Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Avea ma A‘u Tapua‘iga le Faasaienisi

Na Avea ma A‘u Tapua‘iga le Faasaienisi

Na Avea ma Aʻu Tapuaʻiga le Faasaienisi

FAAMATALAINA E KENNETH TANAKA

“E TUU saʻoloto foʻi outou e le upu moni.” O upu na sa iai i se tasi faailoga o le aʻoga na ou aʻoga ai o le California Institute of Technology, ma na uunaʻia ai aʻu e ausia le tele o le poto faasaienisi. O loʻu ulu atu i ai i le 1974 na tatala ai le avanoa e avea ai aʻu ma saienitisi e faia ni saʻiliʻiliga faapitoa. Ina ua māeʻa ona maua oʻu tikeri (master ma le bachelor) na faaauau laʻu aʻoga i le Iunivesite o Kalefonia i Santa Barbara.

A o faagasolo loʻu olaga o se saienitisi, na iai foʻi ni suiga tele i laʻu vaaiga ma mea ou te faatāuaina faaleagaga. E ui lava na mou atu loʻu talitonuga i le Atua ona o aʻu aʻoaʻoga e tusa ai ma le faaevolusione, ae na mulimuli ane uunaʻia aʻu e toe manatunatu i lea tulaga. Na faapefea ona avea aʻu, o se tagata e saʻiliʻili i papa ma le eleele, ma se tasi e tapuaʻi ma tuutoina atu i le Atua? Ia, seʻi oʻu faamatalaina atu.

O se Tamaitiiti na Maofa i le Vateatea

Na amata mai lava a o oʻu itiiti loʻu naunau fia iloa e tusa ai o mea faasaienisi. A o ou tuputupu aʻe o se tamaitiiti i Seattle i Uosigitone i Amerika, sa uunaʻia ai aʻu e oʻu mātua ia ou matuā tauivi i le aʻoga. Sa ou fiafia tele e faitauina tusi e faatatau i le vateatea—i mea o loo faia aʻe ai mea ma le ola, i malosiaga eseese, le vanimonimo, le taimi, ma le gaoioi faatasi o nei malosiaga eseese. Na mātauina loʻu fiafia tele i le faasaienisi ina ua valu oʻu tausaga, ma na tofia aʻu e le aʻoga sa ou aʻoga ai ina ia aʻoaʻoina faapitoa aʻu e se faiaʻoga o le saienisi i vaiaso taʻitasi.

Na ou alu i aʻoga Aso Sa a le lotu Papatiso, ae na ou auai ona o loʻu fiafia i savaliga ma tafaoga i togāvao, e leʻi iai se naunau o nisi o loʻu aiga i lotu po o le Atua. A o faagasolo loʻu malamalama i le talafaasolopito ma mea leaga na faia e lotu, na uunaʻia ai aʻu e loʻu loto fuatiaifo ia lē toe auai atu i faatasitasiga a le lotu. Na amata ai foʻi ona ou lē mautinoa pe iai se Atua, talu ai e foliga mai e mafai e le faasaienisi ona faamatalaina mea uma.

O se Suiga—Ma Nisi Suiga Atili

Sa iai laʻu fuafuaga e suʻesuʻe i le mataupu o malosiaga eseese i le vateatea (fisiki) i le iunivesite ina ua ave laʻu talosaga ou te ulu i ai, ae i loʻu tausaga mulimuli i le aʻoga maualuga, na ou aveina ai le mataupu e saʻiliʻili ai i mea i papa ma le eleele. E aofia ai i lea tulaga le asiasi atu o le vasega i mea o iai papamaa iloga ma lauiloa o le Setete o Uosigitone. Na oo ifo iā te aʻu le manatu e faapea, ‘E matuā manaia lava pe a tuufaatasi loʻu naunau i le siʻosiʻomaga, ma loʻu naunau i le faasaienisi!’

