Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Asiasiga i se Togāfa‘i

Se Asiasiga i se Togāfa‘i

Se Asiasiga i se Togāfaʻi

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I AFERIKA I SAUTE

OU TE fiafia lava e ʻai faʻi. Ou te talitonu, e faapena foʻi le toʻatele o tagata. E lē gata i le manaia i le taumafa, ae e tele ai foʻi vaitamini, minerale, ma alavalava e aogā i le tino e maua mai i le faʻi. Pe e te fia iloa atili e tusa ai o lea fualaau ʻaina e aogā i le tino? E leʻi leva talu ai nei ona faasino mai iā te aʻu e se faifaatoʻaga ma lana avā le auala e tupu mai ai se tamaʻi faʻi mai se faʻi matua.

O Toni ma Marī (i luga), e fai se la faatoʻaga i Levubu i le Itumalo o Limpopo i Aferika i Saute. E tele ituaiga o laau totō e totōina i lo la faatoʻaga e 140 eka. Ae o le mea totō autū, o le faʻi. O loo manaʻo Toni e faamatala atili mai e faatatau i lea fualaau ʻaina alumia.

O le Tau ma Tulaga mo le Ola Lelei

Ua faamatala mai e Toni e faapea: “O le eleele e sili ona lelei, e tele ai le ʻele ma e faaleai se oneone e maua ai ma e lē maʻā foʻi. Ia loloto le palapala ma faigofie ona tafe ese ai le vai. E lauolaola lelei faʻi i nofoaga māfanafana. O le mea moni e fiafia tele le faʻi i le vevela. O le fua faatatau o le vevela i se tausaga i Levubu e tusa lea ma le 55 i le 95 tikerī Farenheit [12-35 tikerī Celsius].” Ina ua ou fesili e faatatau i le tele o le timu e manaʻomia, na tali mai Toni: “O le mea e manaʻomia e faʻi o le timu soo, a leai, ona tatau loa lea ona fui i vaiaso taʻitasi.”

Atonu o foliga o le faʻi e foliga mai o se laau, ae o lona ogafaʻi e lē o se ogalaau ae o laufaʻi ua matuā putuputu faatasi. O le mea moni, o le faʻi e i le ʻauaiga o laau e taʻua o herbs. O le pogati moni o le faʻi, lea o loo i lalo o le palapala ma e taʻua o le tafuʻe faʻi. O le tafuʻe faʻi e feosofi mai ai aa, lau faapea ma se tūmoa lapoʻa lanu violē lea e oso mulimuli ane. E feosofi mai ai foʻi tatupu ia e mulimuli ane i le avea ma tamaʻi faʻi.

E tolu vaega o le tuputupu aʻe o le faʻi, lea e taʻu e le ʻaufaifaatoʻaga i Aferika i Saute o “le tinā, o lana tama, ma le tama a lana tama.” (Tagaʻi i le ata.) E fua le “tinā” i le tausaga nei, fua “lana tama” i le tausaga lea, ae fua “le tama a lana tama” i ona tua atu. E fai si tele o “tama” a le “tinā” e tātupu ane i autafa o lo latou “tinā.” A oo loa ina lua futu pe ā le uumi o ia tamaʻi faʻi, ona taseʻi ese loa lea ae tuu ai na o le tamaʻi faʻi e sili ona lelei.

O le tūmoa telē lanu violē lea o le a mulimuli ane avea ma aufaʻi, e amata mai lava lana tupu i le tafuʻe faʻi, e oso mai i totonu o le faʻi, ma mulimuli ane tautau mai i le va o laufaʻi pito i luga e lua o le faʻi. A oo ina toʻulu ese fua o le tūmoa, ona aliali mai ai loa lea o tamaʻi taifaʻi fou pe tusa o le 10 e oo i le 15 le tele—o sē tasi e lē masani ona vaai i ai, e foliga mai o loo ū luga i lalo! E tusa ma le 20 pe sili atu foʻi faʻi e maua i se taifaʻi.

