Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Suria—Toēga e Faamanatu Mai ai Aso Anamua

Suria—Toēga e Faamanatu Mai ai Aso Anamua

Suria—Toēga e Faamanatu Mai ai Aso Anamua

SA I se tasi o magāala o le lalolagi anamua, ma o se nofoaga sa fetaiaʻi ai ala mo faigāmalaga mai le Metitirani agaʻi i Saina, ma mai Aikupito i Anatolia. Sa sopoʻia e ʻautau mai Aikupito, Akata, Eleni, Papelonia, Peresia, ma Roma ona ogāeleele. I senituri mulimuli ane, na sopoʻia ai e tagata Take ma i latou na tauina taua paia. I nei ona pō, sa vatau vaegāʻau a Falani ma Peretania ona o lo la fia puleaina.

O loo taʻua pea se vaega o lea vaipanoa i le taʻu na iloa ai i le faitau afe o tausaga ua tuanaʻi—Suria. E ui ua tele suiga i lea vaipanoa, ae o loo vaaia pea le tele o toēga mai i lona talafaasolopito. O se nuu e naunau tele i ai tagata suʻesuʻe i le Tusi Paia, ona sa iai se vaega tāua a Suria i le talafaasolopito o le Tusi Paia.

TamasekoO se Aai Anamua

Seʻi tagaʻi la i le laumua o Suria, o Tamaseko, e fai ma faaaʻoaʻoga. Ua taʻua e faapea o se tasi o aai e sili ona leva lea i le lalolagi o loo mau ai pea tagata talu mai lona amataga. O loo i le auvae mauga o atumauga e taʻua o Amana, ma e tafe ai le vai o le Apana (Barada). Ua tele senituri o avea Tamaseko ma nofoaga e mālōlō i ai tagata malaga ona o loo sosoo ma le toafa tele i Suria. Atonu na ui atu i lea aai le augātamā o Aperaamo a o ia faimalaga atu i le itu i saute agaʻi i Kanana. Sa ia aveina se tagata mai “Tamaseko” e igoa iā Elisara e fai ma ana auauna.—Kenese 15:2.

Pe a ma le afe tausaga mulimuli ane ai, na tau ai tupu Suria mai Sopa ma Saulo, le tupu muamua o Isaraelu. (1 Samuelu 14:47) Sa fetauaʻi foʻi Tavita, le tupu lona lua o Isaraelu, ma tupu o Arama, (le taʻu faa-Eperu mo Suria), ma na ia faatoʻilaloina i latou ma ‘tuuina ni leoleoga i Suria Tamaseko.’ (2 Samuelu 8:3-8) Na faapena ai lava lea ona feitagaʻi Isaraelu ma Suria mo se taimi umi.—1 Tupu 11:23-25.

E foliga mai e oo ane i le uluaʻi senituri T.A. ua fai ifo le feitagaʻi o tagata Suria ma tagata Iutaia. Sa iai foʻi ni sunako Iutaia i Tamaseko i lenā vaitaimi. Atonu o e manatuaina e faapea na faaliliuina Saulo o Taso (lea na taʻua mulimuli ane o Paulo) i le Faa-Kerisiano, a o ia malaga atu i le ala mai Ierusalema agaʻi i Tamaseko.—Galuega 9:1-8.

E lē o mafai ona vaaia i Tamaseko i ona pō nei se faamaoniga o le malaga a Aperaamo, po o le manumalo o Tavita. Ae e iai ni toēga o le aai tuai o Roma faapea ma le alatele i lea aai tuai e taʻu o le Ala Saʻo. O le ala lea sa iai se fale na maua atu i ai e Anania Saulo ina ua mavae lona faaliliuina faavavega i le Faa-Kerisiano i tala atu o Tamaseko. (Galuega 9:10-19) E ui e iai se eseesega tele o lea ala i ona pō o Roma ma le mea o loo iai i aso nei, o i inā na amata ai le galuega mataʻina a le aposetolo o Paulo. E gata mai le Ala Saʻo i le faitotoʻa Roma e taʻua o le Faitotoʻa i Sasaʻe (Bab-Sharqi). O fale o le aai e i luga o le pa, ma o lo tatou iloa o lenā tulaga ua fesoasoani e tatou te malamalama ai i le auala na mafai ai e Paulo ona sola ese e ala i le tuuina ifo i se ato i se faamalama i le pa.—Galuega 9:23-25; 2 Korinito 11:32, 33.