O lea, ina ua ou oo i le iunivesite, na suia loa laʻu mataupu autū i saʻiliʻiliga i papa ma le eleele. O nisi o mataupu na ou auai ai na aofia ai saʻiliʻiliga i le umi ona iai o le laueleele ma le talafaasolopito o le eleele, e tusa ai ma mea o loo maua mai i saʻiliʻiliga i papa ma le palapala. E tusa ai ma mea na maua mai i saʻiliʻiliga i papa ma le eleele, na ou aʻoaʻoina e faapea na faagasolo mai ituaiga eseese e ala i le faaevolusione. Sa iā te aʻu le manatu e faapea e leʻi faamaonia le moni o le faaevolusione. Ae na iai pea loʻu lagona, ua talafeagai le manatu o le evolusione e faamatalaina ai faamaoniga ua maua mai i papa ma le eleele, aemaise lava pe a faatusatusa atu i talitonuga taatele e tusa o le foafoaga. Ina ua ou faalogo o le a faia se felafolafoaʻiga i le aʻoga i le va o i latou e talitonu i le foafoaga ma i latou e talitonu i le faaevolusione, na ou filifili ou te lē auai atu i ai. E manino mai lava e lē itiiti ifo i se vaiaso le tele o aso na faia ai le lalolagi—e pei ona manatu ai i latou e talitonu i le foafoaga!

E ui ina malosi loʻu tetee i lotu, o loʻu alu atu soo e saʻiliʻili i papa ma le palapala i saute i sisifo o le Iunaite Setete, na uunaʻia ai aʻu e toe iloilo oʻu manatu e tusa ai i le iai o se Atua soifua. A oo i le pō i le vaipanoa lenā, a o matamata atu i le matagofie ma le maninoa o le lagi i luga aʻe o le toafa, na pau lava le manatu e oo mai e faapea atonu lava o le Atua na foafoaina le vateatea. Ua faamautinoa mai e tagata e suʻesuʻe i le vateatea e faapea, sa iai se amataga o le vateatea, ae na ou iloaina, o le a lē taitai ona iai se malamalamaga faasaienisi e mafai ona faamatalaina le māfuaaga na tupu ai lenei mea. E foliga mai ua talafeagai ona talitonu e iai Sē na Foafoaina le vateatea o loo siʻomia ai i tatou. O ia foʻi o sē e poto ma mamana.

O le Faia o se Faafanua o Mars, ma Nisi Fesili Faaopoopo

E oo ane i le taimi ua 27 o oʻu tausaga ina ua maua loʻu tikeri maualuga (doctorate) i le saienisi o papa ma le eleele i le tausaga e 1983, o loo ou galue ai i le faia o se faafanua mo le eleele o le paneta o Mars, mo le faapotopotoga a Amerika e vaaia na tulaga. (U.S. Geological Survey) Talu mai lenā taimi, ua tele ni lomiga ma ni faafanua ua ou tusia ma lomia e faatatau i papa ma le eleele o paneta. E faaaogāina ia lomiga mo saienitisi faapea foʻi ma tagata lautele. I le avea ai o aʻu ma sui o komiti faatonu mo le polokalame tau i le vateatea a Amerika e taʻu o le National Aeronautics and Space Administration, sa ou galue e lagolagoina le auina atu o roketi i le paneta o Mars. E ala i aʻu saʻiliʻiliga ma tiute e tusa ai o laʻu galuega, ua ou feiloaʻi atu ai i ni saienitisi aloaʻia mai i le tele o atunuu, o iunivesite, ma ni faalapotopotoga o saʻiliʻiliga faapitoa.

O le poto masani na maua mai i na aʻoaʻoga uma faapea ma saʻiliʻiliga, na faasolosolo mālie ona toe faasaʻosaʻoina ai loʻu manatu na iai o se tamaitiiti e faatatau i le saienisi. Sa oo ina ou iloa, e lē o iai, ma o le a lē mafai foʻi ona maua uma mai i le saienisi ni faamatalaga e faamalieina ai atoatoa. Na oo ina ou iloa e lē maua i mataupu faasaienisi se fuafuaga tumau po o se uiga o le olaga. O manatu faasaienisi o loo iai nei e faapea, o le a solofa le vateatea po o le a toe avea ma potoi mafiafia ma telē. Pe afai e avea lea tulaga ma taunuuga mulimuli, e faapefea la ona iai se uiga i le olaga?

