Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoota‘iga i lo Tatou Lalolagi

Fesoota‘iga i lo Tatou Lalolagi

Fesootaʻiga i lo Tatou Lalolagi

“Ana lē seanoa fesootaʻiga, semanū ua pei tagata ma manu, o ni motu e tuese mai i isi motu.”—Le tusi faa-Peretania, O le Gagana a Manu.

I SO O se vaega o vaomatua, se pupuvao, ma i lou lava foʻi togālaau, e tele meaola eseese o loo fesootaʻi atu le tasi i le isi. Ua toe taʻua foʻi e le tusi O le Gagana a Manu: “E faaaogāina e manu uiga ma lagona eseese, faapea ma tāga eseese i vaega eseese o o latou tino; e fesootaʻi ai, a lē i se auala iloagatā, po o se auala e matuā manino lava, e pei o le manu lea e tusa lona telē ma se pusi (skunk), ma pe a fefe i se mea, e faailoa mai e ala i le faamatuu atu o se manogi e namu leaga. E faaaogā foʻi e manu auala eseese e tagi ma pepese ai; ma faia ni faailoilo i se auala tau eletise; pe e feʻemoʻemoaʻi; po o le sui foʻi o le lanu o le paʻu. E mafai foʻi ona ‘sivasiva;’ ma tātā pe faatetetete le ogāeleele o loo latou savavali ai.” Ae o ā uiga o nei faailoilo eseese?

Ua mafai ona iloa e saienitisi le uiga o faailoilo a manu e ala i lo latou mātau ma suʻesuʻe i ai. O se faataʻitaʻiga, na latou mātauina e faapea, pe afai e vaaia e se ituaiga o moa laʻitiiti (bantam) se manu e ʻaina o ia e pei o se alope, ona pisapisaō lea ma toʻutoʻu ina ia lapataʻia ai isi moa. Ae afai e na te vaaia se aeto, e iʻī ma e umi lava lana tagi. E eseese lava uiga o tagi e tusa o le lamatiaga lea ua vaai i ai le manu, ma e taʻu mai ai, e iai uiga patino o fesootaʻiga a manu. Ua faapena foʻi ona mātauina le eseese o uiga o tagi a isi manufelelei.

Ua faapea mai se tusi: “O se tasi o ala autū e suʻesuʻe ai fesootaʻiga a manu, o le puʻe lea o se tagi patino, ona toe tā lea a o lagona mai e manu ma vaai pe o tusa le tāga a ia manu ma le mea lea o loo faatalitalia.” (Songs, Roars, and Rituals) O suʻesuʻega na faia i tamaʻi moa na iloa ai, e tutusa lava lo latou tulaga ma le tulaga o ia manu i le vao. E faapena foʻi pe a fai i apogaleveleve. E iai se tasi ituaiga o apogaleveleve (wolf spider), e faatosina le tane i le apogaleveleve fafine e ala i le talotalo atu o ona vae i luma, ia e taufulufulua. Ina ia iloa pe e faapefea ona tosina apogaleveleve fafine, na puʻeina ai e tagata suʻesuʻe se vitiō o se apogaleveleve tane ae aveese le ata o fulufulu mai i ona vae. Ina ua latou faaali atu le ata vitiō i se apogaleveleve fafine, sa ia leʻi naunau mai i ai. O le ā na iloa e le ʻausuʻesuʻe mai lea mea? O lea ituaiga o apogaleveleve, e na o apogaleveleve tane o talotalo atu o latou vae taufulufulua, e fiafia i ai apogaleveleve fafine!

Fesootaʻi e Ala i le Manogi

O le tele lava o manu, e latou te fesootaʻi atu i isi manu e ala i le puaʻiina atu o ni vailaau malolosi (pheromones), mai i o latou fatupuipui faapitoa, pe e ala foʻi i o latou feʻauvai po o otaota. E pei lava ona avea se pa, se laisene po o se numera ma mea e iloa ai meatotino a se tasi, e faapena foʻi ona avea nei vailaau ma faailoilo e iloa ai le nofoaga patino o meaola, e aofia ai taʻifau ma pusi. E ui e lē o vaaia e mata, a o lea faiga ua mafai ai e manu eseese o se ituaiga ona tausisia ai lona lava nofoaga.

