Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faatasiga i Assisi o Lotu mo le Sa‘ilia o se Filemu

Faatasiga i Assisi o Lotu mo le Sa‘ilia o se Filemu

Faatasiga i Assisi o Lotu mo le Saʻilia o se Filemu

“E lē toe iai ni faiga sauā! E lē toe iai ni taua! E lē toe iai ni faiga faatupu faalavelave! I le suafa o le Atua, ia avatu e lotu uma le faamasinotonu ma le filemu i le lalolagi, le faamagalo ma le ola, faapea ma le alofa!”—Pope Ioane Paulo II.

ASSISI, ITALIA, Ianuari 24, 2002—Na faatasitasi uma ai sui o lotu tuufaatasi o le lalolagi e tatalo mo se filemu, le filemu lea ua iai i se tulaga lamatia ona o tagata faatupu faalavelave, le lē faapalepale, ma le lē faamasinotonu. Na taloina lenā fono e le pope, pe tusa ma le lua masina talu ona solofa ifo Fale Tetele e Lua mo fefaatauaʻiga i le aai o Niu Ioka. Na sagisagi fiafia le toʻatele o taʻitaʻi lotu e talia le valaau a le Vatikana.

E lua ni taimi muamua atu i le 1986, ma le 1993, na taloina ai foʻi e le pope se aso mo le faia o ni tatalo i lenā lava aai o Assisi i Italia. * E silia i le afe le ʻautusitala mai so o se vaega o le lalolagi na ō mai e maimoaina le fonotaga i le tausaga e 2002. O le tele o lotu na iai o latou sui mo le faia o tatalo mo le filemu, o i latou ia o loo faapea mai o Kerisiano e iai (Katoliko, lotu Luteru, lotu Egelani, Orthodox, Metotisi, lotu Papatiso, Penetekoso, Mennonite, Quaker, ma isi lotu), le lotu Isalama, Hinitū, Confucian, Sikh, le Jainism, Tenrikyo, lotu Puta, lotu Iutaia, lotu faaleaganuu a Aferika, Shinto, ma le lotu a Zoroaster. Sa iai foʻi ma sui o isi lotu, faapea ma se sui o le Faalapotopotoga Aoao a Lotu a le Lalolagi.

Faalauiloaga o le Lagolagoina o le Filemu

Na amata le aso i le 8:40 a.m., ina ua tuua e le “nofoaafi o le filemu” le tamaʻi nofoaga o nofoaafi i le Vatikana. O lea nofoaafi e fitu ona vaega, ma na lelei ona sauniunia mea uma ina ia sologa lelei le faigāmalaga, ma sa faafeao e vaalele helikopa e lua lenei nofoaafi mo le saogalemu. E lua itula na alu ai le faigāmalaga a le pope ma isi taʻitaʻi lotu i Assisi. Na matuā malupuipuia le nofoaga, auā pe tusa ma le afe ia leoleo na galulue i le mataʻituina o ni mea e ono tulaʻi mai ai ni lamatiaga.

Na potopoto taʻitaʻi lotu i se nofoaga taalaelae e iai se faleʻie telē lava. I totonu, sa iai se pulelaa telē sa faatulaga ai nofoa mo sui o lotu, ae ogatotonu ai le pope. I tafatafa ane o le pulelaa sa tū ai le laau o le olive, o se faailoga o le filemu. I luma o le pulelaa sa iai le ʻaufaalogologo e silia i le 2,000 ia na filifilia faapitoa. O le laina i luma sa iai nisi o tagata maualuluga o Italia. Na usuina e ʻaufaipese pese mataʻina e faatatau i le filemu i le va o lauga taʻitasi. I isi vaega o le aai, e faitau afe tagata aemaise lava talavou, na latou faaalia lo latou tetee i taua e ala i upu sa tusia i nisi o gagana ma pese na usuina e faatatau i le filemu. E toʻatele tagata na latou tauaveina ni lālā olive.

