Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Nofoaga Faasao o Nairobi—Le Nofoaga e Sa‘oloto ai Manu

Nofoaga Faasao o Nairobi—Le Nofoaga e Sa‘oloto ai Manu

Nofoaga Faasao o Nairobi—Le Nofoaga e Saʻoloto ai Manu

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I KENYA

UA TĀ tonu le ʻafa o le ono i le taeao. O loo oso aʻe le la i le itu i sasaʻe, ma e pei o se maatāua lanu mūmū matagofie tele. Ua taʻu mai ai ua amata foʻi se isi aso fou, ma ua susulu atu ona ave i faamalama tioata o ofisa maualuluga, ma ua aulelei lava lona lanu auro i le vaai. Ae o loo iai se mea mataʻina o loo tupu i se vaipanoa e lē mamao tele mai i ia ofisa.

Ua fai si umi o totolo faananā atu se leona i tua o se aila, ma o loo ia lafilafi solo i vaovao uumi. Ua iloa e le aila lona lamatia, ma sola ese loa faatopetope. Ua alu atu ma le atoa le leona e tuli. Ua amata se tuliga mataʻutia. A maua le aila e le leona, ia ua uma loa lona ola auā e na o le meaola e sili ona saosaoa ma malosi e umi ona ola.

O tuliga mataʻina faapena, e tutupu pea i aso faisoo i le Nofoaga Faasao o Nairobi, e i le taufaasiʻusiʻuga o le aai o Nairobi, le laumua o Kenya. O tuaoi e sili ona lalata ane i meaola o loo iai i inā, o tagata. I le 1962, na vaaia ai se leona o fealuaʻisolo i fafo o se faletalimālō taugatā, atonu o loo toe fia maua lona laueleele telē lea sa taataa ai muamua. Na faapefea ona mau faatasi nei meaola taaloa ma tagata o lea aai?

Se Amataga Faigatā

E leʻi faigofie le faavaeina o lea paka. Na iai ni toʻatugā na manaʻomia ona foʻia ina ia mafai e manu ona ola lelei i se nofoaga e malupuipuia. A o leʻi oo mai i le 20 senituri, sa taaloa nei manu i vaipanoa tetele o Aferika i Sasaʻe. Ua masani lava tagata o lea vaipanoa e feola faatasi ma meaola taaloa, e faatataa lava a latou lafumanu e latalata i le mea o tataa ai ia manu. Na manatu isi e faatatau i nisi o nei manu taaloa e pei o ni a latou lava manu e faaaogā mo meaʻai!

Peitaʻi ane, na faimalaga ane i le atunuu tagata e fai ma a latou taaloga le fanafana, ma o lo latou faanaunauga, ia tele ni a latou meaola taaloa lapopoʻa e tafanaina. E pei o Theodore Roosevelt, o lē sa avea muamua ma peresitene o le Iunaite Setete, na malaga atu i Kenya i le 1909 e aoina ni laau ma paʻu o manu mai lea nofoaga mo falemataʻaga. E 600 lana ʻautautua ma tagata e agavaa i le fanafana sa i lana ʻaumalaga, ma e silia ma le 500 manu na latou fasimateina ma auina atu o latou paʻu i le Iunaite Setete. I le taimi lava lea e tasi, sa iai foʻi se isi tagata fanafana lauiloa, o Eteuati, le Aloalii o Uelese. O mea na la faia na māfua ai le fiafia o tagata e faimalaga atu e fanafana i inā. O le mea moni, e sili atu ona saosaoa le pulufana ma saʻo lana alu na i lo se aufana ma se aū.

Ina ua māeʻa le fausia o le ala nofoaafi lauiloa e sau mai Kenya e oo atu i Uganda (Lunatic Line), na mafai ai loa ona oo atu tagata ma nofoia le vaipanoa o Nairobi, ma na atili ai ona faaitiitia le mea e tataa ai manu taaloa. E foliga mai ua oo mai lava le taimi o le a lē toe maua ai nei manu mai i lea vaipanoa.

Ae, i le faagasologa o tausaga mai le 1930-1939, na iai nisi na faaalia o latou manatu auā le lelei o manu. O Archie Ritchie, o se alii e vaaia ma puipuia manu i lea taimi, faapea ma Mervyn Cowie, o se suʻetusi, o ni tagata ia na auai faatasi ma isi i le faaalia o so latou leo e tetee atu i le faileagaina o manu. E ala i fonotaga ma faasalalauga, na latou talosaga atu ai iā i latou e pule, ina ia avea lea nofoaga ma paka a le atunuu ina ia faaitiitia ai pe taofia ai foʻi le faaumatiaina o manu. Sa leʻi naunau i ai le malo i lea fuafuaga. E leʻi manaʻo e faaaogā se ogaeleele mo le tausia o laau ma manu ae o lea o le a avea ma se nofoaga e faamautū ai se aai e sili ona telē i Aferika i Sasaʻe.

