Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Sasao o le AIDS i Aferika

Le Sasao o le AIDS i Aferika

Le Sasao o le AIDS i Aferika

“O loo tatou feagai ma se mala tele o ona pō nei.”

UA FAAMANATU mai i upu na a Stephen Lewis, o se sui faapitoa o le Malo Aufaatasi mo le HIV/AIDS i Aferika, le popolega o le toʻatele e tusa ai o le tulaga o le AIDS i atunuu o Aferika o loo i saute o le Sahara.

E iai ni vala ua māfua ai le sasao atu o le HIV. Ma ua faateteleina ai isi faafitauli ona le AIDS. O tulaga o loo iai i nisi o atunuu i Aferika ma isi vaega o le lalolagi lea o loo pipisi tele ai le AIDS, e masani lava ona iai se sootaga ma vala o loo taʻua i lalo.

Amioga. E foliga mai o le leai o ni faatulagaga manino tau amio ua atili ai ona salalau atu le faamaʻi, ona o feusuaʻiga, o le auala lea e masani ona maua mai ai le vairusi o le HIV. Peitaʻi ane, e toʻatele ua iai le manatu e faapea e lē aogā le uunaia o i latou e leʻi faaipoipoina ina ia lē faia ni feusuaʻiga. Ua faapea mai Francois Dufour i se tasi o nusipepa a Johannesburg i Aferika i Saute e taʻua o le The Star: “E lē aogā le tau ina lapataʻi atu i talavou ia aua neʻi faia ni feusuaʻiga. I aso taʻitasi, ua lofia i latou i ata ma vaaiga faaleituaiga i le auala e tatau ona latou foliga mai ai ma amioaʻi.”

E foliga mai o loo faamaonia lea faamatalaga e amioga a talavou. Mo se faataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega na faia i se tasi o atunuu, na faaalia ai e faapea e tasi vae tolu o talavou i le va o le 12 ma le 17 tausaga ua latou faia feusuaʻiga.

Ua taʻua e faapea ua oo ina avea le faia faamalosi o feusuaʻiga ma faalavelave faigatā ma ua manaʻomia ai se fesoasoani i le atunuu o Aferika i Saute. Ua faapea mai se lipoti o tala fou i le nusipepa o le Citizen a Johannesburg o le “taatele naʻuā o lea faiga ua sili atu ona lamatia ai fafine o lenei atunuu na i lo o se isi lava lamatiaga i le itu tau soifua mālōlōina, ma ua faatuputupulaʻia foʻi tamaiti ua aafia ai.” Ua faamatalaina atili e lea lipoti: “E lata mai nei lava ona faaluaina le aofaʻiga o tamaiti ua faia i ai feusuaʻiga faamalosi . . . E foliga mai o ia faiga ua faia i le faaauauina o le manatu e lē faavaea e faapea, o sē o loo iai le vairusi o le HIV, e mafai ona toe malosi pe a ia faamalosia se feusuaʻiga ma se tasi e leʻi faia lava se feusuaʻiga.”

Faamaʻi e māfua ona o feusuaʻiga. E taatele naʻuā faamaʻi e māfua ona o feusuaʻiga i lea vaipanoa. Ua faapea mai le South African Medical Journal: “E matuā telē le avanoa e ono lamatia ai se tasi i le vairusi o le HIV-1 pe afai o loo maua i se isi faamaʻi e māfua ona o feusuaʻiga.”

Mativa. O loo fesagaʻi le tele o atunuu i Aferika ma le mativa, ma ua maua ai se siʻomaga e sasao ai le AIDS. O tulaga e manatu i ai atunuu tamaoaiga o tulaga masani, e lē o maua na tulaga i le tele o atunuu tauatiaʻe. E leai se eletise po o se vaitaumafa mamā i aai tetele. I nuu i tua, e lē lelei auala po o le leai foʻi. E toʻatele ē mau ai ua afāina ona o le leai o ni meaʻai tatau, ma e lē lelei foʻi falemaʻi.