Ina ua nofoia e le pope lona nofoa, ona ia faafeiloaʻia loa lea o sui o lotu eseese na auai. Ina ua uma ona usuina se pese i le faa-Latina e faavae i le Isaia 2:4—lea o loo valoia mai ai le taimi o le a “lē sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu”—ona faia lea o se faalauiloaga a sui taʻitasi e toʻasefululua, o lo latou lagolagoina o le filemu ma na laʻeiina e le sui lona lava laʻei faapitoa faaletapuaʻiga. O nisi nei o faataʻitaʻiga o loo mulimuli mai.

“I lenei taimi tāua tele, ua manaʻomia e tagata ona vaai i ni gaoioiga o le filemu ma faalogo atu i upu o le faamoemoe.”—Katinale François Xavier Nguyên Van Thuân.

O le Atua “e lē o se Atua o taua ma feteenaʻiga ae o le Atua o le filemu.”—Epikopō Sili o Bartholomeus I.

“E lē tatau ona avea eseesega faalotu ma mea e taʻitaʻia ai [tagata] e lē amanaʻia, pe e ʻinoʻino, iā i latou e ese.”—Dr. Setri Nyomi, Lotu Toe Fuataʻiina Soofaatasi a le Lalolagi.

“O le faamasinotonu ma le alofa faaleuso o poutū tāua ia e lua o le filemu moni i tagata.”—Taʻitaʻi o Amadou Gasseto, o le sui o le lotu faaleaganuu i Aferika.

“E na o le filemu e paia, ae o taua e lē taitai ona paia!”—Andrea Riccardi, Lotu Katoliko.

Ua iloa e nisi o sui e faapea, ua matuā tuuaʻia lotu ona o le leai o se faapalepale faapea ma faiga taua. Na taʻua e le sui o le Lotu Soofaatasi Luteru i le lalolagi e faapea, o le lalolagi ua “lūlūina e le ita leaga o tagata ua māfua mai i talitonuga maumaututū faalotu.” Na taʻua e le sui o le lotu Iutaia e faapea: “Ua saosaolaumea lotu i le uunaʻia o le tele o taua mataʻutia ma le faamasaatoto.” Na faalauiloa mai e le sui o le lotu Hinitū e faapea: “Ua masani ona faailoaina e talafaasolopito i latou o faapea mai o loo latou avatu le faaolataga i tagata, lo latou faaaogāina o lotu e pulea ai olaga o tagata ma māfua ai fevaevaeaʻiga.”

Ina ua uma ona matuā taʻuleagaina faiga faatupu faalavelave ma taua, ona tuumuli loa lea o sui i o latou nofoaga ua faatulagaina, e tatalo ai i o latou lava atua mo le filemu.

Tatalo mo le Filemu

Na tatalo faatasi sui o lotu o loo faapea mai o Kerisiano i le vaega pito i lalo o le Falesā o Sagato Falanisisi, e latalata i le tuugamau lea e maua ai le igoa o lea falesā. Na amata le sauniga e le pope ma isi sui e toʻatolu i le “talosaga i le Tasitolu.” Na tovā tatalo i pese ma talosaga ia sa faamamafa ai le filemu faapea ma le faitauina o le Tusi Paia lea na taulaʻi atu i lenā lava matua. Na talosagaina e se tasi tatalo le atiina aʻe o “se faatuatuaga e autasi.” O le faaiʻuga o le sauniga, na usuina ai e i latou na auai le Tatalo a le Alii i le faa-Latina, lea e faavae i le Mataio mataupu e 6 fuaiupu e 9-13.

I le taimi e tasi, o loo faia ai foʻi e sui o isi vaega o lotu ni tatalo i isi nofoaga. I se fale e faasaga atu i le aai o Mecca o loo tootutuli ai i luga o kapeta tagata Musalimi, ma valaau atu iā Alā. Na faamumū e tagata Zoroastria se afi paia a o faia le latou tatalo, e latalata atu i le mea e iai tagata Jain ma tagata Confucian. O tagata sa fai ma sui o lotu faaleaganuu a Aferika sa tatalo atu i agaga o o latou tuaa ua maliliu. Na tatalo atu tagata Hinitū i o latou atua mo le filemu. Sa talosaga atu tagata uma i o latou lava atua e tusa ai ma a latou tū faalelotu.

