Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O ā Lagona o le Atua i Faiga Sauā?

O ā Lagona o le Atua i Faiga Sauā?

Le Manatu o le Tusi Paia

O ā Lagona o le Atua i Faiga Sauā?

UA TAATELE faiga sauā ma ua faaalia i le tele o auala. E lē gata i faiga sauā i taua, ae o loo fesootaʻi atu foʻi faiga sauā i taaloga, fualaau faasāina, o keni, o aʻoga, galuega faapea ai ma faafiafiaga. E oo lava i faiga sauā i totonu o aiga e foliga mai ua matuā taatele lava. Mo se faaaʻoaʻoga, na taʻua i se tasi o suʻesuʻega talu ai nei i Kanata e faapea, e 1.2 miliona tane ma fafine na faasauā leaga i ai a latou lava paaga a itiiti mai e faatasi a o faagasolo se vaitaimi e lima tausaga. Na faia e se tasi suʻesuʻega se faaiʻuga e faapea, pe tusa o le 50 pasene o tane e fasi faamoʻamoʻa a latou avā e sauā foʻi i a latou fanau.

O le mea moni, o na uiga sauā e matuā faateʻia ai lava oe faapea ma le toʻatele o isi tagata. Peitaʻi, ua avea pea faiga sauā o se vaega tāua i le tele o faafiafiaga i aso nei. Ua tosina atu tagata maimoa e lē gata i ata tifaga o loo faaalia ai faigā sauā e lē moni, ae faapea foʻi ma faiga sauā moni o loo faaalia i le televise. Ua avea fusuaga ma isi taaloga sauā ma mea e sili ona fiafia i ai le toʻatele o tagata i le tele o atunuu. Ae o ā lagona o le Atua i faiga sauā?

Ua Leva Ona Iai Faiga Sauā

Ua leva ona iai faiga sauā. O le faiga sauā muamua lava na faia e se tagata o loo faamauina i le Tusi Paia i le Kenese 4:2-15. Na oo ina leaga le loto o Kaino le atalii ulumatua o Atamu ma Eva i lona uso o Apelu, ma fasiotia ai o ia ma le loto i ai. O le ā na faia e le Atua? Ua faamatalaina e le Tusi Paia faapea na matuā faasalaina Kaino e Ieova le Atua ona o le fasiotia o lona uso.

I le Kenese 6:11, ua tatou faitau ai e oo ane i le silia i le 1,500 tausaga talu mai lenā mea na tupu, ua “tumu le lalolagi i le sauā.” O le ā na faia e le Atua i ia foʻi faiga sauā? Na ia faatonuina le tagata amiotonu o Noa e fausia se vaa e faasaoina ai o ia ma lona aiga a o aumaia e Ieova le lolo i le lalolagi, ma “faaumatia” ai lenā sosaiete o tagata sauā. (Kenese 6:12-14, 17) Ae o le ā le māfuaaga na lolo atu ai na tagata i faiga sauā?

Aafiaga o Temoni

Ua faaalia i faamaumauga o loo i le Kenese e faapea, o atalii agelu lē usiusitai o le Atua, na liutino tagata, faaipoipo atu i fafine, ma mauaina ai ni fanau. (Kenese 6:1-4) O fanau ia ua iloa i le gagana Eperu faapea o Nefilimi, o ni tane e matuā ese lava o latou fuaitino ma le taʻutaʻua. O taaʻiga a o latou tamā temoni, na oo ai ina avea i latou ma tagata fia pule sauā. Ae ina ua lofia le lalolagi i le lolo, na faaumatia ai nei tagata amioleaga fia pule sauā. Ae peitaʻi, e foliga mai na faamataa e agelu o latou tino faaletagata ae toe foʻi atu i le nofoaga o agaga.

Ua faamanino mai i le Tusi Paia faapea talu mai lenā taimi, ua uunaʻia ai e nei agelu fouvale se taaʻiga malosi i tagata. (Efeso 6:12) O lo latou taʻitaʻi o Satani ua taʻua o le uluaʻi “fasioti tagata.” (Ioane 8:44) O lea la, o le sauā o loo iai i le lalolagi e ono faasino atu faapea e faatemoni, po o le faa-Satani.