Ae ua lē gata ai i inā le aogā o nei vailaau i le na o le faailoa atu o le vaipanoa e nofo ai se manu. Ua mafai foʻi ona iloa e isi manu le tele o mea e uiga i lea manu ona o le manogi o le faailoilo na ia faia. Ua faapea mai se tusi, “atonu e iai nisi faamatalaga i le manogi o le faailoilo na tuua, e pei o le matua o le manu, o lona ituaiga (tane po o le fafine), o lona malosi, ma isi mea faapena, [ma] lona tulaga o loo iai e tusa ma le mafai ona fanau . . . O le manogi o loo iai i le faailoilo na tuu e le manu, ua avea lea ma faamatalaga o loo iloa ai o ia.” (How Animals Communicate) O se tulaga talafeagai la, le matuā tāua lava i nisi manu o o latou faailoilo ia ua faia i o latou manogi, o se mea moni lea ua iloa lelei e tagata o loo vaaia lotoā mo manu eseese. Ua latou mātauina e faapea pe a uma ona fufuluina mea e nonofo ai manu, e vave lava ona toe faailogaina e le manu lona vaipanoa. Ua faapea atili mai lea tusi, “afai e lē o iai le manogi o le manu i lona nofoaga, e avea lea o se mea e popole ai le manu ma e ono tulaʻi mai ai ni uiga e lē masani ai, ma e oo lava foʻi ina lē mafai ai ona maua ni fanau.”

I iniseti, e telē foʻi se vaega a vailaau mai o latou tino e aafia ai. O se faataʻitaʻiga, o vailaau e faailoa maia se lamatiaga, e faatupuina ai i meaola uiga e pei o le mumumumu i se mea, po o le osofaʻi atu. O vailaau e māfua ai ona potopoto, e faatosinaina iniseti i mea e maua ai meaʻai, po o se nofoaga e fetaui ona fai ai se faamoega. E iai vailaau e iloa ai le eseesega i tane ma fafine, lea e vave lava ona tosina i ai isi meafaiola. O lelefua tane o se tasi ituaiga (silkworm), e lua ni ona fila uiga ese e pei o ni laugasēsē mumuʻa. E oo lava i sina vaega e sili ona itiiti o se vailaau o le ituaiga fafine, e faigofie lava ona iloa e nei fila! O le a saʻilia e le lelefua tane le lelefua fafine pe afai e 200 ni vaega ninii o lea vailaau o loo ia sosogiina. Ae e lē na o manu e faia fesootaʻiga e faaaogā ai vailaau.

O Laau e “Tautatala”

Pe e te silafia e mafai e laau ona fesootaʻi atu i isi laau, ma e mafai foʻi ona fesootaʻi atu i isi manu? Ua lipotia mai e le mekasini o le Discover e faapea na mātauina e tagata suʻesuʻe i Holani se ituaiga o pi e ʻaina e faapea, afai e osofaʻia lea pi e apogaleveleve ninii mūmū, ona latou faamatuuina mai lea o se faailo tau vailaau e faailoa mai ai lo latou tulaga faatamaʻia. O lea vailaau e tosina mai ai isi manu ninii e aai i apogaleveleve. E faapena foʻi le laau o le sana, tapaa, ma le vavae. Pe a osofaʻia e ketapila, ona faamatuu mai lea i le ʻea o vailaau e tosina mai ai se ituaiga o pi lea e na te ʻaiina katepila. Ua faapea mai se tagata suʻesuʻe: “E lē gata ina taʻu mai e laau o i latou ua faatamaʻia, ae ua patino foʻi le taʻuina mai o le mea lea o loo faatamaʻia i latou. O se faiga e uiga ese ma e manaia tele.”