Sa oo se tulaga faigata i taumafaiga e avea lea nofoaga ma nofoaga faasao i le vaitaimi o le taua lona lua o le lalolagi, ina ua avea lea ogalaueleele ma nofoaga e fai ai faataʻitaʻiga a fitafita, ma faaleagaina ai. Na afāina ai foʻi manu i le taimi o le taua. Talu ai le iai pea o fitafita i lea vaipanoa, sa oo ai ina lē fefefe manu i tagata, ma na tulaʻi mai ai se tulaga e ono faatamaʻia ai e manu ia tagata. Ina ia puipui e tusa ai o lenā tulaga, na tapēina ai isi manu, e pei o le leona fafine na faaigoa iā Lulu, ma leona uma i lana lafu, o se lafu sa fiafia tele i ai tagata.

Peitaʻi ane, na toe suia le manatu o le malo ma na mafai ai loa ona foʻia le tele o faafitauli, ma taulau ai loa le faamoemoega o tagata e lagolagoina le faasaoina o manu. O lea la, ina ua mavae se taimi umi ma le fitā i le tau atiina aʻe, na faavaeina ai loa le Nofoaga Faasao o Nairobi iā Tesema 16, 1946 ina ua sainia lona pepa e tatala aloaʻia ai e le kovana o Kenya i lenā taimi, o Sir Philip Mitchell. O se paka muamua lea o ia ituaiga o paka i Aferika i Sasaʻe.

O se Nofoaga e Olioli ai Tagata Tafafao

E laʻitiiti le Nofoaga Faasao o Nairobi pe a faatusatusa atu i isi nofoaga faasao mo manu i Aferika i Sasaʻe. O lona telē, e tusa lea ma le 45 maila faatafafā [117 kilomita faatafafā] ma o le faitotoʻa e ui atu ai i totonu, e lē atoa se 6 maila [10 kilomita] lona mamao mai le ogatotonu o le aai o Nairobi. Ae, o lona tulaga laʻitiiti lenā, ua ala ai ona taʻutaʻua. E lē tele ni nofoaga i le lalolagi e te maua ai se vaaiga matagofie e pei o le nofoaga lea e faasao ai manu—o se vaaiga e lē laumaua ona o le telē o le eseesega o le aai o loo televave lona atiina aʻe, ae o lea o loo sosoo ma le togāvao o Aferika.

Seʻi vaganā ai le elefane, ua mafai e le tagata asiasi atu ona vaai i le tele o ituaiga o manu tetelē i se aofaʻiga tele, ona o le laʻitiiti o lea ogalaueleele, pe a faatusatusa atu i isi nofoaga faasao e sili atu ona tetelē. E 100 ituaiga o manu vaefā eseese o loo iai, ma e sili atu ma le 400 ituaiga o manufelelei i inā. E lata le paka i le malaevaalele faavaomalo o Nairobi i le itu e lele mai ai vaalele e tū laueleele.

E mafai e se tagata maimoa i Nairobi ona alu ese mai le faletalimālō manaia i le aai, ma malaga atu lana taavale e pasi atu i ofisa matagofie, ma e lē umi ae taunuu atu i se ogalaueleele e foliga e mai anamuā, e tele ai vaovao, ma vaomatua. O loo vaaia ai leona ma isi manu tulimanu o loo ola e pei ona masani ai. O se vaaiga e faigatā ona faagaloina le tuliina e nei manu ʻaimanu o isi manu a o loo iloa atu i talaatu o lea vaaiga ia fale maualuluga ma matagofie o le aai.

E matuā faatumulia le paka i meaola taaloa eseese, e pei o pafalō, o nameri, o cheetah, o giraffe, o manukī, le faitau selau o ʻaila, faapea ma le rhino lanuuliuli, lea ua seāseā ona vaaia ma ua lamatia foʻi le iai pea o lea manu i le lumanaʻi. O le tele o nei manu e mau ai lava i le paka i o latou olaga atoa. I le vaitaimi o le mūgalā pe tusa o Fepuari po o Mati e oo iā Aokuso po o Setema, e ō ane ni lafu o ituaiga o manu e faimalaga solo, e pei o le wildebeest (manu e pei o se pafalō) e mau ai i autafa o vai o loo iai i le paka.

O isi vai, ua taʻua o vai e nonofo ai puaasami ona o i inā e faamāgoto ai i le aso atoa ia manu e pei o ni paelo lo latou lapopoʻa. Seʻiloga e oo i le pō ona mānu ane lea mai le vai e saʻili ni a latou meaʻai. O loo iai i talaane o nei vai ia ni ala sopo ua uma ona fuafuaina e mafai ona savalivali ai se tagata. Ae, e ao ona faaeteete: E ono tupu iā te ia se tulaga lamatia, talu ai, e tele korokotaila e nonofo ai i vai ma e masani ona tāʻotoʻoto i autafa o le vai. E faigatā ona iloa atu e se tagata pe a lē masani ai. Afai la e lē fia avea oe ma taumafataga a le korokotaila, e ao ona lua ō ma se tagata e vaavaaia le paka.

