaga lelei o se Kerisiano na tauia ai o ia. Ua faaopoopo mai Jaime: “O le iʻuga, na iʻu ai ina ou ofoina se kopi o le tusi Is There a Creator Who Cares About You? i se tasi o laʻu vasega.” *

Ua faamatalaina mai e se teineitiiti e 14 ona tausaga e igoa iā Roxana se mea talitutusa na tupu: “Na faasilasila mai e lo matou faiaʻoga e faapea o le a iai se mataupu e talanoaina ai le ʻava malosi, tapaa, ma fualaau faasāina. O lea na ou aumaia ai le Awake! o Mati 22, 2000 o loo talanoaina ai le mataupu, ‘⁠E Faapefea Ona e Tuua le Ulaula.’ Na iloa mai e se isi o laʻu vasega le mekasini, na ia aveina, ma na musu e toe faafoʻi mai. Ina ua uma ona faitau i ai, na faapea mai ua ia maumauaʻi e tuu lana ulaula.”

Atonu e lē o taimi uma o le a tali lelei mai ai iā te oe. Ua faalaeiau mai iā i tatou le Failauga 11:6 e faapea: “O le taeao ia e lulu ai au saito, aua foi le mapu lou lima i le afiafi; auā e te le iloa po o le fea e manuia.” E tusa lava pe lē tali lelei mai, o le faailoa atu o ou talitonuga i le aʻoga, o le a faataatia ai se faavae mausalī mo se talanoaga e sili atu ona fiafia ma sē e lua te aʻoʻoga e te lua feiloaʻi i le faiva mai i le fale i le fale. Ua faapea mai se talavou Peretania e igoa iā Jessica: “O le molimau atu iā i latou e te iloa mai le aʻoga, e sili atu ona faigofie ona ua e masani iā i latou.” Atonu e faateʻia oe i le matuā naunau o ē tou te aʻoʻoga i le fia iloaina o ou talitonuga.

O le mea moni, e lē o tamaiti uma o le a tali mai iā te oe i se auala agalelei. Ae na aumaia e Iesu lenei fautuaga aogā: “Ai se le talia outou, pe le faalogo i a outou upu, a outou o atu nai lea fale, ia outou tūtū atu le eleele nai o outou vae.” (Mataio 10:14) I se isi faaupuga, aua e te manatu ua teenaina oe. Ia alu ese ma le filemu ma saʻili se isi tagata e sili atu ona lotomalie e faalogo. E lē umi lava mulimuli ane, o le a e maua ai ē e loto faamaoni o loo galala mo le upu moni ma lotomalilie e faalogo. Pe e lē o se taui sili ea le avea o se tasi o i latou na o sē e te lua aʻoʻoga? Pe afai o le tulaga lenā, o le a e fiafia ona ua e foʻiaina lou fefe e faailoa atu lou faatuatua i isi tou te aʻoʻoga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 Tagaʻi i le mataupu “Young People Ask . . . What if I Meet Someone From School?,” o loo i la tatou lomiga o le Awake! o Fepuari 22, 2002.

^ pala. 18 Ua lomia e Molimau a Ieova.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 22]

“Pe a amata ona suʻesuʻeina e oe lava le Tusi Paia, e amata ai ona e fai mo oe lava le upu moni.”—Sean.

[Ata i le itulau 20]

Aua e te fefe e faailoa atu o oe o se Kerisiano

[Ata i le itulau 20]

O mataupu o le aʻoga e masani ona saunia ai ni avanoa e faailoa atu ai upu moni o le Tusi Paia