E faapena foʻi le ofoofogia o fesootaʻiga i le va o laau. E tusa ai ma lea lava mekasini, ua mātauina e tagata suʻesuʻe “e iai laau e pei o le sapasapa, garava ma isi laau e faalogo atu i o latou lava ituaiga ma ua faalologo atu karite i isi karite. I ia tulaga eseese, o laau ia ua faatamaʻia ona o le ʻaina e anufe, po o le aafia i se lega po o se limu, po ua aafia i ni apogaleveleve ninii, . . . e latou te faamatuu mai vailaau e uunaʻia ai laau o loo lalata ane e faagaoioi ai o latou lava puipuiga.” E oo lava foʻi i laau e ese lo latou ituaiga, ua latou tali atu i ia faailoilo tau vailaau.

Pe a osofaʻia se laau, pe lapataʻia foʻi ua lata mai se osofaʻiga, ona ia faagaoioia lea o lona lava puipuiga. E iai o latou vai oona e mafai ona pepē ai iniseti, po o ni vailaau e faatuai pe taofia ai foʻi le faatamaʻia o i latou. O le a maua mai i isi saʻiliʻiliga i le lumanaʻi se isi malamalamaga sili i lenei mataupu, ma atonu o le a aogā i tulaga tau faatoʻaga.

O se Faailo e Faaaogā ai Molī

O se tasi e suʻesuʻe i le siʻosiʻomaga, e suafa iā Susan Tweit, na ia tusi mai e tusa ai ma se mataupu e faatatau i se ituaiga o aviivii ninii (firefly) e faapea, “na liua si o matou vaipanoa faatauvaa e avea ma vaipanoa matagofie ona o o latou molī e feʻemoʻemoaʻi a o latou felelei solo.” O nei aviivii ninii, e latou te fesootaʻi e ala i se malamalama mai i o latou tino, e “fai ai ʻemoʻemo eseese, mai lava i sina ʻemoʻemo e lapataʻi atu ai, seʻia oo i se ʻemoʻemo lea e fetaliaʻi ai ma isi aviivii e ono avea ma a latou paaga.” E eseese lanu o molī e latou te faaaogāina, e iai le lanumeamata, le samasama, ma le lanumoli. O le tele lava o ʻemoʻemo ia tatou te vaaia, o loo sau mai aviivii tane, ona e seāseā ona felelei aviivii fafine.—Tagaʻi i le pusa—“Le Malamalama Mālūlū o le Aviivii.”

E 1,900 ituaiga o aviivii ninii o loo iai, ma e tofu lava le ituaiga ma le auala e ʻemoʻemo ai. Atonu e tasoo ni ana ʻemoʻemo se tolu, pe ā ma le sekone e va ai, po o se faasologa o ʻemoʻemo e eseese le uumi ma le umi e va ai. Pe a saʻili sana paaga, e feleleaʻi solo le tane ma faaʻemoʻemo lana molī e taʻu atu ai o loo suʻe sana paaga. Ua fai mai le mekasini Audubon: “O le a iloa atu e se aviivii fafine le feʻemoʻemoaʻi o le molī a le tane ma faaʻemo atu lana tali ʻO aʻu lenei,’ e tusa ai ma le umi e talafeagai ma lona ituaiga.” O le a iloa atu e le tane lana valaau mai e ui ina leai sona leo, ma lele atu loa iā te ia.

Manulele e Popoto i Pesega

Ua fai mai David Attenborough i lana tusi i manufelelei: “E leai se leo o se isi lava manu e mafai ona faatusa i le pese a se manulele, pe a faatusa atu i le umi, le fesuisuiaʻi, ma le lavelave.” (The Life of Birds) O pesega a manulele, e lē sau mai i o latou faaʻī, ae e sau mai i o latou totoga o loo i totonu o le fatafata o le manu (syrinx) e lata i le vaega e maga lua ai le alāʻea, i luga aʻe o le māmā.