Fuafuaina o se Olaga Fou

Iā Setema 1981, a o oʻu nofo ai i Flagstaff, i Arizona, na ou feiloaʻi ai i Molimau a Ieova. Sa ou ioe e fai saʻu suʻesuʻega ma le faamoemoe e taʻuina lo latou sesē ma le sesē o le Tusi Paia. E lē gata i lea, o le a ou iloa tonu ai po o le ā le mea o loo fai mai ai le Tusi Paia.

Sa amata ona ou faaaluina ni itula i vaiaso taʻitasi i le matuā vaʻiliʻilia o aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Na faateʻia aʻu i le tele o le poto ma le loloto o le malamalama o loo iai i le Tusi Paia. Sa ou naunau lava e saʻiliʻili i le moni o faamatalaga faasaienisi o le Tusi Paia ma le faataunuuina o le selau ma selau o valoaga o loo auʻiliʻiliina mai e faatatau i mea tutupu i le faagasologa o le afe ma afe o tausaga o le talafaasolopito o le tagata. Sa sili ona ou maofa i le tuufaatasiga o le tele o valoaga o le Tusi Paia—i tusi o Tanielu ma Faaaliga—ma maua mai ai le faavae mautū mo le iloa tonu o loo tatou ola nei i “aso e gata ai.”—2 Timoteo 3:1.

Ou te leʻi iloa, ae i loʻu suʻesuʻeina o le Tusi Paia, ua ou faia ai e pei foʻi o se tasi alii lauiloa. Na ou iloaina mulimuli ane e faapea, o Sir Isaac Newton, o lē ua manatu i ai o se tasi o saienitisi e sili atu lona tomai i saienitisi uma, sa ia faatāuaina ma matuā suʻesuʻe loloto i le Tusi Paia. Sa ou pei o Newton i loʻu taulaʻi atu lea i valoaga i le Tanielu ma le Faaaliga, ia na valoia mai ai mea tetele na tutupu i le talafaasolopito ma vala o loo taʻua mai ai, ia ua faataunuuina. * Ae, e sili ai ona ou maua aogā ona o loo ou ola i le taimi o loo faataunuuina ai le tele o valoaga, ae o nisi ua uma ona faataunuuina talu mai le taimi o Newton. Na ou aʻoaʻoina e faapea e uiga ese le tele o taimi ma mea na tutupu i vaitaimi o loo faatatau i ai nei valoaga, faapea foʻi ma le saʻo atoatoa ma le moni. Sa avea ma mea ou te ofo ai ina ua ou iloa e faapea o le Tusi Paia atoa, na tusia e ni tane e toʻa 40 i se vaitaimi e 1,600 tausaga, ae e autasi, e ōgatusa ona vaega uma, ma o le feʻau o loo iai e augani mai ma le malosi e tusa ai o mataupu tāua o loo fesagaʻi ma tagata, ma lo latou lumanaʻi.

Peitaʻi e leʻi faigofie loʻu tuu ese o loʻu talitonuga i le faaevolusione. Sa ou faatāuaina le mau faamaumauga faatuatuaina faasaienisi na lagolagoina ai lea aʻoaʻoga. Ae i le isi itu, na oo ina ou malamalama, o faamatalaga uma a le Tusi Paia e faatatau i lo tatou lalolagi, e ōgatusa ma mea moni ua iloaina ma e lē mafai ona taʻusesēina.

Na ou talisapaia e faapea ina ia maua se malamalamaga atoatoa ma sologa lelei o faamatalaga e tele ma le fesootaʻi a le Tusi Paia, e lē mafai e se tagata ona faalēaogāina se aʻoaʻoga e tasi, e aofia ai ma le faamatalaga a le Kenese e faatatau i le foafoaga. O lea na ou malamalama ai, e na o le pau lava le faaiʻuga talafeagai e tatau ona iai, o le taliaina lea o le Tusi Paia atoa, ua na o lea le upu moni.