E tele ni ituaiga eseese o manufelelei o loo maua ai i lea paka. O le manu fai apaʻau e pito i telē i le lalolagi, o le iaena (renani), e tusa ma le fitu futu [2 mita] lona maualuga, e mau ai pea i lea paka. Ae i luga aʻe o le paka, o loo feleleaʻi ai i le vanimonimo o le aai le oseni, o se manulele e inoino i ai le toʻatele o tagata. E ui ina auleaga i le vaai, ae e tele sona aogā i le siʻosiʻomaga o le paka, ona e na te ʻaina ni meaola mamate ma faamamā ese ai mai i le ono aafia ai o isi manu i ni siama.

I nisi taimi, e te vaaia ai le manulele e taʻu o le secretary. E iai i tua o ona taliga ni fulu e pei lava o se peni fai i fulu ia sa masani ona faaaogā i aso anamua. E foliga pisi lava o ia i taimi uma, e topetope atu i lea mea ma lea mea. O le hammerkop, crowned crane, saddle-bill, ma cattle egret, o nisi ia o manulele eseese e nonofo ai i le paka.

E ui ina e lē o se paka e telē tele, ae e tele ni ituaiga o siʻosiʻomaga eseese mo manu ma laau eseese o loo iai. I le itu i sisifo, o loo iai se vaomatua lea e aofia ai le 6 pasene o le ogalaueleele, ma e 27 i le 43 inisi [700 i le 1,100 milimita] le tele o le timuga e maua ai i le tausaga. E maua ai i lea vaipanoa le tele o laau e aofia ma le ifi ma le laau felanulanuaʻi manaia e taʻua o le lauʻulu (croton). O le itu i saute ma sasaʻe o le paka e iai laufanua laugatasi ma vanu, ma ni faasologa o atumauga ma aʻega. O le tele o timuga e maua i lea vaipanoa e 19 i le 27 inisi [500 i le 700 milimita] i le tausaga. Ua avea ma se siʻomaga e tau leai ni laau vagana ai le ituaiga o vaovao e taʻu o le Red oat, ma laau e pei o le pama o le toafa, arrow-poison tree, ma ituaiga eseese o le setima.

O se isi mea e manaia i le matamata, o papa tetelē ma maualuluga pe ā ma le 330 futu [100 mita] le faasasaʻo o lo latou maualuluga aʻe mai i vanu. Afai e fia āʻea e se tagata aʻe mauga, e lē faigofie!

Lē Mautinoa le Tumau Pea o le Paka

O le tele o faafitauli i le faasaoina o manu taaloa, e tasi lava le māfuaaga—o tagata. Ona o le atinaʻeina o lea vaipanoa e ono mou atu ai lea Nofoaga Faasao o Nairobi. O loo faaauau pea ona tuputupu aʻe Nairobi, o le aai lea na māfua ai ona lauiloa le paka i le lalolagi, ma ua itiiti ai le vaega o ogalaueleele o totoe mo meaola e mau ai. Ua faatuputupulaʻia le aofaʻi o tagata e nonofo i le aai ma ua faapena foʻi ona manaʻomia ai le laueleele, o se tulaga e lē mafai e meaola o le paka ona taofia. Ua avea foʻi vai lafoaʻi mai falegaosimea o loo lalata ane ma tulaga e lamatia ai meaola ma laau eseese i le paka.

O se isi vala e tāua tele mo le sologa lelei o le paka o le iai lea o se ogalaueleele e avea ma ala mo manu femalagaaʻi. E tele se vaega o le paka o loo siʻoina i se pa ina ia taofia ai le tataa atu o manu i le aai. O le faateleina o faatoʻaga ma lafu manu a tagata ua faia, ua māfua ai ona faaitiitia le vaega sa faasaoina i le itu i saute mo le faimalaga mai o manu femalagaaʻi i totonu ma fafo o le paka. E mafai ona oo se tulaga pagatia i manu pe afai ae tapunia lea avanoa. O manu e tataa ese atu mai le paka o le a lē mafai ona toe foʻi ane i ai pe afai e faaauau pea le faateleina o tagata e faaaogāina ia ogalaueleele. Ina ia faasaoina le ogalaueleele e femalagaaʻi ai manu, ua lisiina ai e le Kenya Wildlife Service, o le faalapotopotoga sili a le atunuu mo le faasaoina o manu taaloa, le fanua lea e sosoo ma le paka. E ui i ia faafitauli, i tausaga taʻitasi, ua tosina atu pea le faitau afe o ē maimoa e matamata i vaaiga matagofie i le Nofoaga Faasao o Nairobi.

[Ata i le itulau 28]

Giraffe

[Ata i le itulau 29]

Nameri

[Ata i le itulau 30]

O se lafu kasita

[Ata i le itulau 30]

Korokotaila

[Ata i le itulau 30]

Leona

[Ata i le itulau 30]

Crowned crane

[Ata i le itulau 30]

Rhino uliuli

[Ata i le itulau 30]

Iaena