E tuufaasolo se tasi vaega o pesega a manu, a o le isi vaega, e aʻoaʻoina i ai e o latou mātua. O lea la, e mafai ona iai se eseesega i leo o pesega a manu mai vaipanoa eseese. Ua taʻua e lea lava tusi e faapea: “I le senituri lona sefuluiva, na avatuina ai i Ausetalia se ituaiga manulele (blackbird) ina ia mafai ona faamalieina ai le fia faalogo o tagata mai Europa i se mea e masani ai mai i atunuu na latou ō mai ai. O manulele ia o loo iai nei na tupuga mai i na manulele muamua, ua leo faa-Ausetalia a latou pesega.” Ua taʻua e faapea, i manulele uma, e sili ona ofoofogia ma mālie pesega a manu tane o le manulele e taʻua o le lyrebird, ma o a latou pesega e aʻo mai i pesega a isi manulele. O le mea moni, e lelei tele le kopi a le lyrebird ma e mafai ona ia kopiina so o se leo e faalogo i ai—e aofia ai mea fai faaili, o le ōu a taʻifau, o le tatagi a faailoilo e faailoa ai gaoi, le tātā o le agaese, e oo lava i le paʻō o le afi o se meapuʻeata! O le mea moni, o nei leo eseese e na te kopiina taumafaiga uma lava ina ia maua ai sana paaga.

O se tasi manulele e masani ona faaaogāina lona gutu e elieli ai ana meaʻai (woodpecker), ua pei o ia o le tā tagipalau a manulele. E na te fesootaʻi atu i isi manulele e ala i le tātāina o lona gutu i se ogālaau, po o se lālā, e pū totonu. Ua faamatala mai e Attenborough e faapea o nisi e “latou te faaaogāina ni mea fai faaili fou . . . , e pei o se ʻapa ato fale, po o se paipa uʻamea o se ogaumu.” E fesootaʻi foʻi manulele e ala i le vaai, ma o nisi taimi e fai faatasi ma ni pesega pe e faaaogā ai foʻi ‘mea fai faaili.’ O se faataʻitaʻiga, atonu e latou te fesootaʻi atu le tasi i le isi e ala i le faaalialia o o latou fulu felanulanuaʻi matagofie.

E iai foʻi se isi manulele tane (Australia palm cockatoo) e na te faia ni tāga eseese pe a fia faailoa atu le ogāeleele o loo ia nofo ai. E pei e tātā sana tagipalau, e tagi ma pese, e fai ana tāga, ma faaalialia atu foʻi ona fulu. E na te fati se lālā ma uu i lona vae, ma tātā i se ogālaau ua mago. I le taimi lava e tasi, e faaloloa ona apaʻau, ma faafefete lona toʻē, e luelue lona ulu ma eʻē—o se vaaiga e uiga ese i le maimoa!

O isi manulele, e iloagofie a latou tagi e nisi meaola. Seʻi fai ma faataʻitaʻiga se tamaʻi manulele o loo tele ina maua i Aferika e taʻua o le honey guide. E tusa ai ma le uiga o lona igoa, o lana tagitagi uiga ese e tataʻi atu ai se manu e ʻai i le meli (ratel) i se laau o loo iai se faamoega o lagomeli. Pe a tū lea manulele i le laau po o talaane foʻi o le laau o loo iai le meli, e ese foʻi lana tagi e fai, e tusa o loo faapea mai, “E lata mai le meli i inei!” E maua loa e le manu ʻai meli le laau lea e iai le meli, e na te faaaogā ona matiuu e vane ai le ogālaau, ma mafai ai loa ona ʻai ma le fiafia i le meli suamalie.

Fesootaʻiga i le Sami

Talu lava ona maua masini e mafai ona faalogoina ai leo i le sami (hydrophone), ua matuā ofo tagata suʻesuʻe i le tele o leo eseese o loo mafai ona lagonaina i le sami. E maua leo e pei ua na o se ūū lemū seʻia oo lava i ʻīʻī maualuga, ma ona o le tele o leo o le sami, ua faaaogāina ai e tagata i vaa maulu nei leo e nanāina ai le paʻō o a latou gaoioiga. Ae o loo iai uiga o leo po o tagi a iʻa. I lana tusi e tusa ai o gagana a iʻa ua faamatala mai ai e se tagata e suʻesuʻe i meaola o le sami e suafa iā Robert Burgess e faapea: “Atonu o le isi iʻa e ʻʻuaʻua, toʻutoʻu, ma ōu,’ ma toe fai foʻi faapena, ae o le isi iʻa e ‘fai se leo faagapā,’ ma toe fai se isi leo ‘e pei ua valusia se mea.”—Secret Languages of the Sea.