O se Saʻiliʻiliga Tumau mo le Upu Moni

I lea lava foʻi taimi, a o ou auai i saʻiliʻiliga faasaienitisi e tusa ai o laʻu galuega, na ou iloa ai le tele o taimi na talia ai e le toʻatele ni aʻoaʻoga mo sina taimi, ae toe mulimuli ane o latou iloa le sesē. O se luʻi o loo iai i saienitisi, ona e faigatā tele a matou mataupu, ae e lē o atoa ma e faalēlava a matou meafaigaluega e suʻesuʻeina ai. O lea la, ua ou iloa e ao ona faaeteete e tusa ai o le talia o se mea e leʻi faamaonia e faapea o se mea moni, e tusa lava po o le ā le tele o le taimi ma taumafaiga na alu ai i le mauaina o sea malamalamaga.

O le tulaga moni lava ia, o le tele o vala autū o lo tatou lalolagi faalenatura, e lē mafai e le saienisi ona faamatalaina. O se faataʻitaʻiga, aiseā ua mafai ai e mea e fai aʻe ai le ola faapea ma tulafono o loo faatautaia ai i latou ona fetaui lelei mo le faatumauina o ola ma le ekositema lavelave o loo iai nei? E ui e lē o iai i le faasaienisi se tomai e mafai ai ona faailoa mai le Atua, ae ua iai i Afioga faagaeeina a le Atua le faamaoniga moni o lona iai ma ana gaoioiga o ia Lē na Faia mea. (2 Timoteo 3:16) O le iai o lea poto faaleagaga, ua mafai ai ona tatou talisapaia Lē na Foaʻi maia le mana, le poto, ma mea matagofie o loo iai i lo tatou lalolagi.

O nisi faamaoniga atili o le faamoemoeina o le Tusi Paia na maua mai lea i loʻu matuā suʻesuʻeina māeʻaeʻa o lomiga a Molimau a Ieova e faatatau i le foafoaga ma Lē na Foafoaina i tatou e pei o le Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? ma le Is There a Creator Who Cares About You? O loo auʻiliʻili ona talanoaina i nei tusi mataupu loloto faasaienisi ma maua mai ai se malamalamaga tele i mea ua iloa e tagata e sili ona popoto i le taimi nei. E lē gata i lea, o loo talanoaina ai le ōgatasi o mea moni faasaienisi ma le malamalamaga tonu o le Tusi Paia.

O se faataʻitaʻiga, o toēga o tino o manu ua maua mai saʻiliʻiliga i papa ma le eleele, ua fetaui lelei lea ma le faasologa o ituaiga o meaola eseese ia o loo taʻua i le tusi o Kenese. E lē gata i lea, o le aso faalefoafoaga e tusa ai ma le malamalamaga o tagata anamua, o lona uiga o se taimi umi, e pei o le faaupuga “vaitaimi,” lea o loo faaaogāina e le faasaienisi e faamatala ai le talafaasolopito o le lalolagi. O lea la, e lē o feteenaʻi le Tusi Paia ma malamalamaga faasaienisi. Ua faaalia ai, e umi se taimi o le aso faalefoafoaga e tasi. E lē o lagolagoina le talitonuga o tagata e talitonu e faapea e taʻi 24 itula le umi o na aso faalefoafoaga.

O le Faatuatua po o Talitonuga e Leai se Faavae

O aʻu o se saienitisi ma e leai soʻu naunau i talitonuga e lē faavaea. Ae ou te matuā faatāuaina le faatuatua e faavae mai i mea moni. O lenā ituaiga o faatuatua, o loo faamatalaina lea i le Eperu 11:1: “A o le faatuatua, o le faalagolago lea i mea ua faamoemoe i ai, o le mautinoa lea o mea e lē o vaaia.” O le faatuatua i folafolaga a le Atua e faavae lea i faamaoniga ua mautinoa e faapea o le Tusi Paia e faagaeeina e le Atua. Sa ou iloa e tatau ona ʻalofia talitonuga faalelotu ia e masani ai, ae e lē faavaea, ma e feteenaʻi foʻi ma le Tusi Paia. E aofia ai ia aʻoaʻoga e faatatau i se agaga e ola pea, le afi i seoli, le Tasitolu, ma isi lava talitonuga. O le tele o na aʻoaʻoga sesē e tupuga mai manatu faafilosofia mai anamua, po o tala o le vavau, po o le lē suʻesuʻe lelei foʻi i le Tusi Paia. O le talitonu i na aʻoaʻoga sesē ua oo ai ina talitonu le toʻatele o tagata lotu i talitonuga e lē o faavaeina i le mea moni ma ua māfua ai ona lē amanaʻiaina lotu e le toʻatele o saienitisi.