Le Taimi o le Seleselega

E eseese lava le umi ona faatoʻā matua lea o le aufaʻi, pe ā ma le tolu i le ono masina, e faalagolago lava i le vaitaimi o le tausaga. E ui ina lanumeamata le aufaʻi, ae afai ua matua ona seleseleina loa lea. O le mamafa e masani ai se aufaʻi ua lelei mo le faatau atu e tusa lea ma le 75 pauna [35 kilo]. Pe a oo i le vaitaimi o le seleselega, e faamaulu le aufaʻi i se pepa iila uliuli ina ia lē unoʻoa ai a o laʻuina atu i le taavale toso i le fale e faopusa ai. O i inā e vaevae ai taifaʻi, a lē taʻitolu pe taʻiono faʻi i se vaega, ona fui lea i se vailaau tapē lega.

I Aferika i Saute lava ia, e tuu faʻi i atigipusa pepa faapitoa ma tuuina loa i se potu e faapula ai. Ua faaaogāina se kasa e taʻua o le ethylene, e faapula ai faʻi. * E tasi pe lua ni aso e tuu ai faʻi i lea nofoaga faapitoa, ona aauina atu loa lea auā le fofoga taumafa o le ʻaufaatau.

Ua ʻataʻata Toni ma faapea mai: “Ou te lē gugutu atu, ae ou te talitonu e sili atu le manaia o faʻi mai Levubu i le tausami, masalo ona o le lelei o le matou eleele. E na o si o matou atunuu lava o loo taumafaina la matou faʻi ona e fai si mamao mai le taulaga lea e mafai ona laʻu ese atu ai i isi atunuu.”

E Aogā mo Lou Soifua Mālōlōina Lelei

E tele le potassium (o se minerale) i faʻi. Ua faamatala mai i le mekasini faa-Peretania o le Soifua Mālōlōina i se mataupu e faatatau i faʻi e faapea: “E tele suʻesuʻega ua faaalia mai ai le aogā o lea minerale, e faamalolosi ai ou ponaivi ma faaitiitia ai le maua i le toto maualuga, po o le pē o le itu o le tino.” Ua faapea mai atili le mekasini: “O loo iai i faʻi le folate, o se ituaiga o vaitamini B e aogā tele i le puipuia o le fananau mai o pepe ma ni faalētonu, ma o lea e matuā tāua ai lava mo i latou o loo maʻitaga po o i latou o loo i tausaga ua mafai ona maua ai se pepe.” O loo iai foʻi isi minerale tāua e pei o le magnesium, lea e fesoasoani i ponaivi e mitiia le calcium (o se isi minerale), ma faatumauina ai le malosi.

E 18 aseti (amino acids) e faia aʻe ai polōtini i le faʻi, e aofia ai ma aseti tāua uma, o ituaiga e lē o lava ona fai e lou tino, po ua lē mafai lava foʻi ona fai. E 22 pasene le suka ma le māsoā e maua i le faʻi, lea e vave ona maua mai ai le malosi pe a taumafaina ona e faamalūgofie. Ua fiafia Marī e faaopoopo mai e faapea: “E tele foʻi le vaitamini A, B, ma le C e maua i le faʻi. E lē gata i lea, e foliga e vave ona maʻona le tagata pe a taumafa i le faʻipula ona e fai si faigatā ona taumafa tele i ni faʻipula i se taimi e tasi.” Ia taumafa laʻia sau faʻipula, e lē gata ina lelei mo oe, ae o le manaia ia i le tofo.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 A oo ina pula le faʻi, e maua mai ai le kasa o le ethylene lea e atili ai ona pula le faʻi. O lea la, o le isi auala e faapula ai faʻi mata, o le tuu faatasi lea ma ni nai faʻipula.

[Siata/Ata i le itulau 26]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Laufaʻi

Tūmoa/faʻi

Pāfaʻi

Le eleele

Aʻa

Tafuʻe faʻi

[Ē Ana le Ata]

Ata: Kopiina mai le ata i le The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

[Siata/Ata i le itulau 27]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Tinā

Lana tama

Tama a lana tama

[Ata i le itulau 27]

E avea le tūmoa telē lanu violē ma aufaʻi

[Ē Ana le Ata]

Puʻeina e Kazuo Yamasaki

[Ata i le itulau 28]

Seleselega (i le agavale); ua amata ona ola se togāfaʻi fou (i luga)