E faalētonu ai foʻi ia faiga faapisinisi ma le gaosia o mea ona o le AIDS. A o faatuputupulaʻia le aofaʻi o i latou ua maua i le faamaʻi ma o loo faigaluega mo kamupani o loo eliina le minerale, ua faapena foʻi ona faaitiitia galuega e mafai ona faatinoina a kamupani. O loo fuafuaina e nisi kamupani ni auala e faagaoioia ai nisi galuega e masini ina ia faafetaiaʻia ai le lē lava o le ʻaufaigaluega. I se tasi o nofoaga e eli ai le uʻamea ua taʻua o le platinum, i le tausaga e 2000, e toeitiiti lava faaluaina le aofaʻi o ona tagata faigaluega ua maua i le AIDS, ma e tusa ma le 26 pasene o ona tagata faigaluega ua maua i lea faamaʻi.

O se āuga faanoanoa o le AIDS, o le toʻatele lea o tamaiti ua mātuaoti ona ua maliliu o latou mātua i le faamaʻi. E lē gata ua leai ni mātua ma ua mou atu ai ma le mautū o le tulaga faaletino, ae ua fesagaʻi foʻi nei tamaiti ma le inosiaina ona o le faamaʻi o le AIDS. E masani lava, e lē o mafai ona maua se fesoasoani mai o latou tauaiga ona o le lē tagolima po o le lē mananaʻo foʻi e fesoasoani atu. E toʻatele tamaiti mātuaoti ua lē toe aʻoʻoga. O nisi ua faia faiga faatalitane e maua ai ni tupe ma faapea ai ona faateleina le sasao atu o le faamaʻi. Ua iai ni atunuu ua faia ni polokalame a le malo faapea ma faalapotopotoga tumaʻoti e fesoasoani atu ai i nei tamaiti mātuaoti.

Lē malamalama. O le toʻatele o i latou ua maua i le HIV e latou te lē o iloaina ua maua ai. E lē mananaʻo le toʻatele e saʻili pe maua i le maʻi ona o le inosiaina tele o lenei faamaʻi. “O tagata o loo maua i le HIV, pe e masalomia foʻi e maua ai, e faalēfiafia falemaʻi e avatu i ai se fesoasoani, e faigatā foʻi ona maua se fale ma se galuega, e ʻaloʻalo mamao ai a latou uō ma ē galulue faatasi, e lē mafai ona maua se inisiua, ma e lē mafai foʻi ona malaga atu i se isi atunuu,” o le faamatalaga lea mai se faasalalauga mo tala fou a le Polokalame Tuufaatasi a Malo Aufaatasi e faatatau i le HIV/AIDS (UNAIDS). Ua oo lava ina fasiotia nisi ina ua iloa e maua i le HIV.

Aganuu. I le tele o aganuu i Aferika, e faafaigatā i fafine ona fesiligia a latou paaga e tusa ai ma ni feusuaʻiga ma se isi i fafo atu o le faaipoipoga, e lē mafai ona faapea atu e musu e faia ni feusuaʻiga, po o le fai atu foʻi o se manatu i se auala e puipuia ai pe a faia feusuaʻiga. Ua masani ona atagia mai i aganuu le lē malamalama ma le lē fia iloa o le mea moni e faatatau i le AIDS. E mo se faataʻitaʻiga, e ono faapea o faiga faataulāitu ua māfua ai le maʻi, ma e saʻili atu foʻi i se fomaʻi faataulāitu mo se fesoasoani.

Le lē lelei o falemaʻi. Ua atili faateteleina le pagatia o falemaʻi ia ua leva ona pagatia, ona o le AIDS. E lua falemaʻi tetele ua lipotia mai e faapea e sili atu ma le ʻafa o i latou o loo taofia o loo maua i le HIV. O le fomaʻi pule o se tasi o falemaʻi i KwaZulu-Natal, ua faapea mai ua matuā tutumu potu e taofia ai maʻi. I nisi o taimi, e toʻalua ni maʻi i se moega, ae o loo i lalo o le moega le isi maʻi i le fola!—South African Medical Journal.

E ui o loo pagātia le tulaga i Aferika, ae e foliga mai o le a faateteleina le leaga o lea tulaga. “O lea o loo matou iai i le amatamataga o le faamaʻi,” o le faamatalaga lea a Peter Piot o le UNAIDS.

E manino mai o loo taumafai nisi atunuu e faafetaiaʻia le faamaʻi. Iā Iuni 2001, o le taimi muamua lea ua faia ai se fonotaga faapitoa a le Fono Aoao o le Malo Aufaatasi e talanoaina ai le HIV/AIDS. Pe faamata o le a maua mai i taumafaiga a tagata se taulau manuia? Po o afea o le a taofia ai le oti ona o le salalau atu o le AIDS?