Talu ai e leai ni o latou alāleo, e faapefea la ona iai leo o iʻa? Ua faamatala mai e Burgess e faapea o nisi iʻa e faaaogā maso “o loo i puipui o o latou taga ‘ea, ia e pei o ni paluni, e faatetetete ai puipui seʻia oo ina paʻō o latou taga ʻea” e pei o ni tagipalau. O isi iʻa e olo o latou nifo, pe faamatala ma toe tapuni o latou fuilauvi ma faapaʻō ma le leotele. Po o nei ea paʻōʻō eseese ua na o ni “tala” e leai ni uiga? E leai, e iai o latou uiga. E tusa ai ma le faamatalaga a Burgess, e pei lava iʻa o manu o le laueleele, e latou te faia leo ina ia “faatosina mai ai sana paaga, po o se auala e iloa ai le mea o agaʻi i ai, e faaaogā foʻi e avea ma se puipuiga mai ona fili, ma o se auala foʻi e fesootaʻi ai, pe taufaafefe atu ai.”

E lelei foʻi le faalogo a iʻa. O le mea moni, e tele ituaiga o iʻa e fai o latou taliga i totonu, faapea foʻi ma ni sela o loo i autafa o o latou manava e lagonagofie ai ni leo. O nei sela e mafai ona lagonaina ai ave e sau mai i leo, a o ō atu na ave i le vai.

O Ē e Sili i le Faia o Fesootaʻiga i le Lalolagi

Fai mai se polofesa o gagana e suafa iā Noam Chomsky: “Pe a tatou suʻesuʻe i gagana a tagata, ua tatou oo atu i se tulaga ua taʻua e isi tagata o le ‘vala autū faaletagata,’ o uiga ia e tulaga ese ai le mafaufau, ma e tusa ai ma lo tatou iloa, e tuese ai le tagata.” Ua faapea mai Barbara Lust, o le polofesa tau i gagana ma le atiina aʻe faaletagata: “E mataʻina le malamalama ua iai i tamaiti e tusa ma le 3 tausaga le laiti e faatatau i gagana, i lona fausaga ma le kalama lea e matuā lavelave ma saʻo lona faatulagaina, lea ua avea o se mea e faigatā tele i taumafaiga e suʻesuʻe pe na faapefea ona maua lea tomai.”

Ua aumaia e le Tusi Paia se faamatalaga talafeagai mo lea tomai uiga ese, po o le gagana a tagata. Ua taʻua ai e faapea o lenei meaalofa, e mai i Lē na Faia i tatou, ma na ia faia tagata i lona “faatusa.” (Kenese 1:27) Ae ua faapefea ona faaalia uiga o le Atua i lo tatou tomai e tautatala ai?

O se faataʻitaʻiga, seʻi manatu i le faaigoaina o tagata po o isi mea. O Frank Dance, o se polofesa o fesootaʻiga e ala i le tautala, ua ia tusi mai e faapea ua “na o [tagata] mai i meafaiola uma e mafai ona latou faaigoa mea po o tagata.” O lea uiga e mai i le Atua, e pei ona manino mai i le Tusi Paia. Ua taʻu mai e le Tusi Paia e faapea na faaigoa e le Atua “le malamalama, O le ao; a ua faaigoa e ia le pōuliuli, O le pō.” (Kenese 1:5) E manino mai na faaigoa e le Atua fetu taʻitasi e tusa ai ma le Isaia 40:26, o se galuega lea e ofoofogia tele!

Ina ua māeʻa ona foafoaina e le Atua Atamu, o se tasi o galuega muamua na ia tuuina atu iā te ia, o le faaigoaina lea o manu. E mautinoa sa matuā faagaoioia ai le tomai o Atamu e mātau lelei ai, ma lona tomai e saʻilia ni igoa e talafeagai lelei! Mulimuli ane na faaigoaina foʻi e Atamu lana avā o Eva. Ae o Eva, na ia faaigoaina lo la alo muamua iā Kaino. (Kenese 2:19, 20; 3:20; 4:1) Talu mai lenā taimi, ua matuā tele ni taumafaiga ua faia e tagata ina ia faaigoaina mea uma, auā le faafaigofieina o fesootaʻiga. Ioe, semanū e matuā faigatā lava ona faia ma le atamai fesootaʻiga pe ana faapea e leai ni igoa.