Palamira—Se Nofoaga mo Mālōlōga

Pe ā ma le tolu itula e malaga atu ai se taavale agaʻi i mātū i sasaʻe o Tamaseko ona tau atu lea i Palamira, o se nofoaga e mataʻina i ona toēga mea mai anamua. O loo taʻua o Tatemora i le Tusi Paia. (2 Nofoaiga a Tupu 8:4) O lenei aai e i le va o le Sami Metitirani ma le vai o le Eufirate. E maua ona vai mai ni vaipuna i lalo o le eleele lea e puna aʻe mai vai o loo tafe mai mauga i le itu i mātū. O le ala sa masani ona uia e tagata faatauoloa i le va o Mesopotamia ma nuu o loo i le itu i sisifo, e ui atu i le vaipanoa ua taʻua o le Laufanua Lauolaola, ma o le ala sa i le itu i mātū o Palamira. Talu ai le faalētonu i le tulaga faapolotiki i le itū i mātū i le uluaʻi senituri T.L.M., na manaʻomia ai se ala e sili atu ona puupuu ma vave e lata ane i le itū i saute. O le taimi la lenā na amata ai loa ona lauolaola Palamira.

Sa avea Palamira ma vaega o le itumalō o Suria, lea na pulea e Roma, ona sa fai ma puipuiga o lea emepaea i le itū i sasaʻe, ae na mulimuli ane avea ma mālō tutoʻatasi. I autafa o le alatele sa iai ni malumalu tetele, ni maa faamanatu faaʻofuʻofu tetelē, o fale taele mo le lautele, ma se fale faafiafia. I lalo ifo o faapaologa na talitali e pou tetele sa iai ala i itu e lua o le ala tele lea sa savavali ai tagata. Sa faamolemoleina ia ala ae e leʻi faamolemoleina le ogatotonu sa tuu e feoaʻi ai kamela sa faaaogā e tagata faimalaga na ui ane ai. Sa avea Palamira ma nofoaga e mālōlō ai tagata faatauoa o ē na femalagaaʻi mai le va o Saina ma Initia i le itu i Sasaʻe, ma tagata Eleni ma Roma i le itu i Sisifo. Sa faamalosia lo latou totogia o lafoga i mea e pei o ie silika, mea faamanogi meaʻai, ma isi oloa sa latou felaʻuaʻia.

I le vaitaimi sili ona taugalelei o Palamira i le senituri lona tolu T.A. e 200,000 le aofaʻi o tagata na nonofo ai. O le vaitaimi tonu lea na tau ai lona tupu tamaʻitaʻi malosi o Sinoia ma Roma, ma iʻu ina faatoʻilaloina ai i le 272 T.A. Na faapea ai ona faataunuuina e Sinoia e aunoa ma lona iloaina, se vaega o le valoaga na tusia e le perofeta o Tanielu pe a ma le 800 tausaga muamua atu. * (Tanielu, mataupu 11) Ina ua mavae le toʻilalo o Sinoia, na avea Palamira mo sina taimi ma se aai e puipuia le emepaea o Roma, ae e leʻi toe tutusa lava lona tulaga lelei ma le matagofie ma lea na iai muamua.

Faasolo Atu i le Eufirate

Pe a malaga mo le tolu itula i se taavale agaʻi i mātū i sasaʻe, e ui atu i le toafa, ona taunuu atu lea i le taulaga o Dayr az Zawr, o i inā e vaai ai i le vaitafe telē o le Eufirate. E amata mai le tafe a lenei vai ua lauiloa mai i atumauga o Anatolia i sasaʻe (Take i Asia), ma oo atu ai i Suria mai i le itu i mātū o Karekimisa, ma agaʻi atu i saute i sasaʻe e ui atu i Suria ma oo atu ai i Irake. E lē mamao ma le tuaoi o Irake ua iai ni toēga o ni aai anamua e lua o Suria.

I le onosefulu maila [100 kilomita] i le itu i saute i sasaʻe, i se piʻoga i le vai o Eufirate, o loo iai i inā ni toēga o faatafunaga o se aai sa nofo ʻolo e taʻu o Dura-Europos. Pe a toe malaga atili mo se isi 15 maila [25 kilomita] agaʻi i saute sasaʻe ona tau atu lea i Mari. Sa avea muamua ma aai lauolaola i fefaatauaʻiga ma pisinisi, ae na faatafunaina e le tupu Papelonia o Hamurapi i le senituri lona 18 T.L.M. A itiiti mai pe tusa ma le 15,000 papa omea o loo iai ni tusitusiga ua maua mai toēga o le maota o le tupu, ma ua tele ni mea e iloa ai e faatatau i le talafaasolopito o lenā vaitaimi.