[Pusa/Ata i le itulau 5]

LE VAILAAU MO LE AIDS O LE NEVIRAPINE MA LE FAAFITAULI I AFERIKA I SAUTE

O le ā lea vailaau o le nevirapine? E tusa ai ma le faamatalaga a le tusitala o Nicole Itano, o se “vailaau e tetee atu i le vairusi ma ua iloa mai i saʻiliʻiliga e mafai ona faaitiitia ai le mafai ona oo atu o le AIDS [mai le tinā] i lana pepe.” Na ofo atu se kamupani Siamani e gaosia lea vailaau e avatuina i Aferika i Saute e aunoa ma se totogi mo le lima tausaga. Ae, e oo ane iā Aokuso 2001, e leʻi taliaina lava e le malo le ofo. O le ā le faafitauli?

E 4.7 miliona tagata ua maua i le vairusi o le HIV i Aferika i Saute, e sili atu na i lo o se isi lava atunuu i le lalolagi. Na lipotia mai i le nusipepa The Economist a Lonetona iā Fepuari 2002 e faapea, o le Peresitene o Aferika i Saute, o Thabo Mbeki, “e lē talitonuina le manatu masani e faapea e māfua le AIDS ona o le HIV” ma e “masalosalo i le tau, le saogalemū, ma le aogā o vailaau e tetee atu ai i le AIDS. E na te leʻi faasāina vailaau, ae e lē o faamalosia fomaʻi ia faaaogāina.” Aisea ua avea ai lenei tulaga ma mea e faapopoleina tele ai? Talu ai ona e faitau afe pepe ua fananau mai ma le HIV i tausaga taʻitasi i Aferika i Saute ma e 25 pasene o fafine maʻitaga o loo iai lea vairusi.

Ona o le feteenaʻi o manatu, na faia ai se faamasinoga ina ia faamalosia ai le malo e tufaina atu le nevirapine. Na faailoaina mai se faamatalaga aloaʻia a le Faamasinoga Faavae a Aferika i Saute iā Aperila 2002. E tusa ai ma le faamatalaga a Ravi Nessman ina ua ia tusi mai i le The Washington Post, o le faaiʻuga a le faamasino e faapea, “e tatau i le malo ona tufa atu le vailaau i falemaʻi lea e mafai ai ona faaaogāina.” E ui e na o le 18 nofoaga i le atunuu o loo faia muamua ai saʻiliʻiliga i le faaaogāina o lenei vailaau, ae ua taʻua e faapea o lenei tulafono fou ua maua ai se faamoemoe mo fafine maʻitaga uma i le atunuu ua aafia i le HIV.

[Pusa/Ata i le itulau 6]

UA FAATOGAFITIA LE SELA E SE VAIRUSI POTO

Seʻi e laa tasi mai lava i le lalolagi itiiti o le vairusi po o le tamaʻi siama (HIV) lea e faatamaʻiaina sela e puipuia le tino mai faamaʻi. Ua faapea mai se saienitisi: “I le mavae o le tele ma tele o tausaga o oʻu autiloina vaega o le vairusi i se fāʻata faaelekitoronika e faalapopoʻa ai mea, e lē uma loʻu ofo ma maofa i le sologa lelei ma le lavelave o le fausaga o se mea e matuā itiiti lava.”

E laʻitiiti atu le vairusi i le paketeri (bacterium), o se isi foʻi ituaiga o siama ma e sili atu ona laʻitiiti le paketeri i le sela o le tagata. E tusa ai ma se tasi mekasini lauiloa, o le laʻitiiti tele o le vairusi HIV, e mafai e “ni vairusi e 230 miliona ona ofi i le piliota lea o loo i le faaiʻuga o lenei fuaiupu.” E lē mafai e se vairusi ona tupu ma faateleina seʻi iloga ua ofi i totonu o se sela ma puleaina ai malosiaga o le sela.

Pe a osofaʻia e le HIV le tino o le tagata, o le a faasagatau atu loa le HIV i le malosiaga lea o loo iai i le tino o le tagata e puipuia ai o ia. * O se faiga e tetee atu ai faamaʻi, lea e iai sela papaʻe o le toto ua faatupuina i mea lololo o ponaivi. E lua ituaiga sela papaʻe autū o loo iai, o sela T ma sela B. O isi sela papaʻe ua taʻua o phagocytes, po o sela “ʻai sela.”