Ua lapataʻia e le Tusi Paia le taufaaʻoleʻole tele o faiga sauā. I le Faataoto 16:29, ua taʻua ai e faapea: “O le tagata faasauā, na te faaʻoleʻole i lē la te tuaoi; na te taʻitaʻiina foʻi o ia i le ala e lē lelei.” O le toʻatele i aso nei ua faasesēina i le taliaina, faaauilumaina, po o le faia o faiga sauā. Ua faitau miliona foʻi tagata ua faasesēina i le naunau i faafiafiaga o loo viiviia ai faiga sauā. O upu o loo i le Salamo 73:6 ua mafai ona faamatalaina ai ma le saʻo le tulaga ua iai tagata i aso nei. Ua faapea mai le faisalamo: “Ua asoa ai i latou i le faamaualuga; o le sauā ua fai ma ofu latou te oofu ai.”

E Inosia e le Atua Faiga Sauā

E tatau faapefea ona amioaʻi Kerisiano i se lalolagi sauā? Ua aumaia iā i tatou se taʻiala lelei i faamaumauga o loo i le Tusi Paia e faatatau i atalii o Iakopo o Simeona ma Levi. Na auaufaatasi atu lo la tuafafine o Tina ma tagata amioleaga i Sekema. Na oo ai ina faaleagaina o ia e se tagata Sekema. I le faia o le tauimasui, na fasiotia ai ma le lē alofa e Simeona ma Levi tane uma o Sekema. Mulimuli ane, ona o le faagaeega mai le Atua na fetuuina ai e Iakopo ona atalii ona o le lē pulea o lo la ita i upu e faapea: “O Simeona ma Levi, o le uso i laʻua; ua fai a laʻua pelu ma auupega e faasauā ai. Aua neʻi usitai loʻu loto i la laʻua taupulepulega nanā; aua neʻi faatasi loʻu mamalu i lo laʻua potopotoga.”—Kenese 49:5, 6.

Ina ia ōgatusa ma nei upu, e ʻalofia ai e Kerisiano le aufaatasi ma i latou o ē e faaauilumaina pe faatupuina faiga sauā. E matuā manino lava la le inosia e le Atua o i latou e faaauilumaina faiga sauā. Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea: “E tofotofo e Ieova i lē ua amiotonu; a ua inosia e lona finagalo lē fai amio leaga, ma lē fiafia i le faasauā.” (Salamo 11:5) Ua apoapoaʻia Kerisiano e ʻalofia ituaiga uma o ita lē pulea, e oo lava i le faia o faaupuga sauā.—Kalatia 5:19-21; Efeso 4:31.

Po o le a Faamutaina ea le Sauā?

Na fesili le perofeta anamua o Sapakuka iā Ieova le Atua e faapea: ‘Ou te alaga atu iā te oe seʻia afea ona o sauāga?’ (Sapakuka 1:2) Atonu na e fesili i le fesili lava lea e tasi. Sa tali atu le Atua iā Sapakuka, ma folafola atu o le a ia aveesea “lē amio leaga.” (Sapakuka 3:13) Ua saunia foʻi i le tusi o Isaia se faamoemoe. O inā ua folafola ai e le Atua e faapea: “E lē toe lagona le sauāga i lou laueleele; o le faatafunaina ma le lepetia o mea e lē lagona ia i lou nuu.”—Isaia 60:18.

Ua mautinoa e Molimau a Ieova ua lē o toe umi ae aveesea loa e le Atua mai le lalolagi ituaiga uma o faiga sauā ma i latou o loo faaauilumaina. I lenā taimi, na i lo le faatumulia i faiga sauā, o le a “tumu le lalolagi i le malamalama o le mamalu o Ieova, faapei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.”—Sapakuka 2:14.

[Ata i le itulau 16]

Na amata mai faiga sauā ina ua fasiotia e Kaino ia Apelu