Se Taʻutinoga Masani mo le Filemu

Sa toe faatasitasi nei sui i le faleʻie mo le faaiʻuga o sauniga. Na tuuina atu e monike i sui na auai ia molī o loo mumū, lea e faaatagia ai le faamoemoe mo le filemu. O se vaaiga na matuā mataʻina lava. Ona faitauina lea e sui eseese se taʻutinoga masani mo le filemu, ma e eseese lava faamatalaga na faia e tagata taʻitasi.

“O le atiina aʻe o le filemu e manaʻomia ai le alofa o se tasi i ona tuaoi.”—Epikopō Sili o Bartholomeus I.

“O le sauā ma le faatupu faalavelave e lē fetaui ma le agaga moni o le lotu.”—Dr. Konrad Raiser, o le sui o le Faalapotopotoga Aoao a Lotu a le Lalolagi.

“O la matou tiutefai o le aʻoaʻoina lea o tagata ia faaaloalo.”—Bhai Sahibji Mohinder Singh, sui o le lotu Sikh.

“O le filemu e aunoa ma le faamasinotonu e lē o se filemu moni.”—Epikopō o le lotu Orthodox o Vasilios.

I le faaiʻuga, na faitauina ai e le pope upu o loo maua i le amataga o lenei mataupu. Na faaiʻuina lenei faatasitasiga o lotu i le feopoopotaʻi e lē tasi sui o le isi e fai ma faailoga o le filemu. O upu matagofie na fofogaina, na sosoo ai ma se faaaliga tele na faia. O ā la uiga na faaalia e tagata e tusa ai ma lenei sauniga mataʻina?

‘Pe a Ōgatasi Upu ma Gaoioiga’

Na matuā viiviia e le ʻaufainusipepa ma televise le gaoioiga na taulamua ai le pope. Na oo lava ina taʻua e nisi le pope o le “fofoga taumomoli o i latou uma o loo faapea mai o Kerisiano.” Na faamatalaina e le pepa a le Vatikana o le L’Osservatore Romano le aso i Assisi e faapea o se “aso iloga i le atiina aʻe o le filemu i tagata.” Sa faaulutalaina e le nusipepa Corriere dell’Umbria lea faatasitasiga e faapea, “Ua Faapupulaina i Assisi le Filemu.”

E lē o le ʻaufaalogologo uma na fiafia i ai. Na faaalia e nisi le lē mautonu ona e ui lava i tatalo na faia mo le filemu i le 1986 ma le 1993, ae na faaauau pea ona pagatia tagata i taua na faia i le igoa o lotu. O le ʻinoʻino faalotu na mapuna aʻe ai le faamasaatoto i Uganda, o atunuu na avea muamua ma Yugoslavia, Initonesia, Pakisitana, Sasaʻe Tutotonu, ma le itu i Mātū o Aialani.

Na mātauina e le nusipepa Italia o le La Repubblica e faapea, o nisi o le ʻaufaitio na lē fiafia i lea fonotaga ona e faapea sa “na o se mea e faaalialia vale.” Na taʻua e se sui o le Palemene i Europa e faapea, ina ia faaauilumaina le filemu, e tatau i tagata lotu ona “faatatauina mea o loo tusia i Evagelia”—o lona uiga, ia ola e tusa ai ma upu “alofa i ou fili, liliu atu le isi alafau.” O lona manatu i ai, e “leai ma se tasi o faia.”

Na faapea mai le peresitene o tagata Iutaia o loo nonofo i Italia “e lelei ona vaai i le mea o le a tupu, pe afai e ōgatusa gaoioiga ma upu na fai.” Na faaalia foʻi faapena e se sui o le lotu Puta i Italia lona faapea mai, e tatau i se tasi ona “faamautinoa o taumafaiga mo le filemu e tatau ona avea o se naunautaʻiga lelei ma ia faatinoina.” Na manatu se tasi o tagata tusitala o le mekasini Italia o le L’Espresso e faapea, na faataunuuina e le faatasiga i Assisi se fuafuaga e ese mai i le fuafuaga mo le filemu lea na māfua ai ona ō atu lotu ua faapea mai o Kerisiano i inā. Na ia taʻua e faapea “o se faatasiga e tetee atu ai i le leai o se alofa faalotu, le lē pulea, ma le leai o se maufaatuatuaina,” faatasi ma se taumafaiga e faafetaiaʻia ai le “taumafai e aveesea faiga faalotu mai le malo” lea ua aafia ai Europa e ui i lona “talaaga faa-Kerisiano o loo iai.”