E tofu lava le ituaiga o sela T eseese ma lona aogā. O sela T ua taʻua o sela fesoasoani, ua iai sa latou vaega autū e tetee atu i faamaʻi. O nei sela T fesoasoani, o loo fesoasoani lea i le mātauina o mea e afāina ai le tino, ma faatonuina le faia atili o sela mo le osofaʻia ma le faatamaʻiaina o le fili. E matuā faasagasaga atu la le HIV i nei sela T fesoasoani. E uunaʻia sela T e faaumatiaina, e latou te faatamaʻia sela o le tino ia ua faamaʻia i le vairusi o le HIV. O sela B e faia sela e faasagatau i siama, e gaoioi e tetee atu i faamaʻi.

O se Togafiti Poto

Ua taʻua le HIV o se vairusi. O le faapolokalameina o le ata o le HIV e sau lea mai i se ituaiga o aseti (acid) e taʻua o le RNA (ribonucleic acid) ae lē o le ituaiga lea e taʻua o le DNA (deoxyribonucleic acid). O le HIV e mai i se vaega o vairusi ua taʻua o lentiviruses talu ai e ui o loo maua ai se tagata ae e alu se taimi ona faatoʻā ali aʻe mai lea o āuga faigatā o lea faamaʻi.

E ofi atu loa le HIV i totonu o se sela o le tino, ona mafai loa lea ona faaaogā e le HIV le malosiaga o le sela e ola ai. E na te toe “faapolokalameina” le fausaga o le sela (DNA) e faia ai nisi sela o le HIV. Ae a o leʻi faia lea tulaga, e tatau ona sui le “auala e afuafuaina ai ona sela.” E tatau ona suia lona RNA e avea ma DNA ina ia mafai ona ōgatusa ma le sela o le tino o le tagata lona afuafuaina. Ina ia mafai ona faia faapea, ua faaaogā ai e le HIV se ituaiga o polotini e faaaogā e le sela o le tino ua taʻua o le reverse transcriptase. E oo ina mate ai le sela pe a uma ona afuafuaina le faitau afe o vaega o HIV fou. E faasolo atu le faamaʻi e nei vaega fou i isi sela o le tino.

E oo loa i le tulaga ua matuā faaitiitia ai lava sela T fesoasoani o le tino, o le a lofia loa le tino e isi faamaʻi e aunoa ma se teteega e toe mafaia i ai. O le a faigofie loa ona maua le tino i faamaʻi ma maʻi eseese. O lea ua oo loa ina maua le tagata i le AIDS. Ua taulau le galuega a le HIV i le faalēaogāina o le malosi o le tino e puipuia ai mai faamaʻi.

Ua na o sina faamatalaga faafaigofie lenā. Ae e ao lava ona manatuaina, e tele lava mea e lē o malamalama i ai i latou o loo suʻesuʻeina lea maʻi, faapea foʻi ma le faiga i o tatou tino e puipuia ai mai faamaʻi.

Ua toeitiiti atoa le luasefulu tausaga o alu ai le malosi, e lē gata i le mafaufau ae faapea foʻi ma le faaletino ma le tele o tupe, o ē e sili ona atamamai i le lalolagi aoao, o loo faia saʻiliʻiliga faafomaʻi e faatatau i lenei tamaʻi vairusi. O lea, ua tele mea ua mafai ona tatou iloa e faatatau i le HIV. I ni nai tausaga e leʻi leva atu nei, na faapea mai ai Dr. Sherwin B. Nuland, o se fomaʻi e faia taotoga: ‘E matuā ofoofogia mea ua iloaina e faatatau i lenei vairusi e faatamaʻia le puipuiga o le tagata mai faamaʻi ma le agaʻigaʻi i luma ua mafaia e tetee atu ai i lana osofaʻiga.’

Ae ui i lea, o loo faaauau pea le salalau atu o le faamaʻi oti o le AIDS, i se tulaga e matuā faapopoleina ai lava.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 26 Tagaʻi i le Ala Mai! faa-Peretania o Fepuari 8, 2001, itulau 13-15.

[Ata]

E osofaʻia e le HIV sela papaʻe o le tino e puipuia ai mai faamaʻi ma toe faapolokalameina sela e faia HIV

[Ē Ana le Ata]

CDC, Atlanta, Ga.

[Ata i le itulau 7]

E faitauafe talavou o loo ola e tusa ai ma faatulagaga a le Tusi Paia