Ina ua faatafunaina e fitafita a Hamurapi le aai, na latou faaleagaina vaega pito i luga o pa, ma na toʻulu ifo ma tumu ai potu i lalo i piliki ma palapala. O lea tulaga na avea ma mea e tanumia ma puipuia ai ata na valiina i pa o fale, o faatagata, o mea e faia i le ele, ma le tele o isi mea taulima. Na faatoʻā maua ia mea i le tausaga e 1933 ina ua aliaʻe i eligā palapala a se vaega o ni tagata Falani e suʻesuʻe i toēga o mea anamua. E mafai ona maimoa i nei mea mai anamua i fale mataaga i Tamaseko ma Alepo, ma Pale.

Aai Anamua o Suria i Mātū i Sisifo

E oo atu lau malaga i Alepo (Haleb) pe a mulimuli atu i le Eufirate agaʻi i mātū i sisifo. O Alepo e pei o Tamaseko, ua manatu e faapea o se tasi lea o aai sili ona leva o loo aināina pea talu mai lona amataga. O Alepo, o se tasi o aai e mananaia tele ona maketi po o pasā ia e fai o latou faamalumaluga, i nuu o Sasaʻe Tutotonu.

I saute o Alepo o loo iai Tell Mardikh, o le mea na iai le aai ma o se setete foʻi, e taʻua o Epela (Ebla). Sa avea Epela ma aai sa malosi i fefaatauaʻiga ma na ia pulea Suria i mātū i le vaeluaga mulimuli o le meleniuma lona tolu T.L.M. O le eliina o lenā laueleele mo le sailia o mea mai anamua na maua ai ni toēga o le malumalu na tuutoina atu i le atua fafine Papelonia o Ishtar. Na maua ai foʻi ma se maota o se tupu, ma i ona potu e teu ai faamaumauga na maua ai ni papa omea e 17,000 le aofaʻiga. E mafai ona maimoaina nei toēga mai Epela i le fale mataʻaga i Idlib, o se taulaga laitiiti e 15 maila [25 kilomita] lona mamao mai Epela.

O Hama e i saute i le ala i Tamaseko, ma o loo taʻua o Amato i le Tusi Paia. (Numera 13:21) O le vai o Orontes e ui atu i Hama, ma ua avea ai Hama ma se tasi o aai e sili ona manaia i Suria. E sosoo Hama ma Ras Shamra, o le mea sa iai le aai anamua o Iukariti. Sa avea Iukariti ma aai e olaola i fefaatauaʻiga ma sa malosi ai le tapuaiga iā Paala ma Takono. Talu mai le 1929, ua maua ai e tagata mai Falani e suesue i toēga mea mai le palapala le tele o papa omea ma apamemea o loo lolomiina ai ni tusitusiga. E tele mea ua iloa mai ai e faatatau i le tulaga matagā o le tapuaʻiga iā Paala. O se fesoasoani lea iā i tatou e malamalama atili ai i le māfuaaga na faasalaina ai i le oti e le Atua, tagata Kanana o ē na tapuaʻi iā Paala.—Teuteronome 7:1-4.

Ioe, o loo mafai pea ona vaaia toēga mai anamua i Suria i ona pō nei.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 Tagaʻi i le mataupu “Le Masiofo Foga Uliuli o le Toafa o Suria,” i le Olomatamata o Ianuari 15, 1999, lomia e Molimau a Ieova.

[Faafanua i le itulau 23]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

SAMI METITIRANI

‐‐ O tuaoi o loo vātau ai

AIKUPITO

ISARAELU

IORITANA

LEPANONA

SURIA

TAMASEKO

Apana

Orontes

Hama (Hamath)

Iukariti (Ras Shamra)

Epela (Tell Mardikh)

Alepo (Haleb)

Karekimisa (Jerablus)

Eufirate

Sinoia

Dayr az Zawr

Dura-Europos

Mari

Palamira (Tatemora)

IRAKE

TAKE

[Ata i le itulau 22]

O Tamaseko ( i lalo) ma le Ala Saʻo (i luga)

[Ata i le itulau 23]

O fale faaʻofuʻofu

[Ata i le itulau 23]

Iukariti

[Ata i le itulau 23]

Hama

[Ata i le itulau 24]

Mari

[Ata i le itulau 24]

Alepo

[Ē Ana le Ata]

© Jean-Leo Dugast/Panos Pictures

[Ata i le itulau 24]

Maota o le tupu, i Epela

[Ata i le itulau 24]

Leoleo mamoe i Sinoia

[Ata i le itulau 24]

Palamira

[Ata i le itulau 24]

Le vaitafe o le Eufirate i Dura Europos

[Ē Ana le Ata i le itulau 23]

Tamaiti: © Jean-Leo Dugast/Panos Pictures; fale faaʻofuʻofu: © Nik Wheeler