Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“O le Mala e Sili Ona Mata‘utia i le Talafaasolopito o le Tagata”

“O le Mala e Sili Ona Mata‘utia i le Talafaasolopito o le Tagata”

“O le Mala e Sili Ona Mataʻutia i le Talafaasolopito o le Tagata”

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I AFERIKA I SAUTE

“E leai se taua i le lalolagi e tutusa lona mataʻutia ma le faamaʻi ua avea nei o se mala, o le AIDS.”—FAILAUTUSI O LE SETETE I LE IUNAITE SETETE O COLIN POWELL.

O IUNI 1981 na maua mai ai le uluaʻi lipoti aloaʻia e faatatau i le AIDS (faamaʻi ua maua ona ua faaitiitia le puipuiga o le tino). Fai mai a Peter Piot, o le faatonusili o le Polokalame Tuufaatasi a Malo Aufaatasi e faatatau i le HIV/AIDS (UNAIDS): “e leai ma se tasi o i matou na galulue mai i le amataga o le Aids na iloa le telē lea ua oo nei i ai le faamaʻi.” I le 20 tausaga talu mai ai, ua avea nei ma mala sili ona mataʻutia, ma e foliga mai o le a faaauau ona faateteleina.

E tusa ua silia ma le 36 miliona i latou ua pisia i le vairusi po o le siama faatupu maʻi o le HIV, ma le isi 22 miliona ua maliliu mai āuga o le AIDS. * I le tausaga 2000, e tolu miliona ua maliliu ona o le AIDS i le lalolagi aoao, o le fuainumera sili lea i se tausaga talu ona salalau lea faamaʻi, e ui lava o loo faaaogāina vailaau e tetee atu i lea vairusi, aemaise lava i atunuu mauʻoa.

Ua Matuā Sosolo le AIDS i Aferika

Ua avea le vaega o Aferika o loo i le itu i saute o le Sahara ma oganuu ua sili ona sasao ai lea mala, ma e tusa ma le 25.3 miliona ua lavevea ai. E 2.4 miliona ua maliliu mai āuga o le AIDS mai i lea lava vaipanoa i le tausaga e 2000, o le 80 pasene lea o le numera atoa mai le lalolagi aoao. Ua avea le AIDS ma pogai autū o le maliu i lea nofoaga. *

Ua numera silia Aferika i Saute i le lalolagi aoao i tagata ua maua ai i lea faamaʻi, e tusa ma le 4.7 miliona. E 5,000 pepe e fananau mai ma le vairusi HIV i masina taʻitasi. I lana saunoaga i le Fonotaga Faavaomalo lona 13 e faatatau i le AIDS, lea sa faia i Durban iā Iulai 2000, na faapea mai ai se alii na avea muamua ma Peresitene o Aferika i Saute, o Nelson Mandela: “Na matuā faateʻia i matou i le iloaina e faapea e tusa ma le ʻafa o a matou talavou o le a maliliu ona o le AIDS. O le tulaga e sili ona faapopoleina ai ona o nei tagata uma ua pisia, e pei ona faailoa mai e numera faamaumauina, faatasi ai ma mafatiaga o loo oo ai i tagata . . . sa ono mafai, ma e mafai foʻi, ona puipuia mai ai.”

Ua Matuā Sasao le AIDS i Isi Atunuu

Ua vave foʻi le faatoʻateleina o ē ua iai le vairusi i Europa i Sasaʻe, Asia, ma le Karipiane. I le faaiʻuga o le 1999, e toʻa 420,000 i latou ua pisia ai i Europa i Sasaʻe. E oo ane i le faaiʻuga o le 2000, o se fua maualalo o le faatelega ua oo i ai lenā fuainumera, e tusa lea ma le 700,000.

O se suʻesuʻega na faia i ni aai tetele e ono o Amerika na faaalia ai le 12.3 pasene o i latou e tauatane ua iai le vairusi o le HIV. E lē gata i lea, e na o le 29 pasene o i latou o loo iai lea vairusi o loo iloaina lo latou maua ai. Na faapea mai lē e suʻesuʻe i faamaʻi na taʻitaʻia lea suʻesuʻega: “Na matou matuā lagona le faavaivailoto i le iloa aʻe e toʻaitiiti lava tamāloloa ua iai le vairusi o le HIV o loo iloaina lea tulaga. O lona uiga la o tagata faatoʻā pisia ai, o loo pisia isi iā i latou e aunoa ma lo latou iloaina.”

I se fonotaga o ē atamamai faapitoa i lea faamaʻi i Suisilani iā Me 2001, na taʻua ai lea faamaʻi e faapea “o le mala ua sili ona mataʻutia i le talafaasolopito o le tagata.” E pei ona taʻua, ua matuā sili ona mataʻutia le sasao o le AIDS i nuu o Aferika o loo i le itu i saute o le Sahara. O le a talanoaina e le mataupu o loo sosoo mai le māfuaaga ua faapea ai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 O fuainumera ua taʻua, o le fua faatatau na lomia e le UNAIDS.

^ pala. 7 Tagaʻi i le Ala Mai! faa-Peretania o Fepuari 22, 2001, itulau 14-15.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 3]

“O le tulaga e sili ona faapopoleina ai ona o nei tagata uma ua pisia . . . faatasi ai ma mafatiaga o . . . tagata . . . sa ono mafai ma e mafai foʻi ona puipuia mai ai.”—NELSON MANDELA

[Ata i le itulau 2, 3]

O le toʻatele o tagata o loo maua i le HIV, e lē o iloa o loo latou maua ai

[Ē Ana le Ata i le itulau 3]

UN/DPI Photo s198594C/Greg Kinch