E lē gata ina mafai ma faanaunau tagata e fai igoa o mea, ua iai foʻi iā i latou le tele o isi tomai e fesootaʻi ai, ma o ia tomai e lē tau faaaogāina ai ni upu. O le mea moni, e toeitiiti lava a leai se mea e gata mai ai mea e mafai ona fesootaʻi ai le tasi i le isi, e amata mai i manatu lavelave seʻia oo atu lava i lagona agaalofa. Ae e iai se fesootaʻiga e sili atu i na fesootaʻiga uma, lea o le a tatou talanoaina.

[Pusa/Ata i le itulau 6]

Le Malamalama Mālūlū o le Aviivii

O se molī e alu i le eletise, e tusa ma le 90 pasene o lona malosiaga e alu i lona vevela. Ae o le malamalama e sau mai le tino o le aviivii, lea e maua mai faiga lavelave o vailaau i lona tino, e tusa ma le 90-98 pasene le aogā, auā e tau leai se malosiaga e alu i le vevela. O le māfuaaga lenā ua taʻua ai o le malamalama mālūlū. O faiga lavelave o vailaau i le tino o le aviivii lea e maua mai ai le malamalama, o loo faia i ona sela faapitoa (photocytes). O nei sela, e uunaʻia lona faagaoioiga e neura o le tino.

[Ē Ana le Ata]

John M. Burnley/Bruce Coleman Inc.

[Pusa/Ata i le itulau 8, 9]

AUALA E FESOASOANI I LE FAALELEIA O LOU FESOOTAʻI ATU

1. Ia faalogologo atu ma le naunau a o talanoa mai isi, ma aua e te faoa uma le talanoaga. E lē amanaʻiaina e tagata pe a sasi lau tautala, ae e latou te lē naunau i se isi e na o le tautala ae lē faalogo. Ua faapea mai le Tusi Paia: ‘Ia faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu.’—Iakopo 1:19.

2. Ia faaalia lou naunau fia malamalama i mea o loo siʻomia ai oe. Ia e faitau e faatatau i mataupu eseese, ae ia filifili lelei foʻi. Pe a e talanoa i mea na e aʻoaʻoina, ia faaalia le lotomaulalo i au faamatalaga.—Salamo 5:5; Faataoto 11:2.

3. Ia faateleina upu e te iloaina—o ni upu e aogā, ae lē o upu e faaalialia ma faatosina mai ai a o e tautala. Na fai mai tagata e faatatau iā Iesu: “Ua leai lava se tagata e tautala pei o lenā tagata.” (Ioane 7:46) Ae e oo lava i tagata ‘e leʻi aʻoaʻoina ma valelea’ sa lē faigatā ona latou malamalama i fetalaiga a Iesu.—Galuega 4:13.

4. Tautala manino ma faaleo saʻo au upu. Ae ia ʻalofia le soona faamamapo o le taʻuina o upu. Pe a manino la tatou tautala ma aua le faanunumi pe faaselemutu le taʻuina o upu, e mamalu ai la tatou tautala ma faaali atu ai lo tatou magafagafa i ē o faalogologo mai.—1 Korinito 14:7-9.

5. Ia e iloaina o lou tomai e fesootaʻi atu ai i isi, o se meaalofa mai le Atua. O le a uunaʻia ai oe e faaaogā lea tomai i se auala migao.—Iakopo 1:17.

[Ata i le itulau 5]

O fila o se ituaiga o lelefua (silkworm) e latou te lagonagofie ai mea

[Ē Ana le Ata]

Courtesy Phil Pellitteri

[Ata i le itulau 6, 7]

Woodpecker

[Ata i le itulau 7]

Bird of paradise

[Ē Ana le Ata]

© Michael S. Yamashita/CORBIS

[Ata i le itulau 7]

Palm cockatoo

[Ē Ana le Ata]

Roland Seitre