O nisi na malosi le latou faitio, o tagata Katoliko mapolotu o ē na fefefe neʻi suivaia aʻoaʻoga a la latou lotu. I se faatalanoaga i le televise, na taʻua ai e Messori, o se tusitala lauiloa a le Katoliko e faapea, o le popolega i le faatasiga lea na faia i Assisi ina neʻi ono nenefu ai le vaai i le eseesega o loo iai i lotu. O le mea moni, o loo taumafai tagata iloga o lotu e puipuia le avatua o se manatu faapea ua palu faatasi lotu. Na faia e le pope se faamatalaga e taʻusesēina ai na tuuaʻiga. E ui i lea, e manatu le toʻatele faapea, o lotu eseese ua na o ni auala eseese e faalatalata atu ai i lē e ona le malosi uma lava.

Lotu ma le Filemu

O le ā la e ao ona faia e lotu e aumaia ai le filemu? E manatu nisi o tagata e lē talafeagai ona faia lea fesili, ona e foliga mai o loo māfua mai i lotu le tele o taua na i lo mea o loo latou faia e puipuia ai. Ua mātauina e tagata tusitala o talafaasolopito le auala o loo faaaogā ai e malo o le lalolagi lotu e uunaʻia ai taua. Peitaʻi, ua lāgā ai le fesili: Aiseā ua faataga ai e lotu i latou e auai i faiga taua?

O loo iai lava se taʻiala tāua i lotu o loo faapea mai o Kerisiano, e mafai ona fesoasoani iā i latou e ʻalofia ai le taʻusalaina i faiga taua. Na taʻua e Iesu faapea, o ona soo “e lē ni o le lalolagi.” (Ioane 15:19; 17:16) Pe ana ola lotu o loo faapea mai o Kerisiano e ōgatusa ma na upu, semanū e latou te lē aufaatasi ma taʻitaʻi faapolotiki, i le faamaonia ma le faamanuiaina o ʻautau faapea ma taua.

O le mea moni, ina ia soifua e ōgatusa ma upu lelei na tolaulauina i Assisi, sa tatau i taʻitaʻi lotu ona vavae ese i latou mai taʻitaʻi faapolotiki. E lē gata i lea, e tatau ona latou aʻoaʻoina o latou tagata lotu i ala o le filemu. Peitaʻi, na mātauina e le ʻautusitala o talafaasolopito e faapea, o tagata o loo faia faiga sauā i le lalolagi e aofia ai le toʻatele o tagata e talitonu i le Atua—po o le faapea mai foʻi e talitonu i ai. Na taʻua e se tusitala o se nusipepa talu ai nei e faapea: “E leʻi umi lava talu mai le mea na tupu iā Setema 11, ae tusia loa e se tasi upu faatupu manatu i se pā i Washington, D.C.: ‘Le Atua e, ia faasaoina i matou mai tagata e talitonu iā te oe.’”

O faaaliga tetele sa faia i Assisi na tulaʻi mai ai ni fesili e faigatā ona taliina. Ae atonu e leai se fesili e sili atu ona tāua, pe sili atu foʻi ona mamafa i manatu o le toʻatele o tagata lotu na i lo le fesili lenei: Aiseā ua manino ai le oo mai lava i le taimi nei e lē o taliina e le Atua tatalo mo le filemu o loo avatua e lotu o le lalolagi?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Ina ia suʻesuʻe atili e faatatau i le aso o tatalo mo le filemu i le 1986, faamolemole tagaʻi i le tusi Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!, itulau 249-250, lomiaina e Molimau a Ieova.

[Ata i le itulau 7]

Sui na auai ma a latou molī o loo mumū—e faaatagia ai le faamoemoe mo le filemu

[Ē Ana le Ata]

AP Photo/Pier Paolo Cito

[Ē Ana le Ata i le itulau 5]

AP Photo/Pier Paolo Cito