O se tasi o oʻu tiutefai i le avea ai ma saienitisi, o le faamalamalama atu lea o le poto o loo maua mai i aʻu saʻiliʻiliga, ma ia avatu ni faamaoniga o lea poto. Ua faapena foʻi ona uunaʻia aʻu e aʻoaʻo atu upu moni o le Tusi Paia i isi, talu ai e leai se isi poto e sili atu lona tāua. Sa ou talia lenei tofiga e sili ona aogā, ma ua tusa nei ma le 20 tausaga ua tuanaʻi talu ona papatisoina aʻu e avea ma Molimau a Ieova. Iā Setema 2000, na mafai ai ona faateleina le taimi ou te faaaluina i laʻu galuega talaʻi i le tusa ma le 70 itula i le masina. Talu mai lenā taimi, o se faaeaga mo aʻu le iai o nisi e matou te suʻesuʻe i le Tusi Paia, e oo lava i le toʻasefulu tagata fiafia i masina taʻitasi, ma ua iai foʻi nisi o i latou ua avea ma faiaʻoga maelega o le Tusi Paia.

O loo oʻu fiafia pea e suʻesuʻe e faatatau i le paneta o Mars ma isi vaega o le vateatea e ala i vaa o le vateatea lea e aumai ai faamatalaga e uiga i ia paneta. O loo tele pea ni mea e lē o malamalama i ai le faasaienisi. Ou te tagatagaʻi atu ma le naunau fiafia i se lumanaʻi, lea o le a mafai ai e saʻiliʻiliga faaletagata mo le malamalama faaleagaga ma le faasaienisi, ona maua mai ai ni tali e faamalieina ai e lē gata o lo tatou naunau fia iloa, ae faapea foʻi i mea loloto o loo tatou fia malamalama i ai. Ua ou talisapaia e faapea, e faatoʻā maua se uiga moni o le olaga pe afai e iai le poto saʻo o le Atua ma lana fuafuaga mo le tagata, ma o le uiga moni lenā o upu a Iesu o loo iai i se tasi faailoga a le iunivesite na ou aʻoga ai: “E tuu saʻoloto foʻi outou e le upu moni.”—Ioane 8:32.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 18 I lana tusi e faatatau i valoaga, Observations Upon the Prophecies of Daniel, and the Apocalypse of St. John, lea na lomia i le 1733, na talanoaina ai e Sir Isaac Newton valoaga o tusi o le Tusi Paia, o le Tanielu ma le Faaaliga.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 19]

“E foliga mai e mafai e le faasaienisi ona faamatalaina mea uma”

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 20]

“E lē o iai, ma o le a lē mafai foʻi ona maua uma mai i le saienisi ni faamatalaga e faamalieina ai atoatoa”

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 21]

“Na faateʻia aʻu i le tele o le poto ma le loloto o le malamalama o loo iai i le Tusi Paia”

[Faafanua i le itulau 18]

Faafanua o Mars

[Ata i le itulau 20]

Sa ou pei o Newton, o lē na maofa i tusi o le Tusi Paia o Tanielu ma le Faaaliga

[Ē Ana le Ata]

University of Florida

[Ata i le itulau 21]

Ou te faailoa atu mea ua ou aʻoaʻoina mai le Tusi Paia i isi

[Ē Ana le Ata i le itulau 18]

I luga i le itu agavale: Courtesy USGS Astrogeology Research Program, http://astrogeology.usgs.gov; Faafanua o Mars: National Geographic Society, MOLA Science Team, MSS, JPL, NASA; Laueleele o Mars: NASA/JPL/Caltech

[Ē Ana le Ata i le itulau 21]

Ata o le vateatea: J. Hester and P. Scowen (AZ State Univ.), NASA