Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Masima—O se Oloa Tāua

Masima—O se Oloa Tāua

Masima—O se Oloa Tāua

“O OUTOU, o le masima o le lalolagi,” o le fetalaiga lea a Iesu i ona soo. (Mataio 5:13) Ua faapea mai tagata Arapi, “O loo iai le masima i lo ta va.” Ona o lona tulaga e faasaoina ai se mea, o le upu “masima” e iai sona uiga maualuga ma faamamaluina i gagana i aso anamua faapea foʻi ma aso nei.

Ua avea foʻi le masima ma faailoga o le mautū ma le tumau. O lea, i le Tusi Paia sa taʻua le feagaiga e tumau o “le feagaiga masima,” e masani ona aai faatasi tagata o loo faia le feagaiga, ma e iai i inā ma le masima, e faamautūina ai le feagaiga. (Numera 18:19) I lalo o le Tulafono Faa-Mose, sa tatau ona faaopoopo le masima i taulaga sa ofoina i le fatafaitaulaga, ma e lē taumatea o loo faailoa ai le tuusaunoa mai le faaleagaina po o le pala.

Manatu Mataʻina Mai Talafaasolopito

I le faagasologa o talafaasolopito, o le masima o se oloa tāua tele lea na oo lava ina tutupu ai taua. O se tasi o māfuaaga o le fouvalega a tagata Falani ona o le maualuga o lafoga na tuuina atu e Louis XVI i le masima. Sa faaaogā foʻi le masima e avea o se mea tāua mo le faia o faafesuiaʻiga. Sa faatau atu e tagata Moor (tagata maumausolo Arapi) le masima mo le mauaina mai o le auro, sa faatauina le kalama o le masima i le kalama o le auro, ma o nisi o ituaiga o Aferika tutotonu e latou te faaaogā poloka masima e pei o se tupe. O le upu faa-Peretania salary (totogi) e sau mai le upu Latina salarium (mai le sal, salt) po o le masima, lea sa faasino atu i totogi o uluaʻi fitafita Roma, ma o se vaega o lo latou totogi o se alauni masima. O le totogia e tagata Eleni o pologa i le masima na mauaina ai le faaupuga “e lē fetaui le pologa ma masima na totogiina.”

I le va o le 500-1,500 T.A., na tuputupu aʻe ai ni talitonuga faataulāitu e faatatau i le masima. O le masaa o le masima sa manatu i ai o se faailoaga o se mala. Mo se faaaʻoaʻoga, i le ata na tusia e Leonardo da Vinci o le “Paseka Mulimuli,” o loo faailoaina ai Iuta le Sekara o loo iai masima o loo masaa i ona luma. * I le isi itu, i le sau aʻi seʻia oo i le senituri lona 18, o le nofo i le va o le fagu masima agaʻi i le ulu o le laulau, pe mai le fagu masima seʻia oo i le siʻusiʻu o le laulau lea o loo faia ai se taumafataga tele, e faaalia ai le tulaga o se tasi, o le tulaga faamamaluina la o luma atu o le fagu masima e latalata i le ulu o le laulau.

I aso anamua na aʻoaʻoina e tagata le auala e aveesea mai ai le masima mai vai masima, suāsami, ma masima patupatu. O suʻesuʻega tau vailaau a Saina anamua lea sa faia i le silia ma le 40 ituaiga o masima eseese, ua faamatalaina ai auala mataʻina e lua e aveesea ai le masima lea e talitutusa ma le auala o loo faaaogāina i aso nei. Mo se faataʻitaʻiga, i se falegaosimea aupito telē i le lalolagi lea e faia ai le masima i le talafatai o le Bahía Sebastián Vizcaíno i Baja California Sur i Mekisikō, ua faaaogāina ai le vevela o le lā e mitiia ai le suāsami ina ia tuu eseese ai le masima mai le suāsami.

O le mea e mataʻina ai, ua fuafua faapea afai e mātūtū uma le suāsami i le lalolagi, “a itiiti mai o le a mauaina ai le 4.5 miliona kupita maila [19 miliona kupita kilomita] o masima patupatu, po o le tusa ma le 14.5 taimi o le telē o le konitineta atoa o Europa i le maualuga e mafai ona oo iai le suāsami i le sua o le tai,” e tusa ai ma le faamatalaga a le Encyclopædia Britannica. Ma o le Sami Mate ua tusa ma le faaiva taimi ua sili atu ai ona oona na i lo le vasa!

Faaaogāina o le Masima i Aso Nei

I aso nei o loo faaauau pea ona avea le masima ma oloa tāua, e faaaogā mo le faaleleia atili o le tofo o meaʻai, faatumau ai ona lelei aano o manu, ma le faia ai o fasimoli ma tioata, lea e faaopoopo atu i isi aogā o le masima. Ae ua sili ona mataʻina le faaaogāina i le tulaga tau i le soifua mālōlōina. Mo se faaaʻoaʻoga, i le tele o atunuu o le lalolagi, e latou te faaleleia atili le masima e ala i le elemeni e taʻua o le aiotini (iodine) ina ia faafetaiaʻia ai le faafitauli o le lē lava o le aiotini i le tino, ma e mafai ona iloaina i se patō i le ua, ae peitaʻi a oo ina ogaoga e mafai ona oo atu ai ina matuā telegese le mafaufau. E lē gata i lea, i nisi o atunuu e latou te faaopoopo atu se elemeni e taʻua o le fluoride i le masima e puipuia ai le pala o nifo.

A o aogā le masima i le soifua mālōlōina, i le puleaina o le tele o le toto o loo iai ma le malosi e tafe ai, ae ā le faafitauli e fesootaʻi atu i le taumafaina o le masima ma le toto maualuga? Ua masani ona faatapulaa e fomaʻi masima e taumafaina e tagata e toto maualuga. Pe tusa e tasi vaetolu i le ʻafa o tagata e maua i le toto maualuga e aafia tele i le masima. I lea tulaga o le itiiti o le masima e taumafaina ua iloa faapea e faapaʻū ai i lalo le toto.

E mautinoa lava o le iai o le masima, e faaopoopo atu i le fiafia e maua i le taumafaina o meataumafa e pei ona faaalia e Iopu ina ua ia fesili e faapea: “Pe ʻaina ea le mea ua lē namumea pe a lē inā le masima?” (Iopu 6:6) E mafai moni lava ona tatou lotofaafetai i Lē na Foafoaina i tatou, “o loo foaʻi tele mai iā te i tatou mea uma lava e faafiafia ai,” lea e aofia ai ma le oloa tāua o le masima.—1 Timoteo 6:17.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O le mea tuumasima o se ipu po o se fagu.

[Ata i le itulau 13]

O nisi o ituaiga eseese o masima (mai le itu taumatau i luga): (1) masima mai i ʻAlaea, i Hawaii; (2) fleur de sel, Falani; (3) masima e leʻi faamamāina mai le sami; (4) sel gris (masima efuefu), Falani; (5) masima patupatu mai le sami; (6) masima uliuli mai Initia